11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za rad,mirovinski sustav  i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 26.studenoga  2025. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, P.Z. br. 221, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga  2025. godine. 

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026.godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je  da se predloženim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 ”za” i 2 ”protiv”  ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, P. Z.br. 221 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  18. sjednici održanoj 26.studenoga  2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za  2026. godinu i projekcija  za 2027. i 2028. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13.studenoga  2025. godine. 

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026.godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnica  Vlade Republike Hrvatske istaknula je  kako je prijedlog Državnog proračuna izrađen uvažavajući temeljne makroekonomske pokazatelje temeljem kojih je izrađen Državni proračun za 2026. godinu. Planirani su prihodi u iznosu od  35,7 milijardi eura te ukupno planirani rashodi u iznosu od 39,8 milijardi eura ,što čini rast od 3 milijarde eura.

Nadalje, očekuje se kako će BDP nastaviti rast u 2026. godini po stopi od 2.7%, što j najviša stopa rasta u EU. Stopa inflacije se očekuje smanjenje sa 3.7% na godišnjoj razini u 2025. godini, na 2,8% koliko se očekuje da će se kretati stopa inflacije u 2026. godini. Kretanja na tržištu rada su i dalje pozitivna i u 2026. se očekuje rast po stopi od 1,6%.
Na razini ukupnog rezultata opće države očekuje se deficit od 2,9% BDP-a i udio javnog duga 56% što nastavlja trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u. Ovim rezultatima ostajemo u okvirima fiskalnih pravila EU što je pokazatelj odgovornog upravljanja javnim financijama, a proračun i dalje ostaje socijalan, podržava redistributivnu ulogu države, održiv je i razvojan. 
Značajan porast bilježe rashodi za mirovine koji su planirani sa 10,2 milijarde eura, rashodi za socijalna prava planirani su na preko 1,3 milijarde eura,  rashodi za demografsku revitalizaciju su planirani na 804 milijuna eura, lokalni i regionalni razvoj kroz pomoć za fiskalno izravnavanje i decentralizirane funkcije preko 600 milijuna, no ukupno ti iznosi čine 2.4 milijarde kada se zbroje sve stavke, pa je tako planirano i sufinanciranje projekata koje provode jedinice lokalne samouprave, odnosno financiranje nacionalnog dijela sufinanciranja u EU projektima, potpore za vrtiće, prehranu učenika i sl.
U proračunu su osigurana značajna sredstva (12.939 milijuna) za Ministarstvo rada,mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, pritom  starosne mirovine i čine 62% ukupnih rashoda za mirovine i mirovinska primanja.

U raspravi je iznijeto mišljenje kako Ovaj proračun predviđa 113 milijuna eura za poticanje stambene izgradnje. 
Za glavnu aktivnost Nacionalnog plana stambene politike – sufinanciranje priuštivog stanovanja i povrat plaćenog poreza za prvu nekretninu a od  toga je planirano 20 milijuna, a cilj Vlade je do kraja 2028. godine u priuštivi najam dati 2000 stanova.Nadalje Kapitalni projekt koji se odnosi na društveno poticanu stanogradnju i priuštivo stanovanje u proračunu dobiva 38,5 milijuna. Njime se do kraja 2028. godine planira izgraditi 8731 stan, čime bi se ukupne potrebe za POS-ovim stanovima (koje prema prikupljenim anketama iznose 20 000 stanova) bile ispunjene sa 42,65 %.
Također u raspravi je iznijeto mišljenje kako  se zbog povrata poreza povisila cijena stana za iznos očekivane porezne olakšice. Nadalje iznijet je upit zašto se POS i dalje koristi za izgradnju stanova za prodaju? Zašto vlasništvo stana i dalje ostaje jedini koliko-toliko regulirani i zaštićeni oblik rješenja stambenog pitanja?

U raspravi su iznijeta različita mišljenja o potrebi davanja državnih poticajnih sredstava za dobrovoljnu  mirovinsku štednju u 3.stupu.Dio članova Odbora smatra kako su to dobra rješenja, posebice za mlade zaposlenike.

Također, u raspravi je istaknuto kako je ovaj proračun socijalan i razvojan. Pritom je naglašeno kako je pravo na inkluzivan dodatak ostvarilo veliki broj korisnika, te da je veća izlazna brojka od ulazne. Također je naglašeno da će se povećati naknade za udomiteljske obitelji.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu umirovljenička kućanstva imaju višu inflaciju od ostalih. Relevantna istraživanja upućuju da oni koji zarađuju više imaju nižu stopu inflacije.Posebice  valja imati na umu da je  hrvatskim umirovljenicima rast cijena na koje oni troše svoje premale mirovine mnogo viši. Tim više  jer su najviše poskupile one kategorije dobara – ponajprije hrana i režije – čiji je udio u
potrošačkoj košarici najveći kod siromašnijih radničkih i umirovljeničkih kućanstava. Ukratko, umirovljenici imaju inflaciju za oko 10 % višu nego kućanstva s većim dohotkom.
Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu  Međunarodno priznata mjera adekvatnosti mirovina je takozvana zamjenska stopa. Nju statistički ured Europske unije, Eurostat, definira kao udio medijalne bruto mirovine u medijalnoj bruto plaći. Taj omjer je u prosjeku 27 država članica za prošlu godinu iznosio 60 %. Iznad prosjeka su, na primjer, Portugal i Francuska sa 61 %, Italija i Španjolska su oko 80, a Grčki srednji umirovljenik dobije 84 posto posljednje plaće. Nadalje iznijeto je mišljenje  po kojemu su  ispod onih 60 % prosjeka EU su na primjer Švedska i Nizozemska u 50-im postotcima, Bugarska i Rumunjska u 40-im, a na neslavnom dnu te Eurostatove tablice je,Hrvatska sa zamjenskom stopom od 35 %. Također, iznijeto je mišljenje kako su statističke informacije HZMO-a, umjesto te, Eurostatove mjere navodi par različitih zamjenskih stopa. Obje su za desetak, petnaest posto više od Eurostatove i, barem u tablici statističkih pokazatelja, izgledaju znatno boljeNadalje iznijeto je mišljenje, kako je Stopa rizika od siromaštva u prosjeku EU  15,4.a u Hrvatskoj je 34,2. 

Iznijeto je mišljenje kako se pitanje adekvatnosti fondovskog mirovinskog sustava  ostavlja po strani, a negativni porez na bogatstvo koji se sastoji u tome da oni koji  imaju višak sredstava pa mogu štedjeti za mirovinu dobivaju i po 100 eura iz proračuna. Nadalje, ukazano je na  problem preniskih mirovina dok država  bankama- vlasnicima mirovinskih fondova i osiguravajućih društava dopušta da iz mirovinskog sustava i javnih financija odnesu lukrativne profite kako bi nam ih onda pozajmljivale, uz basnoslovne kamate.
Iznijeta je bojazan kako ćemo se   za godinu  sigurno opet suočavati s istim problemima preskupih stanova i preniskih mirovina, a pritom o nepostojanje aktivne politike tržišta rada koja bi pokušala reaktivirati barem 100 do 200 tisuća od onih  neaktivnih stanovnika, premalu brigu o zaštiti na radu, o kolektivnom pregovaranju dovest će do daljnjih problema u mnogim svim sustavima.

