.png)
Zagreb – Na 107. tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku predstavljeno je Europsko izvješće o drogama za 2023. te se raspravljalo o trendovima, izazovima i novim razvojima na području droga i ovisnosti o drogama.
Na sjednici su uz saborske zastupnike sudjelovali direktor Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) Alexis Goosdeel, predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Primorsko-goranske županije, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i KBC Sestara milosrdnica.
Osvrnuvši se uvodno na Europsko izvješće o drogama koje svake godine izrađuje Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), član Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku dr. Ivan Ćelić, koji je ujedno predsjedao sjednicom, ustvrdio je kako je zlouporaba droga danas javnozdravstveni, ali i sigurnosni problem te je zbog toga i visoko na agendi Europske komisije. Podsjetio je kako je 1. srpnja ove godine na snagu stupila nova Uredba kojom EMCDDA ulazi u prijelazno razdoblje do 2. srpnja 2024. kada će prerasti u posebnu Agenciju za droge EU-a koje će imati i veće ovlasti, među ostalim, osnivanje forenzičkih i toksikoloških laboratorija na nacionalnoj razini.
- Zlouporaba droga ubraja se među vodeće javnozdravstvene probleme u Hrvatskoj, Europi i diljem svijeta, koja kao medicinski, tako i kao društveni fenomen, već dugi niz godina izaziva opću pozornost, kazao je u svojem izlaganju ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak. - Dostupna populacijska istraživanja pokazuju kako je u hrvatskom društvu konzumacija gotovo svih vrsta droga u porastu, prvenstveno kanabisa i stimulansa, a posebno zabrinjavaju adolescenti, budući da se Hrvatska prema konzumaciji psihoaktivnih droga kroz život nalazi iznad europskog prosjeka, upozorio je Capak.
Podsjetio je kako je uz potporu EMCDDA 2006. započet strukturirani razvoj Nacionalnog informacijskog sustava za droge sukladno standardima Europske unije, kojim su znatno unaprijeđeni mehanizmi praćenja cjelokupne problematike droga i međuresorna suradnja na tom području. - Cilj nam je osigurati održivu infrastrukturu za standardizirano prikupljanje i razmjenu relevantnih podataka i informacija o drogama te unaprijediti kapacitete za identifikaciju novih prijetnji, posebno onih koje mogu predstavljati rizik za javno zdravlje i sigurnost građana, kazao je Capak.
Upozorio je kako je uzimanje droga često povezano s drugim rizičnim ponašanjima ii ovisnostima kao što je pušenje, alkoholizam, igre na sreću, nepotrebno i neodgovarajuće uzimanje lijekova, ali i s nizom medicinskih, društvenih i psiholoških problema pa je slijedom zahtjeva Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. započeta i priprema za uspostavu nacionalnog sustava za praćenje svih vrsta ovisnosti.
Nazočnima se obratila i državna tajnica Ministarstva zdravstva prim. dr. sc. Marija Bubaš koja je čestitala na usvajanju Uredbe o Agenciji za droge Europske unije ističući kako je time osiguran i formalni temelj za početak realizacije nove misije kojom će Agencija proširiti svoje mogućnosti praćenja te povećati spremnost Europske unije da odgovori na prijetnje povezane s drogama. - Zlouporaba droga i ostale vrste ovisnosti jedni su od vodećih zdravstvenih i društvenih problema u današnjem društvu, a cijena ovisnosti je visoka, plaćaju je konzumenti i društvo, visoki su troškovi za javno zdravstvo, prijetnja su javnoj sigurnosti i produktivnosti rada, istaknula je u Bubaš.
Još je jednom ukazala na zabrinjavajuće rezultate aktualnih istraživanja o prevalenciji i učestalosti konzumacije droga u Hrvatskoj koja je u porastu. Usto svi pokazatelji ukazuju i na trend bujanja organiziranog kriminaliteta, odnosno kriminaliteta droga kao njegovog najprogresivnijeg oblika zbog čega je potrebno dodatno ojačati postojeći sustav kako bi osigurao odgovarajuće i učinkovite odgovore koji su u skladu s trendovima i potrebama.
