Zagreb – Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, u čijem se djelokrugu rada nalazi i stambena politika, organizirao je u utorak tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o važnosti ugradnje dizala u višekatne stambene zgrade u kojima stanuju slabije pokretne osobe – starije osobe, osobe s invaliditetom, trudnice i obitelji s malom djecom, kako bi im se olakšavalo obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti.
Uz saborske zastupnike u tematskoj raspravi sudjelovali su i predstavnici ministarstava nadležnih za ovu problematiku, predstavnici Grada Zagreba, sindikata, Hrvatske gospodarske komore i brojni drugi zainteresirani sudionici.
- Potrebno je govoriti o tome kako poboljšati kvalitetu života naših građana, posebno slabo pokretnih, iskoristiti za tu svrhu sredstva iz europskih fondova i u projekte uključiti jedinice lokalne samouprave, kazao je na početku sjednice predsjednik Odbora Gordan Maras. - Prema procjenama Hrvatskog sindikata pošte, na području Republike Hrvatske ima 16.804 stubišta u stambenim objektima s četiri i više etaža bez dizala, istaknuo je Maras. – U ovakvim zgradama živi 750 tisuća ljudi, no s obzirom na produljenje životnoga vijeka, ovo postaje ozbiljan problem, istaknuo je Maras.
Koordinacijski odbor HP i HT umirovljenika Hrvatske, potaknut inicijativom građana, uglavnom starije dobi, koji se suočavaju s problemom življenja u stambenim objektima bez dizala, izradio je analize i prijedloge o mogućnostima korištenja bespovratnih sredstava iz EU fondova za ugradnju dizala u višekatne stambene zgrade. Njihove dosadašnje aktivnosti predstavio je predsjednik Koordinacijskog odbora Želimir Manenica. – Predložili smo Vladi da u izmjenama Operativnog plana Konkurentnost i kohezija fondova EU-a osigura i sredstva od 536 milijuna eura za sufinanciranje 85 posto troškova izgradnje dizala, kazao je Manenica. Naime, EK EU-a je dala suglasnost za korištenje sredstava iz ovoga programa za sufinanciranje ugradnje dizala u višeetažne stambene građevine, čime se doprinosi poboljšanju stambene infrastrukture, mobilnosti građana i provođenju smjernica EU-a za prijelaz s institucionalne skrbi na usluge podrške za život u zajednici.
Manenica je ujedno apelirao da se u ugovaranje ovakvoga projekta što prije krene kako se ne bi izgubila sredstva dodijeljena iz EU fondova predviđena za financijsko razdoblje 2014-2020.
Svoj prijedlog umirovljenici HP-a I HT-a temelje na ranijoj odluci EU-a iz 2012. prema kojoj Unija više neće subvencionirati izgradnju objekata domova za umirovljenike i starije osobe ni u jednoj državi članici EU-a jer je preporučeno da umirovljenici, stariji ljudi, teško pokretne i osobe s invaliditetom trebaju ostati u svojim stanovima što je moguće dulje uz pružanje odgovarajuće neformalne skrbi.
Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a Spomenka Đurić kazala je da je 2018. godina ključna za provedbu projekata i daljnju razinu ugovaranja u okviru Operativnog plana Konkurentnost i kohezija. Napomenula da se razmatraju mogućnosti kako kroz taj program pomoći osobama koje imaju smanjenu pristupačnost, bilo relokacijom sredstava ili horizontalnim mjerama. – Za izmjenu operativnog plana moramo imati čvrste argumente i prenijeti ih Europskoj komisiji koja nije sklona izmjenama već odobrenih programa za koje je dodijelila sredstva, kazala je.
Maja Marija Nahod, pomoćnica ministra u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja govorila je o projektima ministarstva financiranim iz fondova EU-a među kojima je i energetska obnova. – U zahtjevima za energetsku obnovu kao jedna od mjera mogla se tražiti, osim obnove fasada, i ugradnja dizala, no za tu mjeru nije pokazan prevelik interes, kazala je Nahod. Napomenula je da su sva alocirana sredstva iz EU-a koja su za te programe dodijeljena, već potrošena. - Trenutno se vode razgovori s drugim ministarstvima za dodjelu dodatnih sredstava kojima bi se moglo riješiti i pitanje ugradnje dizala, dodala je.
Predstavnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Zrinušić napomenula je kako je Ministarstvo svjesno problema starih i slabije pokretnih osoba, no sredstva koja su im odobrena prioritetno su usmjerena na dovršetak procesa deinstitucionalizacije centara socijalne skrbi te da se ista sredstva ne mogu prenamijeniti u druge svrhe.
Zlatan Fröhlich iz Hrvatske gospodarske komore osvrnuo se na dobrobit gospodarske komponente inicijative za ugradnju dizala. – Angažirale bi se hrvatske tvrtke koje se bave proizvodnjom dizala, naši radnici koji bi radili na izgradnji te tvrtke za servisiranje dizala, kazao je Fröhlich i ujedno izrazio podršku HGK ovoj inicijativi.
Tijekom sjednice, osim na problem financiranja ugradnje dizala, ukazano je i na druge elemente koji mogu biti prepreka u provedbi ovakvih inicijativa. Među ostalim, spomenuto je kako je važno voditi računa o vlasničkim odnosima, jer da bi se pristupilo izgradnji dizala, potrebno je dobiti suglasnost svih suvlasnika te uzeti u obzir da svaki suvlasnik ima drugačiji stav o tome što je prioritet ulaganja u stambeni objekt u kojem živi.