U raspravi dio članova Odbora smatra kako ovaj predloženi proračun izbalansirano vodi računa  o gospodarskom rastu i socijalnim potrebama najugroženijih skupina našeg društva.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 ” za” i 2 ”protiv” )   odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Državni proračun Republike Hrvatske za  2026. godinu  i projekcija za 2027. i 2028. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj  13.studenoga 2025. godine, raspravljao je Prijedlog  odluke o proglašenju
15.studenoga Nacionalnim danom jednakih plaća,koji je predsjedniku Hrvatskoga 
sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 14.studenoga 2024.godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je jednaka plaća  za isti rad ili rad jednake vrijednosti jedno od temelja Europe stoga se predlaže da se 15.studeni proglasi Nacionalnim danom jednakih plaća kako bi Hrvatski sabor prepoznao rodni jaz u plaćama.
Republika Hrvatska je jedna od zemalja u kojima  je izražen jaz u plaćama, a trendovi su nepovoljni.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je kako se Dan jednakih plaća obilježava pretežito u zemljama koje imaju najveću razliku u plaćama.
U raspravi su članovi Odbora suglasni da za jednak rad treba biti jednaka plaća, međutim većina smatra da će se  Direktivom o transparentnosti plaća riješiti nejednakosti u plaćama i u javnom i u privatnom sektoru.
Također, u raspravi su članovi istaknuli kako se Vlada Republike Hrvatske jasno opredijelila za jednakost plaća  putem usklađivanja relevantnih nacionalnih propisa s Direktivom o transparentnosti plaća.
Odbor većinom glasova  ( 3 „za“ i 6 „protiv“) nije prihvatio Prijedlog o proglašenju 15.studenoga Nacionalnim danom jednakih plaća.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (3 ”za” i 6 „protiv““  ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak;

Ne prihvaća se  Prijedlog  odluke o proglašenju 15.studenoga Nacionalnim danom   jednakih plaća
         
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

                                                                                          PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                     Mišo Krstičević
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 17. sjednici
održanoj  13.studenoga 2025. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama  i 
dopunama  Zakona o mirovinskim  siguravajućima društvima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 219, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike
 Hrvatske, aktom od 6.studenoga 2025.godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu ovoga Zakona sa Prijedlogom zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o dobrovoljnim  mirovinskim fondovima,prvo čitanje,P.Z.E. 218. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako je u središtu ESAP projekta uspostava baze za centralizirano prikupljanje, pretraživanje i povlačenje/korištenje financijskih i nefinancijskih podataka te podataka u vezi održivosti koji su već javno dostupni na temelju odredbi brojnih drugih propisa EU.  

Kako bi ESAP zaživio, nužno je zakonskim izmjenama niza propisa omogućiti da se tzv. metapodaci prikupljaju i dostavljaju u točno određenom formatu kako bi bili strojno čitljivi  radi osiguranja ujednačenosti dostave i usporedivosti podataka. Također, potrebno je imenovati tijelo za prikupljanje informacija na razini države članice, koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP. 

ESAP zakonodavni paket predviđa postupnu primjenu, tj. uključivanje propisa u ESAP bazu u tri faze. Prva faza će započeti u srpnju 2026., druga faza u siječnju 2028., a treća faza u siječnju 2030. godine.

Za potrebe funkcioniranja ESAP-a države članice trebaju imenovati barem jedno tijelo za prikupljanje informacija koje će biti odgovorno za prikupljanje i prosljeđivanje informacija u ESAP. Kako bi se osiguralo da ESAP pruža pravovremen pristup informacijama, subjekti bi svoje informacije trebali dostaviti tijelu za prikupljanje u istom trenutku kada objave te informacije, a tijela za prikupljanje trebala bi informacije staviti na raspolaganje ESAP-u na automatiziran način. 
Zakonskim izmjenama od 1. siječnja 2024. uvedena je mogućnost ponude isplate mirovine koja se ne usklađuje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena. Navedenu je zakonsku odredbu potrebno dodatno precizirati na način da bude nesporno da je, u okviru mirovina koje se ne usklađuju prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, dopuštena distribucija različitih mirovinskih programa, a koje, između ostalog, mogu obuhvaćati mirovinske programe kod kojih se iznos mirovine povećava na način i dinamikom koja se ugovara između Društva i korisnika mirovine u ugovoru o mirovini. Također, potrebno je izrijekom propisati i da je promjena mirovinskih programa unutar kategorija mirovina koje se ne usklađuju prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena dopuštena i moguća u svako doba bez pristanka Društva izmjenom ugovora o mirovini.  

Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima predlaže se daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom Europske unije na način da se u Zakon prenesu odredbe Direktive (EU) 2023/2864 u dijelu u kojem ista mijenja IORP II Direktivu. 

Slijedom navedenoga, Nacrtom prijedloga zakona propisuje se obveza Društva, kada javno objavljuju određene informacije koje se odnose isključivo na dio poslovanja Društva koji se odnosi na isplatu mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima Društva na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda, iste dostaviti Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga kako bi bile dostupne na ESAP-u. Informacije koje se dostavljaju moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve, tj. moraju se dostaviti u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci, odnosno u strojno čitljivom formatu, ako je to predviđeno pravom Europske unije, te moraju sadržavati obvezne metapodatke, koji uključuju sve nazive subjekta, identifikacijsku oznaku subjekta, veličinu subjekta prema kategorijama, vrstu informacija i oznaku sadrže li informacije osobne podatke. 
Ovim Prijedlogom zakona u hrvatsko zakondavstvo preuzimaju se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 u dijelu u kojem ista mijenja IORP II Direktivu.
Nadalje, Prijedlogom zakona propisuje se obveza mirovinskih društava, kada javno objavljuju određene informacije koje se odnose samo na dio poslovanja mirovinskog društva u dijelu upravljanja zatvorenim DMF-om koji je osnovan u svrhu osiguravanja mirovina u kontekstu strukovne djelatnosti, da iste dostave Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija), kao tijelu za prikupljanje, kako bi bile dostupne na ESAP-u. Informacije koje se dostavljaju moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve, odnosno moraju se dostaviti u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci  ili u strojno čitljivom formatu, ako je to predviđeno pravom EU te moraju sadržavati obvezne tzv. metapodatke, koji uključuju sve nazive mirovinskog društva, identifikacijsku oznaku mirovinskog društva, veličinu mirovinskog društva prema kategorijama, vrstu informacija i oznaku sadrže li informacije osobne podatke. 
Prijedlog zakona dopunjen je radi osiguranja transparentnog i sustavnog izvještavanja o svim troškovima i naknadama DMF-ova ključnog za zaštitu interesa članova i korisnika. 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 ”za”  ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći  zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama  i dopunama Zakona o mirovinskim   osiguravajućima društvima, prvo čitanje,P.Z.E.br.219

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

                                                                                          PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                     Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 17. sjednici
održanoj  13.studenoga 2025. godine, raspravljao je  Prijedlog zakona o izmjenama i 
dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima,prvo čitanje, P.Z.E. 218 
,koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 
6.studenoga 2025.godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu ovoga Zakona sa Prijedlogom zakona o izmjenama 
 i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućima društvima, prvo čitanje,P.Z.E.br.219.
Ovim Prijedlogom zakona u hrvatsko zakondavstvo preuzimaju se odredbe Direktive (EU) 2023/2864 u dijelu u kojem ista mijenja IORP II Direktivu.
U cilju osiguranja jednostavnog centraliziranog pristupa javnim informacijama o mirovinskim društvima i njihovim proizvodima, u važeći Zakon prenose se ključni standardi na kojima se temelji dostava podataka te definiraju tzv. metapodaci koji moraju biti dostavljeni u točno određenom formatu ili moraju biti strojno čitljivi. Na taj se način osigurava ujednačena dostava i usporedivost podataka. 
Nadalje, Prijedlogom zakona propisuje se obveza mirovinskih društava, kada javno objavljuju određene informacije koje se odnose samo na dio poslovanja mirovinskog društva u dijelu upravljanja zatvorenim DMF-om koji je osnovan u svrhu osiguravanja mirovina u kontekstu strukovne djelatnosti, da iste dostave Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ,kao tijelu za prikupljanje, kako bi bile dostupne na ESAP-u. Informacije koje se dostavljaju moraju ispunjavati određene tehničke zahtjeve, odnosno moraju se dostaviti u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci  ili u strojno čitljivom formatu, ako je to predviđeno pravom EU te moraju sadržavati obvezne tzv. metapodatke, koji uključuju sve nazive mirovinskog društva, identifikacijsku oznaku mirovinskog društva, veličinu mirovinskog društva prema kategorijama, vrstu informacija i oznaku sadrže li informacije osobne podatke. 
Osim obveza mirovinskih društava koja dostavljaju informacije, propisuje se i obveza Agencije da osigura da su dostavljene informacije dostupne na ESAP-u te da ispunjavaju propisane tehničke zahtjeve.
Uključivanje propisa u ESAP bazu predviđeno je u tri faze. Prva faza će započeti u srpnju 2026. godine, druga faza u siječnju 2028. godine, a treća faza u siječnju 2030. godine. 
Rok za preuzimanje Direktive (EU) 2023/2864 u hrvatsko zakonodavstvo je 10. siječnja 2026., s tim da se odredbe koje se prenose u važeći Zakon primjenjuju od 10. siječnja 2030.
Ovim se Prijedlogom zakona hrvatski zakonodavni okvir dodatno usklađuje s pravnom stečevinom EU, osiguravajući uvjete za jednostavan pristup pouzdanim i jasnim podacima kako bi donositelji odluka, ulagatelji i ostali dionici u gospodarstvu i društvu donosili dobre, informirane te okolišno i društveno odgovorne odluke o ulaganjima. Uvođenjem tzv. metapodataka u strogo određenom formatu poboljšava se usporedivost i dostupnost podataka, čime se olakšava analiza tržišta.  
Prijedlog zakona dopunjen je radi osiguranja transparentnog i sustavnog izvještavanja o svim troškovima i naknadama DMF-ova ključnog za zaštitu interesa članova i korisnika. 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 ”za”  ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

           Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim  mirovinskim fondovima,prvo čitanje,P.Z.E. 218 
    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

                                                                                          PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                     Mišo Krstičević
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 16. sjednici
održanoj  17.rujna 2025. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o 
reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, s Konačnim 
prijedlogom zakona,prvo i drugo  čitanje,P.Z.E.br.181,koji je predsjedniku Hrvatskoga 
sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28.kolovoza 2025.godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako bi se dodatno olakšalo priznavanje kvalifikacija medicinskim sestrama koje nakon pristupanja Rumunjske Europskoj uniji nisu ispunjavale minimalne uvjete osposobljavanja, Rumunjska je uvela poseban program usavršavanja s ciljem zadovoljavanja navedenih uvjeta.
U skladu s tim, izmijenjena je Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija na način da se medicinskim sestrama s dokazom o završenom programu usavršavanja omogućuje ostvarivanje prava na priznavanje stručnih kvalifikacija, bez potrebe dokazivanja stručnog iskustva. Time se smanjuje potreba za dodatnim testiranjem ili evaluacijom njihovih kvalifikacija, što ubrzava proces zapošljavanja i integracije u zdravstvene sustave drugih država članica.
U raspravi je ukazano na veliki nedostatak kadrova u Istri  unatoč naporima županije da raznolikim subvencijama privuče medicinsko osoblje. Zamjenica pučke pravobraniteljice istaknula je da bi trebalo osloboditi plaćanja pripadnike nižih  prihoda  prilikom postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u reguliranim profesijama kao  što je to u nereguliranim profesijama. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 ”za”  ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, P.Z.E.br.181
  
    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

                                                                                          PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                     Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 17. rujna 2025. godine, proveo je objedinjenu raspravu o Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2019. godinu, koji  je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Allianz ZB d.o.o društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, aktom od 31. ožujka 2020. godine; o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2019. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2020. godine; o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova  kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2020. godine i o Izvještaju o radu  obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima  d.d. aktom od 31. ožujka 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvještaje o radu.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja/članovi Uprava OMF upoznali su Odbor s financijskim rezultatima koje su ostvarili u 2019. godini.

U 2019. godini obvezni mirovinski fondovi upravljali su imovinom od 112,6 milijardi kuna, uz porast na godišnjoj razini od 14,75%.

Obvezni mirovinski fondovi kategorije A, namijenjeni mlađim članovima i onima koji preferiraju rizičniju imovinu, Obvezni mirovinski fondovi kategorije B, slijednici su jedinstvenih obveznih mirovinskih fondova od prije vremena uvođenja kategorija A, B i C, te sukladno tome kategorija obveznih mirovinskih fondova u kojoj je najviše članstva i imovine, dok su  Obvezni mirovinski fondovi kategorije C, namijenjeni su članovima koji su najbliže umirovljenju, osobama kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 5 godina te je njihova sklonost rizicima najmanja. 

Na kraju 2019. godine ukupna  imovina obveznih mirovinskih fondova iznosila je 112,6 milijardi kuna. Neto mirovinski doprinosi uplaćeni u II. stup iznosili su 6,7 milijardi kuna, dok su isplate iz II. stupa iznosile 1,2 milijardi kuna. Ukupna uplata neto mirovinskih doprinosa u II stup veća je za  8,2% u odnosu na prethodnu godinu.

Obvezni mirovinski fondovi u 2019. godini zaradili su 8,9 milijardi kuna svojim članovima. Najveći doprinos zaradama OMF-ova u 2019. godini ostvaren je ulaganjem u domaće državne obveznice te su ključni čimbenik u dugoročnom financiranju Republike Hrvatske na domaćem i međunarodnom tržištu. Nastavljen je trend ulaganja OMF u hrvatske kompanije, posebice u turistički sektor.

Predlagatelji su upoznali Odbor sa zadnjim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju kojim je omogućeno pravo na dodatak na mirovinu  i osiguranicima koji će  primati mirovinu iz kombiniranog sustava (I i II stupa ), kao i mogućnost isplate 15% sredstava s osobnog računa u MOD-u na temelju ugovora o mirovini, ukoliko im je mirovina veća od najniže mirovine uvećana za 15%. 

U raspravi su podržani financijski rezultati Obveznih mirovinskih fondova za 2019. godinu. Iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno ojačati financijsku pismenost članova.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 „za“ i 3 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće

Zaključke

1. Prihvaća se Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2019. godinu,

2.Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2019. godinu,

3. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2019. godinu,

4. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2019. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

Predsjednik Odbora
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 17. rujna 2025. godine, proveo je objedinjenu raspravu o Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2023. godinu, koji  je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Allianz ZB d.o.o društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim  mirovinskim fondom, aktom od 20. lipnja 2024. godine; o Izvještaju o radu  obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2023. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 25. lipnja 2024. godine; o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo PBZ  CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 20. lipnja 2024. godine i o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. aktom od 20. lipnja 2024. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedene akt, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da iste prihvati prihvati.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja/članovi Uprava OMF-a upoznali su Odbor s financijskim rezultatima koje su ostvarili u 2023. godini.

U 2023. godini mirovinska društva su ostvarila ukupne prihode u iznosu od 69 milijuna eura (2022. god. 61 milijun eura), što je porast od 12% u odnosu na 2022. godinu.
Mirovinska društva ostvarila su i dodatne prihode od upravljanja vlastitim kapitalom koji je većinom uložen u hrvatske dužničke papire i instrumente novčanog tržišta.
OMF su i u 2023. godini s dugoročnim financiranjem Republike Hrvatske na domaćem i međunarodnom tržištu putem državnih obveznica, a najveći doprinos prinosu OMF-ova u 2023. godini ostvaren je kroz ulaganja u domaće i inozemne dionice.

U raspravi je podržan rad Obveznih mirovinskih fondova za 2023. godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 „za“ i 3 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće 

Zaključke

1. Prihvaća se Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2023. godinu,

2. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2023. godinu,

3. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2023. godinu,

4. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 17.lipnja 2025. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 155, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12.lipnja 2025.godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju istaknuto je kako se novim zakonskim rješenjima u mirovinskome sustavu stvaraju  preduvjeti za povećanje razine adekvatnosti mirovina sadašnjim i budućim korisnicima mirovine te pridonosi  ispunjenju ciljeva određenih strateškim dokumentima u mirovinskome sustavu, odnosno Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.–2026., Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Programom Vlade Republike Hrvatske 2024.–2028. 

Kombinacijom predloženih mjera osiguravaju se preduvjeti da se uravnoteženim pristupom osigura poticanje duljeg rada i povećanje razine adekvatnosti mirovina, a da se pri tome ne naruši dugoročna financijska održivost mirovinskog sustava.  

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona.

Iznijeta su različita mišljenja o mogućnosti  rada nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu. Pritom je ukazano da naši umirovljenici rade iz nužde jer su im mirovine nedostatne za dostojan život. Također je ukazano da podizanje gornje granice za umirovljenje većina europskih država ne prihvaća, unatoč trendovima/preporukama  Svjetske banke. Nadalje, pozitivnim je ocijenjeno rješenje po kojemu se  korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad prema ranije važećim propisima te korisnicima invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, omogućuje rad na manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 ”za” i 2 ”suzdržana” ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o mirovinskom osiguranju, P.Z.E. br. 155

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 20. svibnja 2025. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 155, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15.svibnja 2025.godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice na navedeni akt.

U uvodnom izlaganu istaknuto je kako se novim zakonskim rješenjima u mirovinskome sustavu stvaraju se preduvjeti za povećanje razine adekvatnosti mirovina sadašnjim i budućim korisnicima mirovine te pridonosi ispunjenju ciljeva određenih strateškim dokumentima u mirovinskome sustavu, odnosno Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.–2026., Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Programom Vlade Republike Hrvatske 2024.–2028. 