Bubaš je istaknula kako se donošenjem zadnje Nacionalne strategije početkom ove godine Hrvatska pridružila krugu država članica EU-a koje problematiku ovisnosti sagledavaju u multidimenzijalnom smislu te da taj strateški dokument zagovara integrativni i koherentni pristup u provedbi javnih politika prema ovisnostima, ne samo u odnosu na droge, nego i na druga sredstva ovisnosti poput alkohola i duhana te drugih ovisničkih ponašanja kao što su kockanje i prekomjerna uporaba interneta.
Direktor Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama Alexis Goosdeel prezentirao je novo izvješće EMCDDA-a vezano za problematiku droga na europskoj razini za 2023., kao i trendove, izazove i nove razvoje na ovom području.
- Problematika droga je „brzomjenjajući“ fenomen u „brzomjenjajućem“ svijetu, rekao je Goosdeel opisujući nove trendove na tom području. - Postoje tri glavna trenda, prvi je da su droge posvuda, sve se danas može koristiti kao droga, ali ono što je također novo su posljedice nasilja povezanog s drogama, naglasio je Goosdeel, dodajući kako su danas s time suočene sve zemlje članice EU-a.
Iznio je niz podataka koji ukazuju na porast ponude i potražnje droge, pa su tako 2021. u Europi zaplijenjene 303 tone kokaina čija se čistoća povećala za 43 posto u posljednjih 10 godina, zaplijene heroina su se udvostručile između 2020. i 2021., a što se tiče kanabisa u 2021. zaplijenjeno je 816 tona smole i 256 tona biljnog kanabisa od kojih je najveći dio proizveden na području EU-a. Kao veliki problem izdvojio je pojavu novih psihoaktivnih supstanci, pa tako od ukupno njih 930 koje su otkrivene i praćene zadnjih 25 godina, njih 400 pronađeno je negdje na tržištu droga u 2021.
Još jedan alarmantan element kojeg navodi Goosdeel su odlagališta otpada koja potječu iz ilegalne proizvodnje sintetičkih droga kojih je u 2021. otkriveno 228. – Njihov sve veći utjecaj na okoliš u Europskoj uniji koji zaslužuje svu našu pozornost, upozorio je.
Govoreći o tome što se može učiniti, osvrnuo se na nove strateške ciljeve, a to je razvijanje većih kapaciteta predikcije mogućih razvoja situacija, ranoga upozoravanja i omogućavanje zemljama EU-a na promptne odgovore na nove situacije i krize kako bi u standardne smjernice uključili najbolje nacionalne prakse.
Također, istaknuo je kako postoji veliki napredak prema boljoj bazi znanja za programe prevencije utemeljene na dokazima. - Sada imamo europski preventivni kurikulum i izazov je iskoristiti ga za osposobljavanje većeg broja stručnjaka, budući da postoji prosjek od 10-15 posto stručnjaka koji rade u području prevencije u Europi koji su prošli takvu obuku ili obrazovanje. Postoji i potreba za intervencijama organa za provođenje zakona, te za suradnjom i koordinacijom između europskih zemalja te međunarodnom suradnjom.
O problematici ovisnosti u RH u širem europskom kontekstu govorio je pomoćnik ravnatelja HZJZ Željko Petković te je predstavio metodologiju praćenja podataka na ovom području, rezultate prevalencijskih istraživanja i terenskog prikupljanja podataka.
