Ljubljana – Godišnje zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a (PS NATO), održano u Ljubljani od 10. do 13. listopada, jedan je to od dva glavna formata PS NATO-a na godišnjoj razini, a koji okuplja parlamentarne delegacije kako punopravnih članica NATO-a tako i partnerskih država koje u okviru ove parlamentarne dimenzije sudjeluju u svojstvu pridruženih članica.
U fokusu političkih rasprava 71. po redu godišnjeg zasjedanja prvenstveno su se našli sigurnosno-politički prioriteti Saveza gledano kroz prizmu odluka usvojenih na lipanjskom sastanku šefova država i vlada članica NATO-a u Haagu. Okupivši više od 300 parlamentarnih zastupnika u rad kroz skupštinske odbore i samu plenarnu sjednicu, nakon trodnevnog zasjedanja PS NATO usvojio je 6 rezolucija, godišnji proračun i potvrdio novi jednogodišnji mandat aktualnog predsjednika – Portugalca Marcosa Perestrella. Posljednjeg dana zasjedanja, okupljenima su se obratili slovenski premijer Robert Golob, potpredsjednik Nacionalne skupštine Slovenije Danijel Krivec te potpredsjednik Europske investicijske banke Robert de Groot i kosovska predsjednica Vjosa Osmani.
Videovezom se skupštinskom plenumu obratio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je ovom prigodom apelirao na potrebnu dodatnu pomoć Ukrajini, posebice u vidu daljnjih isporuka odgovarajućih sustava protuzračne obrane (PZO), kojima bi se osujetili masovni ruski napadi, prvenstveno usmjereni na civilnu populaciju i energetsku infrastrukturu, a kojima agresor nastoji kompenzirati svoje neuspjehe i nemogućnost napredovanja duž crta bojišta. Pozvavši okupljene parlamentarce na daljnju i sveobuhvatnu potporu režimu sankcija koje očito sve više usporavaju ne samo ukupnu rusku ekonomiju, već i učinkovito otežavaju njezinu ratnu proizvodnju, ukrajinski predsjednik Zelenski, navodeći kako Ukrajina već sada samostalno proizvodi otprilike 40 posto naoružanja koje koristi u svojim borbenim djelovanjima (osim u domeni sustava PZO-a, gdje ovisi o zapadnim isporukama sofisticiranih sustava), pozvao je i tvrtke iz domene vojne industrije država članica NATO-a na suradnju oko zajedničkih projekata kojima bi se u određenim sferama mogli unaprijediti vojni kapaciteti obiju partnerskih strana.
Tijekom svoje interakcije s parlamentarcima, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorio je kako prijetnju koju predstavlja Rusija nipošto ne treba relativizirati unatoč, općenito gledajući, evidentnoj seriji neuspjeha koje je ruska vojska tijekom same agresije polučila. Rutte je ovom prigodom pozvao na daljnju snažnu i kontinuiranu potporu nacionalnih parlamenata kao osnovu za provedbu politika usmjerenih na realizaciju ciljeva i vremenske okvire njihove provedbe, oko čega je konsenzus postignut na samitu NATO u Haagu.
Referirajući se na čitav niz incidenata u posljednje vrijeme, kako u zračnom prostoru članica NATO-a tako i na činjenicu da su neki od ispaljenih dronova i aterirali na saveznički teritorij, no također imajući u vidu kako ruski besposadni, a posebice raketno-balistički sustavi realno mogu ugroziti i zemljopisno udaljenije države članice, Rutte je opetovano konstatirao kako su sada – ne samo u smislu solidarnosti u ispunjavanju savezničkih obveza ili pak same potpore Ukrajini – zapravo sve države članice NATO-a u neku ruku na istočnom obodu Saveza, baš kao da su ondje i same geografski pozicionirane te da im ta ista Rusija predstavlja izravnu fizičku prijetnju.
U interakciju s glavnim tajnikom NATO-a uključio se svojom intervencijom i voditelj hrvatskog parlamentarnog izaslanstva Dario Hrebak. Ustvrdivši kako se usprkos činjenici da moderni besposadni sustavi/ dronovi predstavljaju neizostavno sredstvo na modernoj bojišnici, koje svoju učinkovitost i širok spektar taktičke primjene sjajno pokazuje i dokazuje upravo u Ukrajini, Hrebak je istaknuo kako se u izgradnji vojnih kapaciteta ne smiju zanemariti ne samo oni sustavi naoružanja s većom vatrenom moći, nego, isto tako, niti svi oni klasični postulati vođenja ratnih operacija velike magnitude, a imajući u vidu neželjenu, ali potencijalnu mogućnost vojnog sraza s protivnikom približno istih kvantitativnih i kvalitativnih mogućnosti i razine.
Rezolucije Parlamentarne skupštine NATO-a usvojene na Godišnjem zasjedanju PS NATO u Ljubljani:
2025 - RESOLUTION 499 - MEETING THE MOMENT: NATO’S DETERRENCE AND DEFENCE IMPERATIVES AFTER THE HAGUE SUMMIT
https://www.nato-pa.int/download-file?filename=/sites/default/files/2025-10/RESOLUTION%20499%20-%20DETERRENCE%20AND%20DEFENCE%20AFTER%20THE%20HAGUE.pdf
2025 - RESOLUTION 502 - SOLIDARITY WITH UKRAINE AND THE IMPERATIVE OF A JUST AND LASTING PEACE
https://www.nato-pa.int/download-file?filename=/sites/default/files/2025-10/RESOLUTION%20502%20-%20SOLIDARITY%20WITH%20UKRAINE_0.pdf
2025 - RESOLUTION 498 - BOLSTERING THE DEMOCRATIC RESILIENCE OF EURO-ATLANTIC SOCIETIES TO FOREIGN INTERFERENCE
https://www.nato-pa.int/download-file?filename=/sites/default/files/2025-10/RESOLUTION%20498%20-%20BOLSTERING%20DEMOCRATIC%20RESILIENCE.pdf
2025 - RESOLUTION 500 - STRENGTHENING TRANSATLANTIC ECONOMIC PARTNERSHIP AND SECURITY AFTER THE NATO SUMMIT IN THE HAGUE
https://www.nato-pa.int/download-file?filename=/sites/default/files/2025-10/RESOLUTION%20500%20-%20STRENGTHENING%20TRANSATLANTIC%20ECONOMIC%20PARTNERSHIP.pdf
2025 - RESOLUTION 501 - FOSTERING STABILITY AND RECONCILIATION IN THE WESTERN BALKANS
https://www.nato-pa.int/download-file?filename=/sites/default/files/2025-10/RESOLUTION%20501%20-%20WESTERN%20BALKANS.pdf
2025 - RESOLUTION 503 - PREPARING NATO FOR THE FUTURE OF UNCREWED WARFARE
https://www.nato-pa.int/download-file?filename=/sites/default/files/2025-10/RESOLUTION%20503%20-%20UNCREWED%20WARFARE_0.pdf