Realizacija mjera predviđenih u Programu Vlade Republike Hrvatske 2024.–2028. doprinijet će poboljšanju materijalnog položaja umirovljenika. Promjenom načina usklađivanja mirovina osigurava se povećanje mirovine svakom korisniku, kao i primjereniji rast mirovina u odnosu na plaće. Isto tako, uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu povećat će ukupna mirovinska primanja sadašnjih i budućih umirovljenika, a način određivanja visine godišnjeg dodatka doprinosi socijalnoj pravednosti uvažavajući pri tome isključivo duži rad, kako bi se uspostavio svojevrsni balans između korisnika s višim i nižim mirovinama. 

Povećanje dodanog staža za svako dijete sa sadašnjih šest na 12 mjeseci, osim povećanja mirovine budućim korisnicima u prosjeku od 3 % za svako dijete, doprinijet će daljnjem smanjenju rodno uvjetovanih nejednakosti u mirovinskim primanjima.

Dodatnim povećanjem najniže mirovine za otprilike 3 % podiže se donja razina prava u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti. Također, posebna pažnja posvećuje se korisnicima invalidske mirovine, kojima se mirovina dodatno povećava za 10 %, čime će se poboljšati materijalni položaj najranjivijih kategorija umirovljenika.

Kombinacijom predloženih mjera osiguravaju se preduvjeti da se uravnoteženim pristupom osigura poticanje duljeg rada i povećanje razine adekvatnosti mirovina, a da se pri tome ne naruši dugoročna financijska održivost mirovinskog sustava.  

Također ,predlaže se i promjena važećeg modela usklađivanja mirovina na način da se stopa usklađivanja mirovina utvrdi kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije. 

Novina je i uvođenje godišnjeg dodatka uz redovitu isplatu mirovine, na način da se isplata osigura svim umirovljenicima koji mirovinu ostvare u tekućoj godini za koji se isplaćuje godišnji dodatak, neovisno o visini njihovih mirovinskih primanja. Predlaže se omogućiti korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života rad u trajanju dulje od polovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine u iznosu od 50 %. Korisnicima prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina života predlaže se ukidanje smanjenja, tzv. penalizacije za prijevremeno umirovljenje, od prvog dana idućeg mjeseca u kojem navrše 70 godina. 

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona, posebice u dijelu koji se odnosi na promjenu važećeg modela usklađivanja mirovina na način da se stopa usklađivanja mirovina utvrdi kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije. Također, pozitivnim su ocijenjene odredbe koje se odnose na povećanje dodanog staža za svako dijete sa sadašnjih šest na 12 mjeseci. Nadalje, pozitivnim je ocijenjeno rješenje po kojemu se korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad prema ranije važećim propisima te korisnicima invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, omogućuje rad na manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine. U raspravi je naglašeno da treba težiti poboljšanju plaća jer samo dobre/visoke plaće mogu osigurati dobre mirovine. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 ”za” i 2 ”suzdržana”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 155.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio potpredsjednika Odbora, Veselka Gabričevića.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Veselko Gabričević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 20.svibnja 2025. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o javnom sučelju povezanom s Informacijskim sustavom unutarnjeg tržišta za izjavu o upućivanju radnika i o izmjeni  Uredbe (EU) br.1024/2012 („Uredba o e-deklaraciji“) COM (2024) 531,D.E.U. br.24/025,koje je predsjedniku Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora, proslijedila predsjednica Odbora za europske poslove, aktom od 13. ožujka 2025. godine. 

Odbor je navedeni akt razmotrio sukladno čl. 154. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom: Klasa: 022-03/25-07/77, Urbroj: 50301-21/06-25-2  na sjednici održanoj 11. ožujka 2025. godine.

Uvodno izlaganje podnijela je predstavnica Ministarstva  rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Pritom je istaknula kako je cilj ovoga Prijedloga smanjenje administrativnih prepreka. Naime, višejezično sučelje  sa standardnim obrascem omogućit će  poduzećima koja upućuju radnike da svoje izjave podnose na jednom mjestu. Posebice je važno da će moći sastaviti izjava o upućivanju na svom jeziku čime će se prevladati jezična prepreka s kojom su se poduzeća  redovito susretala.
U raspravi je istaknuto kao je izostalo pravovremeno i smisleno uključivanje socijalnih partnera u fazi razrade ovog dokumenta. Također, iznijeta je bojazan kako se na ovaj način ide isključivo u korist poslodavaca, a pritom se zanemaruje briga/zaštita radnika.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 „za“ i 2 „suzdržana““) donio sljedeće

MIŠLJENJE

Prihvaća se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o javnom sučelju povezanom s Informacijskim sustavom unutarnjeg tržišta za izjavu o upućivanju radnika i o izmjeni  Uredbe (EU) br.1024/2012 („Uredba o e-deklaraciji“) COM (2024) 531 D.E.U. br.24/025

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Veselko Gabričević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 2. travnja 2025. godine, raspravljao je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 137, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka 2025. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je  kako se  omogućava isplata potpore u vidu povrata novčanih sredstava u dijelu plaćenog poreza na kupovinu stambene nekretnine građanima RH koji su mlađi od 45 godina i koji kupuju ili grade svoju prvu stambenu nekretninu ovisno o primjerenoj površini stana i lokalnoj prosječnoj cijeni stana, uređuje se pokretanje novog programa priuštivog najma koji bi uz naknadu vlasnicima koristio postojeće višegodišnje prazne stanove za građane RH koji ne mogu svoje stambeno pitanje riješiti na tržištu nekretnina.

Nadalje, usklađuju se najviše prodajne cijene za stanove izgrađene prema ovom Zakonu s realnim stanjem u graditeljstvu i na taj način se omogućava realizacija pripremljenih projekata priuštive stanogradnje te se omogućava teritorijalna cjenovna prilagodba s varijacijama cijena građenja. 

Olakšava se građanima RH koji su mlađi od 45 godina kupnja ili gradnja prve stambene nekretnine uz pomoć isplata potpore u visini polovice iznosa PDV-a ili cijelog iznosa poreza na promet nekretninama za primjerenu veličinu stana i lokalnu prosječnu cijenu stana.

Također, omogućava se pokretanje novog programa priuštivog najma koji u konačnici doprinosi bržem rješavanju stambenog pitanja građana po priuštivim cijenama najma stanova. Aktivacija postojećih višegodišnje praznih stanova ima nekoliko ključnih prednosti nad gradnjom novih višestambenih zgrada: neusporedivo brža realizacija nove ponude priuštivih stanova (potrebno vrijeme se mjeri u par mjeseci za cijeli postupak), prema gradnji novih višestambenih zgrada za koje treba računati s ukupnim vremenom od pripreme investicije do završetka gradnje od tri do pet godina, potrebna sredstva su znatno manja za aktiviranje praznih stanova, nije potrebno zauzimati nove zemljišne površine, te s ekološkog aspekta ostvaruju se uštede u emisijama CO2.

U raspravi je predlagatelj pojasnio kako resorno ministarstvo ne raspolaže podacima o nekretninama stranih vlasnika na području Republike Hrvatske, kao niti podacima o vlasništvu nekretnina naših državljana u inozemstvu. Također, u raspravi je naglašeno kako je prioritet ovoga Zakona osigurati priuštiv stan  onima koji nemaju nikakvu nekretninu, a ne rješavanje onih koji imaju u zajedničkom suvlasništvu nekretninu ali nije odgovarajuća. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 ”za” i 3 ”suzdržana”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 137

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  11. sjednici održanoj 11. ožujka 2025. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, drugo čitanje, P.Z. E.br. 102, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače 2025. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Ovim Prijedlogom zakona u hrvatsko zakonodavstvo implementiraju se odredbe Direktive 2022/2556 uz istovremeno proširenje Uredbe DORA na cjelokupno poslovanje društava koji obavljaju poslove osnivanja i upravljanja DMF-ova.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim Zakonom  dodatno unaprjeđuje dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, prije svega jačanjem digitalne operativne otpornosti financijskih subjekata koji djeluju u području dobrovoljne mirovinske štednje. Razlika u odnosu na prvo čitanje  Zakona odnosi se na promjenu djelokruga  u obavljanju operativnih i  poslova i  isplate državnih poticajnih sredstava za dobrovoljnu mirovinsku štednju  s Ministarstva financija  na ministarstvo nadležno za mirovinski sustav.