Prema prikupljenim podacima, Petković navodi kako je potrošnja kanabisa, kokaina i amfetamina u RH u porastu, te kako na tržištu postoji dostupnost velike raznolikosti i novih droga što su izazovi za zdravstveni sustav. - Sve je veći broj konzumenata psihoaktivnih droga, pa je tako svaki četvrti građanin Hrvatske probao drogu, kazao je Petković. Kao velik izazov ističe organizaciju tretmana za sve te ljude, jer od prvog uzimanja do tretmana zna proći 7 do15 godina.
Voditelj Službe kriminaliteta droga Ministarstva unutarnjih poslova Dražen Rastović, govorio je o stanju i trendovima kriminaliteta u Hrvatskoj na području zlouporabe droga.
- Eskalacija je proizvodnje, ponude i potražnje za svim vrstama ilegalnih droga, a to potiče bujanje kriminaliteta ilegalnih droga, istaknuo je Rastović. Kao dodatne probleme istaknuo je popularizaciju trošenja droga kao prihvatljivog ponašanja, relativiziranje konzumacije, dekriminalizaciju droge, njezino korištenje za medicinske potrebe i težnja za legalizacijom.
Pojasnio je kako na ovom području postoji velika dinamika zbog unosnih profita i globalizacije, pa su te strukture jako prilagodljive i ne bave se samo jednom vrstom kriminaliteta, već i korupcijom, pranjem novca itd., a infiltriraju se u civilno društva u velikom broju država. Ukazao je na problem neusklađenosti organizacijskih struktura na razini EU-a, pravne neusklađenosti te naglasio potrebu harmonizacije aktivnosti na svim razinama.
- Zločinačka udruženja u Hrvatskoj još uvijek bitno ne utječu, nema otvorenih narko scena, kod nas se droga prikriveno prodaje, ne postoje javna mjesta gdje se okupljaju dileri i konzumenti, te je situacija još uvijek na prihvatljivoj razini, kazao je Rastović. Osvrnuo se također na brojne zaplijene kokaina i ostalih droga u Hrvatskoj koje su bile vrlo uspješne.
- U Hrvatskoj, na europskoj, ali i globalnoj razini vlada trend marginalizacije problematike zlouporabe i kriminaliteta droga koji je pojačan medijskom kampanjom određenih interesnih skupina koje promiču društvenu prihvatljivost trošenja droga kao prihvatljivog stila života, upozorio je još jednom Rastović, dodajući kako se na taj način širi prostor ekspanzije kriminalnih aktivnosti na području kriminaliteta droga.
Istaknuo je kako problematika droga u Hrvatskoj i dalje predstavlja veliku društvenu prijetnju, te da je potreban angažman cjelokupne društvene zajednice te ujedno pozvao na suradnju predstavnike medija koji u ovoj kampanji mogu imati značajnu ulogu kako bi se spriječilo paušalno i netočno, te iskrivljeno prezentiranje problematike droga javnosti.
U raspravi, svoj osvrt na problematiku konzumacije droga dao je i prof. dr. Zoran Zoričić, predstojnik Zavoda za alkoholizam i druge ovisnosti na Klinici za psihijatriju KBC-a Sestre Milosrdnice koji je ukazao na važnost prevencije, posebice kod novih vrsta droga, a u čemu Ministarstvo znanosti i obrazovanja može puno učiniti kroz preventivne programe u školama.
Članica Odbora Andrea Marić osvrnula se na situaciju sa zlouporabom droge u Međimurskoj županiji gdje prema podacima HZJZ postoji veliki problem rasta ovisnika u romskim naseljima, a također je ukazala i na dostupnost nikotinskih vrećica u slobodnoj prodaji mladima.
Zaključno dr. Ćelić je upzorio na važnost preciznijeg evidentiranja ovisnika u županijskim i područnim Odjelima psihijatrije te dosljedno ispunjavanje Pompidou upitnika. Ujedno je izrazio nadu u nastavak dobre suradnje svih ključnih dionika u RH s EMCDDA-om tj. budućom Agencijom za droge EU-a kako bi se pronašli najbolji načini na sve nove izazove na ovome području.