U raspravi je podržano donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 ”za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima,drugo čitanje,  P.Z. E.br. 102 

2. Odbor je  jednoglasno (9 glasova „ZA“) donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da provede objedinjenu raspravu o  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 102 i  Konačnom prijedlogu  Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 103. 
        

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
 Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 11. ožujka  2025. godine, raspravljao je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 103, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače 2025. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Ovim Prijedlogom zakona u hrvatsko zakonodavstvo implementiraju se odredbe Direktive 2022/2556, uz istovremeno proširenje DORA-e na cjelokupno poslovanje Društava koji obavljaju poslove isplate mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

Također, predloženim  Zakonom dodatno se unaprjeđuje kapitalizirani sustav mirovinskog osiguranja u fazi isplate mirovina iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje jačanjem digitalne operativne otpornosti financijskih subjekata u cjelokupnom poslovanju.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 ”za” ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

1. Zakon o izmjenama i  dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, drugo čitanje, P.Z. E. br. 103 

2. Odbor je  jednoglasno (9 glasova „ZA“) donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da provede objedinjenu raspravu o  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 102 i  Konačnom prijedlogu  Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 103. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
 Mišo Krstičević
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 10. sjednici
održanoj 11.veljače 2025. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o izmjenama  
Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima 
razminiranja, drugo čitanje, P.Z. br. 91, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela 
Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24.siječnja 2025. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se  omogućiti voditeljima  radilišta i pomoćnim djelatnicima izjednačavanje u pogledu stjecanja prava na starosnu mirovinu te izračuna visine mirovine s pirotehničarima.
Odbor je bez rasprave podržao donošenje  ovoga Zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (12 ”za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama  Zakona o posebnim pravima iz
mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja, P.Z. br. 91

 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                             Mišo Krstičević
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 11.veljače 2025. godine, raspravljao je  Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o  strancima,drugo čitanje,  P.Z.E. br. 63, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6.veljače 2025. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem  Pučke pravobraniteljice na navedeni akt.

U uvodnome izlaganju predstavnici  predlagatelja  istaknuli su kako  se po postojećem modelu dozvole za boravak i rad izdaju  najduže na rok od godinu dana, dok se dozvole za boravak i rad za sezonske radnike izdaju na maksimalno šest mjeseci u razdoblju od 12 mjeseci.

Mogućnost rada državljana trećih zemalja kao sezonskih radnika do maksimalno šest mjeseci, osobito u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, pokazalo se kao nedostatno za potrebe turističkog sektora.
Broj dozvola za boravak i rad koje se izdaju za cjelogodišnji rad u zadnjih nekoliko godina bilježe  znatan  porast, a ograničenje njihovog trajanja na godinu dana ne prati potrebe gospodarskog sektora, uslijed čega dolazi do velikog administrativnog opterećenja poslodavaca i tijela koja sudjeluju u postupku. U primjeni važećeg modela izdavanja dozvola za boravak i rad uočeni su određeni izazovi u smislu da poslodavci podnose veliki broj zahtjeva nerazmjerno broju zaposlenih hrvatskih državljana i veličini poslovnog subjekta, odnosno više poslodavaca za istog državljanina treće zemlje istovremeno podnose zahtjeve za dozvole za boravak i rad što dovodi do administrativnog opterećenja svih tijela u postupku.

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona. Vezano za smještaj stranih radnika, podržana su rješenja  kojima se poboljšava  njihov smještaj.  Nadalje, u raspravi je ukazano na potrebu većeg angažmana oko aktiviranja domaće radne snage koja je neaktivna. Također, iznijeto je mišljenje po kojemu bi bilo potrebno tražiti prilikom zaposlenja poznavanje barem osnova hrvatskoga jezika, posebice za vozače školskih  autobusa. U raspravi je istaknuto kako je sustav kvota bio transparentniji od sadašnjeg testa tržišta rada kojim se dodatno  pridonijelo liberalizaciji tržišta rada. Ukazano je i na veliki broj posrednika/Agencija za privremeno zapošljavanje koje dobro zarađuju na  uvozu stranih radnika. Također, istaknut je i problem migracijske i imigracijske politike koja treba dugoročno odgovoriti na buduće gospodarske zahtjeve i integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo.
   
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 ”za” i 5 ”protiv” ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, P.Z.E. br.63

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                      Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 9. prosinca  2024. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada, drugo čitanje, P.Z. br.49, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28.studenoga 2024. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica  predlagatelja istaknula je kako je cilj predloženog Zakona  osigurati kvalitetnije upravljanje i održavanje zgrada.Također,predloženim Zakonom uređuje se  pitanje suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam stanova i najam stanova za smještaj radnika, budući da takav  oblik najama utječe  na kvalitetu stanovanja svih suvlasnika u zgradi te smanjuje stambeni fond za dugoročno rješavanje stambenog pitanja.Nadalje,omogućit će adekvatno upravljanje zgradom,  povećanje otpornosti zgrada na potres te energetska obnova zgrada, kao i donošenje odluka o ugradnji dizala.

U odnosu na prvo čitanje, ublažena je zabrana postavljanja klimatizacijskih uređaja na sva pročelja zgrade pa će biti dozvoljeno postavljati ih na pročelja zgrada koja ne gledaju na  trgove. Novost konačnog prijedloga zakona je detaljno uređeni postupak u slučajevima kršenja kućnog reda. Ministar će Pravilnikom propisati odredbe kućnog reda u stambenim zgradama, a Zakonom se daje mogućnost suvlasnicima da naplate ugovornu kaznu onima koji učestalo krše kući red (tri opomene u dvije godine).

Nakon prvog čitanja djelomično su izmijenjene odredbe koje se odnose na kratkoročni najam i  najam za više osoba za koje je  potrebna dvotrećinska suglasnost svih suvlasnika. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (4 ”za” i 3 ”protiv”  ) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, P.Z. br. 49

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

Predsjednik Odbora

Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  8. sjednici održanoj 9.prosinca 2024. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, prvo čitanje, P.Z. E.br. 103, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21.studenoga 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Ovim Prijedlogom zakona u hrvatsko zakonodavstvo implementiraju se odredbe Direktive 2022/2556, uz istovremeno proširenje DORA-e na cjelokupno poslovanje Društava koji obavljaju poslove isplate mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

Također, predloženim  Zakonom dodatno se unaprjeđuje kapitalizirani sustav mirovinskog osiguranja u fazi isplate mirovina iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje jačanjem digitalne operativne otpornosti financijskih subjekata u cjelokupnom poslovanju.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (4”za” i 3 ”suzdržana”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak
Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, prvo čitanje, P.Z. E.br. 103 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 9.prosinca 2024. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći,drugo čitanje, P.Z.E. br.69, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28.studenoga 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.

Pitanje minimalne plaće nalazi se u nadležnosti država članica te u ovom području Europska unija ima potpornu i komplementarnu ulogu, no ovom se Direktivom doprinosi ostvarenju ciljeva Europskog stupa socijalnih prava.

Nadalje predlagateljica je istaknula kako cilj Direktive nije usklađivanje visine minimalne plaće na području cijele EU niti uspostavljanje jedinstvene metode za njeno određivanje, već poticanje određivanja  primjerenog iznosa minimalnih plaća u zemljama članicama, uz povećanje pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima, kojima poslodavci i sindikati autonomno ugovaraju plaće. 

Države članice koje imaju zakonom određene iznose minimalne plaće, u koje pripada i Republika Hrvatska, trebaju uspostaviti određene postupke kojima bi osigurale primjerenost minimalnih plaća, zbog postizanja pristojnog životnog standarda, smanjenja opasnosti  siromaštva zaposlenih,  najslabije plaćenih i najmanje zaštićenih radnika te promicanja socijalne kohezije.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 6”za” i 1 ”suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći, P.Z.E.br.69 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj  9.prosinca 2024. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, drugo čitanje, P.Z.br.70 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5.prosinca  2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predlagatelj je istaknuo kako nema značajnijih promjena u odnosu na prvo čitanje Zakona. Istaknuo je kako novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti treba osigurati nezaposlenoj osobi primjerenu egzistenciju koja će joj omogućiti pronalazak kvalitetnog zaposlenja. Kako bi materijalno pravna zaštita bila adekvatna, stručna Analiza kao podloga za zakonske izmjene, pokazala je da je potrebno povećati iznos novčane naknade nakon prvih 90 dana korištenja iste, kada prema Zakonu nezaposlene osobe ostvaruju samo 30% osnovice. Stoga se ovim Prijedlogom zakona  propisuje povećanje iznosa novčane naknade sa sadašnjih 30% na 35% osnovice i to za razdoblje od 91. do 180. dana nezaposlenosti. Na ovaj način procijenjeno je da bi se uspostavila ravnoteža u smislu da korisnici, s jedne strane, ostaju u evidenciji Zavoda dok je naknada povećana i tako ostvaruju socijalnu sigurnost, dok s druge strane, traže odgovarajući posao i poboljšavaju izglede da se zaposle te ostanu dulje izvan nezaposlenosti.
 
     
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (4” za” i 3 ”suzdržana”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, P.Z. br.70

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  8. sjednici održanoj 9.prosinca 2024. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, prvo čitanje, P.Z. E.br. 102, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Ovim Prijedlogom zakona u hrvatsko zakonodavstvo implementiraju se odredbe Direktive 2022/2556 uz istovremeno proširenje Uredbe DORA na cjelokupno poslovanje društava koji obavljaju poslove osnivanja i upravljanja DMF-ova.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se predloženim Zakonom  dodatno unaprjeđuje dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, prije svega jačanjem digitalne operativne otpornosti financijskih subjekata koji djeluju u području dobrovoljne mirovinske štednje. Također, dodatno će se liberalizirati tržište DMF-ova proširivanjem subjekata koji mogu obavljati poslove osnivanja i upravljanja DMF-ovima, što će doprinijeti ispunjavanju kriterija u procesu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (4 ”za” i 3 ”suzdržana”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, prvo čitanje, P.Z. E.br. 102 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  8. sjednici održanoj 9.prosinca 2024. godine, raspravljao je Prijedlog deklaracije o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijeli, Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, Klub zastupnika Domovinskog pokreta, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, Klub zastupnika nacionalnih manjina i Klub zastupnika Nezavisni i HSU, aktom od 3.prosinca 2024.godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnijela je predstavnica Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice. Pritom je istaknula kako predložena deklaracija obuhvaća nekoliko ključnih područja  koja su od iznimne važnosti za starije osobe kao što su: visina mirovina, pristup zdravstvenim uslugama, palijativna skrb, sudjelovanje umirovljenika na tržištu rada te zaštita njihovih ljudskih prava.

U raspravi je iznijeto mišljenje kako su sve poluge moći u rakama vladajuće stranke već cijeli niz godina, te su  isti  u mogućnosti rješavati probleme umirovljenika i poboljšavati njihov materijalni položaj  donošenjem i izmjenama zakonskih propisa kojima su regulirana njihova prava, a ne izražavati opće stajalište o njihovim bitnim pitanjima Deklaracijom.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (4 ”za” i 3 ”suzdržana”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Deklaraciju o pravima umirovljenika i osoba starije životne   dobi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 15. studenoga 2024. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o posebnim pravima iz mirovinskoga osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja, prvo čitanje,  P.Z. br. 91, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se pojam zaposlenika na poslovima razminiranja proširuje i na voditelje radilišta koji neposredno obavljaju poslove rukovođenja radilištima te pomoćne djelatnike koji neposredno obavljaju pomoćne poslove u razminiranju (poslove rukovatelja stroja i vodiča pasa te ostale pomoćne poslove) kako bi se i njima, a s obzirom na samu težinu rada na tim poslovima odnosno radnim mjestima, omogućilo stjecanje prava na starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima i na istovjetan način kako je to omogućeno i drugim zaposlenicima na poslovima razminiranja u smislu Zakona.
Nadalje, predloženim zakonom omogućava se voditeljima radilišta i pomoćnim djelatnicima ostvarivanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu i u slučaju ako su postupak pokrenuli prije njegovog stupanja na snagu, ako je to za njih povoljnije. 

U raspravi je podržano donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 ”za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama  Zakona o posebnim pravima iz mirovinskoga osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja, P.Z. br. 91 
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 15.studenoga 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14.studenoga  2024. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica  Vlade Republike Hrvatske istaknula je, da su planirani prihodi u iznosu od  33 milijarde eura te ukupno planirani rashodi u iznosu od 37 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2025. godinu iznosi 4,1 milijardu eura ili 4,4% bruto domaćeg proizvoda. U 2026. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 3,5 milijardi eura ili 3,5% BDP-a dok se u 2027. očekuje manjak od 1,7 milijardi eura ili 1,7% BDP-a.

Također je naglasila da naknade građanima i kućanstvima čine i u 2025. godini najznačajniju skupinu rashoda proračuna te se planiraju u iznosu od 11,2 milijarde eura što čini povećanje od 776,7 milijuna eura u odnosu na tekući plan 2024. godine. Ovo povećanje prvenstveno je rezultat povećanih izdvajanja za mirovine (778,5 milijuna eura) uslijed redovnog usklađivanja mirovina i mirovinske reforme, odnosno očekivanog stupanja na snagu Izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju (očekivano stupanje na snagu 1. srpnja 2025.). Ovim Izmjenama predvidjet će se, promjena formule usklađivanja mirovina, povećanje dodanog staža po djetetu i redefiniranje bonifikacije mirovina nakon ispunjavanja uvjeta dobi za odlazak u starosnu mirovinu kao i uvođenje godišnjeg dodatka s primjenom od 2026. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 ” za”, 1 ”protiv”  i 1 ”suzdržan”)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za  2025. godinu  i projekcija za 2026. i 2027. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 15.studenoga  2024. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z.br.89, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14.studenoga  2024. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je  da se predloženim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 8 ”za” i 1 ”protiv”  ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P. Z. br. 89 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 22.listopada 2024. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći, prvo čitanje, P.Z.E. br. 69, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16.listopada 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.
Pitanje minimalne plaće nalazi se u nadležnosti država članica te u ovom području Europska unija ima potpornu i komplementarnu ulogu, no ovom se Direktivom doprinosi ostvarenju ciljeva Europskog stupa socijalnih prava.
 Nadalje predlagatelj je istaknuo kako cilj Direktive nije usklađivanje visine minimalne plaće na području cijele EU niti uspostavljanje jedinstvene metode za njeno određivanje, već poticanje određivanja  primjerenog iznosa minimalnih plaća u zemljama članicama, uz povećanje pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima, kojima poslodavci i sindikati autonomno ugovaraju plaće. 
 Adekvatnim iznosom minimalne plaće koja se smatra primjerenom smatrao bi se iznos od najmanje 50% bruto prosječne plaće odnosno 60% bruto medijalne plaće u državi članici.  
Države članice koje imaju zakonom određene iznose minimalne plaće, u koje pripada i Republika Hrvatska, trebaju uspostaviti određene postupke kojima bi osigurale primjerenost minimalnih plaća, zbog postizanja pristojnog životnog standarda, smanjenja opasnosti  siromaštva zaposlenih,  najslabije plaćenih i najmanje zaštićenih radnika te promicanja socijalne kohezije.
 Pritom bi trebale upotrebljavati kriterije koji uključuju najmanje  kupovnu moć zakonskih minimalnih plaća uzimajući u obzir troškove života, opću razinu plaća, njihov rast i njihovu distribuciju, dugoročne nacionalne razine i kretanja produktivnosti, kao i upotrebljavati indikativne referentne vrijednosti za procjenu primjerenosti zakonskih minimalnih plaća.
U raspravi je pozitivnim ocijenjeno predloženo rješenje po kojemu nije više moguće ugovoriti  minimalnu plaću u iznosu manjem od iznosa propisanog uredbom Vlade Republike Hrvatske. U raspravi je iznijeto mišljenje kako nije poznata niti dostupna  metodologija izračuna minimalne plaće.
Na kraju rasprave predlagatelj je pojasnio  da ministar nadležan za rad predlaže iznos minimalne plaće nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, pritom vodeći računa  o udjelu minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, inflaciji, kretanju plaća, kretanju nezaposlenosti i zaposlenosti, demografskim kretanjima te ukupnom stanju gospodarstva.
Praćenje i analizu kretanja minimalne plaće vrši stručno povjerenstvo, u čijem su sastavu, osim predstavnika ministarstva nadležnog za rad, dva predstavnika udruga sindikata više razine, dva predstavnika udruge poslodavaca više razine, tri predstavnika akademske zajednice (ekonomskih stručnjaka u relevantnom području) i jedan predstavnik Državnog zavoda za statistiku.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno ( 11 ”za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći, P.Z.E.br.69 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišo Krstičević
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 22.listopada 2024. godine, raspravljao je  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 63, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3.listopada 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnome izlaganju predstavnici  predlagatelja istaknuli su kako  se po postojećem modelu dozvole za boravak i rad izdaju  najduže na rok od godinu dana, dok se dozvole za boravak i rad za sezonske radnike izdaju na maksimalno šest mjeseci u razdoblju od 12 mjeseci.
Mogućnost rada državljana trećih zemalja kao sezonskih radnika do maksimalno šest mjeseci, osobito u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, pokazalo se kao nedostatno za potrebe turističkog sektora.
Broj dozvola za boravak i rad koje se izdaju za cjelogodišnji rad u zadnjih nekoliko godina bilježe  znatan  porast, a ograničenje njihovog trajanja na godinu dana ne prati potrebe gospodarskog sektora, uslijed čega dolazi do velikog administrativnog opterećenja poslodavaca i tijela koja sudjeluju u postupku. U primjeni važećeg modela izdavanja dozvola za boravak i rad uočeni su određeni izazovi u smislu da poslodavci podnose veliki broj zahtjeva nerazmjerno broju zaposlenih hrvatskih državljana i veličini poslovnog subjekta, odnosno više poslodavaca za istog državljanina treće zemlje istovremeno podnose zahtjeve za dozvole za boravak i rad što dovodi do administrativnog opterećenja svih tijela u postupku. U praksi su uočene situacije kada poslodavac neposredno po dolasku državljana treće zemlje odustaje od njegova zapošljavanja, ili državljanin treće zemlje odustane od zapošljavanja, što je rezultat neprovedenog ili nepotpuno provedenog selekcijskog postupka, slijedom čega se državljani trećih zemalja zatiču u neizvjesnim situacijama, pa i u nezakonitom boravku. Državljani trećih zemalja mijenjaju zanimanja bez dokaza da su osposobljeni za obavljanje takvih poslova kada se radi o deficitarnim zanimanjima, što je dovodilo do otkazivanja radnog odnosa, a poslodavac je ostao bez potrebne radne snage.
Vezano za smještaj stranih radnika, u praksi su uočene određene situacije kada su strani radnici bili smješteni u neodgovarajuće prostore, s obzirom na kvadraturu i broj osoba. 
U raspravi su članovi Odbora podržali predložena rješenja kojima se poboljšava smještaj stranih radnika. Također, podržan  je model po kojemu je uveden omjer broja zaposlenih domaćih i stranih radnika kod poslodavca kako bi se spriječilo nekontrolirano zapošljavanje stranih radnika. Nadalje, u raspravi je ukazano na potrebu integracije stranih radnika u društvo, a prvi korak je učenje hrvatskog jezika. Dio članova Odbora drži da je potrebno žurno donijeti imigracijsku  i integracijsku strategiju.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 ”za” i 4 ”suzdržana” ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, P.Z. br. 63

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj  22. listopada 2024. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, prvo čitanje, P.Z. br. 70 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predlagatelj je istaknuo da novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti treba osigurati nezaposlenoj osobi primjerenu egzistenciju koja će joj omogućiti pronalazak kvalitetnog zaposlenja. Kako bi materijalno pravna zaštita bila adekvatna, stručna Analiza kao podloga za zakonske izmjene, pokazala je da je potrebno povećati iznos novčane naknade nakon prvih 90 dana korištenja iste, kada prema Zakonu nezaposlene osobe ostvaruju samo 30% osnovice. Stoga se ovim Prijedlogom zakona  propisuje povećanje iznosa novčane naknade sa sadašnjih 30% na 35% osnovice i to za razdoblje od 91. do 180. dana nezaposlenosti. Na ovaj način procijenjeno je da bi se uspostavila ravnoteža u smislu da korisnici, s jedne strane, ostaju u evidenciji Zavoda dok je naknada povećana i tako ostvaruju socijalnu sigurnost, dok s druge strane, traže odgovarajući posao i poboljšavaju izglede da se zaposle te ostanu dulje izvan nezaposlenosti.
 
Nadalje, Analiza je pokazala da su osobe mlađe od 30 godina češće izložene kratkotrajnim radnim odnosima te im je potrebno omogućiti pravo na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetima. Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlaže za osobe mlađe od 30 godina smanjiti uvjet vremena provedenog na radu i to s devet na šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca.
Također, ovim Prijedlogom zakona jasnije i preciznije uređuje se obrazovanje odraslih na način da obrazovni programi moraju biti temeljni na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, bilo da se radi o formalnim ili neformalnim programima obrazovanja.

U raspravi ukazano na problem dugotrajno nezaposlenih osoba  koje su pritom izgubile  radne vještine. Također je istaknut problem osoba bez ikakve naobrazbe kod kojih  bi Hrvatski zavod za zapošljavanje trebao uložiti dodatne napore za njihovu aktivaciju.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 ”za”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, P.Z. br.70

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišo Krstičević
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 25. rujna 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 2, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 21. svibnja 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade RH na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako postojeći model usklađivanja mirovina više nije održiv. Naime u uvjetima galopirajuće inflacije stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovina koja se primjenjuje od 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine određuje se na način da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj na način – ako je udio stope potrošačkih cijena u zbroju manji ili jednak 50% stopa usklađivanja određuje se tako da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70% promjene prosječne bruto plaće ili ako je udio  stope  promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju veći od 50% stopa usklađivanja mirovine određuje se tako da se zbroji 70% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30% stope promjene prosječne bruto plaće.
Stoga se predlaže da se za usklađivanje mirovina uzima 100% vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i nominalnog indeksa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj.
U raspravi dio članova Odbora ukazao je više puta na nepovoljan položaj naših umirovljenika ističući da veliki broj njih živi na rubu siromaštva. Iznijeto je mišljenje po kojemu prilikom izmjena Zakona o mirovinskom  osiguranju treba ukinuti trajnu penalizaciju za prijevremene mirovine.
Predstavnik Vlade RH istaknuo je kako je Vlada u svom Programu od 2024.-2028. predvidjela mjere za daljnje unapređenje mirovinskog sustava kojima će se poboljšati materijalni položaj umirovljenika.
Većina  članova Odbora smatra da će Vlada RH svojim cjelovitim rješenjima kroz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, izmjenu formule usklađivanja (85% i 15%), zatim dodani staž od godinu dana za svako rođeno dijete kao i  godišnji dodatak  na mirovine u znatnoj mjeri poboljšati materijalni položaj umirovljenika. 
 
U raspravi je dio članova Odbora podržao predložena rješenja jer bi se na ovakav način očuvala kupovna moć naših umirovljenika.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 3 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 2

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 18. rujna 2024. godine, raspravljao je  Prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada, P.Z. br. 49, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. kolovoza 2024. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik  predlagatelja istaknuo je kako je cilj predloženog Zakona  osigurati kvalitetnije upravljanje i održavanje zgrada.Također,predloženim Zakonom uređuje se  pitanje suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam stanova i najam stanova za smještaj radnika, budući da takav  oblik najama utječe  na kvalitetu stanovanja svih suvlasnika u zgradi te smanjuje stambeni fond za dugoročno rješavanje stambenog pitanja.Nadalje,omogućit će adekvatno upravljanje zgradom,  povećanje otpornosti zgrada na potres te energetska obnova zgrada, kao i donošenje odluka o ugradnji dizala.

U raspravi je ukazano kako je donošenje ovoga Zakona preduvjet za osiguranje kvalitetne stambene politike u Republici Hrvatskoj.
Također, istaknuto je kako je najvažnija novina predloženog Zakona ograničenje daljnog rasta kratkoročnog turističkog smještaja kao nepoželjnog načina  razvoja hrvatskog turizma.

Većina članova podržava donošenje ovoga Zakona koji ima za cilj uvođenje reda u upravljanje i održavanje zgrada.

U raspravi je više puta naglašeno da unatoč ograničenju prava  vlasništva većina stanara ima pravo na dom/mirno stanovanje.Također je istaknuto kako hotelski smještaj nije jednako razvijen u svim dijelovima Hrvatske te da ograničenje kratkoročnog najma/ apartmanizacije  ima veće posljedice u kontinentalnoj Hrvatskoj nego primjerice u Istarskoj županiji, tim više jer se Zakon ne primjenjuje retroaktivno.Prijepor je izazvalo predloženo rješenje kojim se zabranjuje najam stanova za radnike, unatoč što ne piše izrijekom“ za strane radnike „iznijeto je mišljenje po kojemu se to odnosi upravo na njih što će u konačnici dovesti do diskriminacije.

Na kraju rasprave predlagatelj je pojasnio kako jedinice lokalne samouprave nisu u obvezi sufinancirati ugradnju dizala u stambene zgrade.Također je pojasnio kako visina pričuve utječe na održavanje zajedničkih dijelova zgrade.Nadalje, istaknuo je kako je ovo poseban Zakon koji uvodi reda u održavanje i upravljanje stamenim zgradama, a s njim se ne rješava pristupačnost i priuštivost stanovanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (10 za i 2 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada, P.Z. br. 49

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišo Krstičević

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 4.srpnja 2024. godine, raspravljao je Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 31. ožujka 2023. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. st. 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa zaprimljenim pritužbama i predstavkama koje su građani uputili u 2022. godini. Ured je zaprimio 2.474 pritužbi,najviše obraćanja, njih 565 odnosilo se na područje socijalne skrbi, potom područje zapošljavanja i rada 287, pristupačnost i mobilnost 256. Na mirovinsko osiguranje odnosilo se 195 obraćanja, na odgoj i obrazovanje 174, zdravstvo 148,ostala područja 137.

Istaknuo je  kako stanje ljudskih prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj danas nije u potpunosti na zadovoljavajućoj razini niti u jednom području, a prema podacima iz predmetnog Izvješća vidljivo je da se i dalje najčešće ne poštuju  prava u područjima od prioritetne važnosti za njihov život kao što su socijalna zaštita, obrazovanje, pristupačnost i mobilnost, zapošljavanje i rad te neovisni život i život u zajednici.   

Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je pitanje zapošljavanja i ulaska u svijet rada bolno pitanje za sve nezaposlene osobe s invaliditetom u radno-aktivnoj dobi. Na dan 31. prosinca 2022. evidentirano je 15.513 zaposlenih osoba s invaliditetom, što je 3.819 osoba s invaliditetom više   u odnosu na 2021. godinu.

Najčešće pritužbe vezane uz zapošljavanje osoba s invaliditetom odnosile su se na provođenje natječajnih postupaka u državnim i javnim službama.Gotovo sve pritužbe odnosile su se na nemogućnost ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima zbog bodovne manipulacije u natječajnom postupku koju je teško, pa gotovo i nemoguće dokazati.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske kratko je  obrazložila  pisano mišljenje Vlade Republike, te pritom istaknula kako seiz godine u godinu  bilježe pozitivni pomaci u zapošljavanju osoba s invaliditetom.

U raspravi je ukazano kako poslodavci  u realnom sektoru  zapošljavaju osobe s invaliditetetom u većoj mjeri nego poslodavci u javnom /državnom sektoru.Zabrinjavajućim je ocjenjena ta praksa da se zbog neispunjavanja kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom radije plaća novčana naknada.Iznijet je dobar primjer zapošljavanja  jedino u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Nadalje u raspravi je istaknuto kako je nužna rana intervencija  kod djece s teškoćama u razvoju.
Većina članova Odbora smatra da se znatno poboljšao položaj osoba s invaliditetom donošenjem Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnom asistentu. Dio članova Odbora smatra da je potrebno urediti radnopravni položaj asistenata, kao stalni radni odnos, odnosno ugovorom na neodređeno vrijeme.
Suglasni su članovi Odbora da unatoč uspostavljenim zakonskim okvirima koji omogućavaju lakše zapošljavanje i socijalnu integraciju osoba s invaliditetom da je neophodno povećanje razine svijesti o njihovom statusu i položaju u društvenoj zajednici.

Dio članova Odbora smatra zabrinjavajućim da se samo oko 35% preporuka pravobranitelja prihvaća. Također je istaknuto kao problem koji se treba rješavati a ne ignorirati preporuke Ureda kada sudjeluje u e-savjetovanju predlagatelji zakona ne uzimaju u obzir već primaju na znanje.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno („9 za“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak   

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

Predsjednik Odbora

Mišo Krstičević
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 1. sjednici 
održanoj 21. lipnja  2024. godine, raspravljao je Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 26. lipnja 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa stanjem mirovinskog osiguranja za 2022. godinu. 
U 2022. godini u Zavodu je bilo evidentirano 1 227 671 korisnika  mirovine i 1 607 734 osiguranika, tako da je omjer 1:1,31. Ukupni prihodi Zavoda iznosili su 48,892 milijardi kuna, a rashodi 48,877 milijarde, od čega za mirovine 46,857 milijardi kuna, odnosno 95,87%, u odnosu na 2021. godinu veći su za  7,7%.

Od 1. siječnja 2022. mirovine su usklađene za 2,24%, a od 1. srpnja 2022. za  6,18%.
Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2022.  (umanjena za prirez i porez)  iznosila je 2.870,42 kune, a udio te mirovine u  prosječnoj neto plaći iznosio je 36,44%.
Prosječna starosna mirovina za prosinac 2022. iznosila je 3.077,54 kuna ili 39,07% prosječne neto plaće.

Starosna mirovina određena na temelju mirovinskog staža od 40 i više godina na dan 31.12.2022. iznosila je 4.426,74 kune, odnosno 56,19% prosječne neto plaće za prosinac 2022. (7.878 kn)
Prosječan mirovinski staž korisnika starosne mirovine iznosi 32 godine, korisnika prijevremene starosne mirovine 36 godina, korisnika invalidske 22 godine, obiteljske 29 godina, a prosjek mirovinskog staža svih korisnika mirovina iznosi 31 godinu, a u posljednjih deset godina prosječni mirovinski staž povećao se za 2 godine.

Najveći broj korisnika mirovina je u dobnoj skupini od 65 do 69 godina (278 945 korisnika  odnosno 24,61%), dok se udio korisnika u mlađim dobnim skupinama blago smanjuje uz istodobno povećanje udjela korisnika u starijim dobnim skupinama.takav trend očekuje se i ubuduće, zbog starenja stanovništva te smanjenja broja stanovnika u mlađim dobnim skupinama.
Na temelju Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe Zavod je nadležan za  rješavanje zahtjeva za priznanje prava, a u 2022. godini  prosječan broj korisnika bio je 6 011.

Udio mirovinskih rashoda u BDP-u iznosio je 9,36%, zbog rasta BDP-a i smanjenja broja korisnika mirovina.
Tijekom 2022. donijete su 3 Odluke o isplati jednokratnog novčanog primanja na temelju kojih je korisnicima isplaćeno 1.384.809.379,66 kuna.
U 2022. godini evidentirano je 23 399 korisnika mirovine koji rade do polovice punog radnog vremena. 
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga  zavoda za mirovinsko osiguranje za 2022.godinu. 
U raspravi je naglašeno da je ažurnost  u postupanju na visokoj razini u Zavodu te da  je Izvješće transparentno.
Dio članova Odbora smatra kako je rasprava o Izvješću za 2022. godinu zakašnjela te da bi bilo svrsishodno raspravljati Izvješća kada su podaci aktualni.
Nadalje, u raspravi je istaknuta negativna percepcija korisnika mirovina - hrvatskih branitelja u kategoriji po posebnim propisima, napose kada se u toj kategoriji nalazi 184 775 korisnika a od toga broja je udio od 71 407 mirovina hrvatskih branitelja. 
Također, u raspravi je istaknuto kako se u 2023. godini čekalo na isplatu prve mirovine do 60 dana. Budući da se u 2023. godini izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o dječjem doplatku povećao opseg posla/broj korisnika u Zavodu (isplata dijela obiteljske mirovine, povećanje minimalne mirovine i povećanje obiteljske mirovine) Zavod je po mišljenju većine članova Odbora u zadanim rokovima izvršio svoje zadaće.
U raspravi je predstavnica predlagatelja pojasnila kako će resorno ministarstvo razmotriti prijedlog koji se odnosi na vrednovanje studentskog rada. Na kraju rasprave istaknuto je kako će i Hrvatski zavod za socijalni rad unaprijediti svoj rad kada su u pitanju prava osoba s invaliditetom.

 
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za i 4 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak  

Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Mišu Krstičevića.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                    Mišo Krstičević