Sisak - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir sudjelovala je u četvrtak na Stručnom skupu „Samodostatnost u hrani za sigurnu budućnost“, koji je održan u organizaciji HGK - Županijskih komora Sisak i Otočac.
Govoreći na Panelu „Agroekologija i zelena tranzicija“, Petir je ukazala na važnost agroekoloških mjera koje u uvjetima kriza kojima su naši poljoprivredno prehrambeni sustavi sve više izloženi zbog posljedica klimatskih promjena i prekomjernog korištenja proizvodnih resursa u proteklom vremenu, mogu dati smjernice poželjnog ponašanja u budućnosti, regenerirati proizvodne resurse i odnose u procesu proizvodnje hrane. Istaknula je kako europske politike moraju vrednovati stvarno stanje na terenu i ne pred sve države stavljati iste obaveze, jer Hrvatska već sada koristi bitno manje pesticida, antimikrobnih sredstava i mineralnih gnojiva te bi se, kada bi se zahtjevi Europske komisije primijenili, to loše odrazilo na poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj. Istaknula je kako Sisačko-moslavačka županija ima veliku perspektivu u ekološkoj poljoprivredi, no takvim proizvodima, kao i onim proizvedenim konvencionalnim putem, treba dati dodanu vrijednost. - Ključno je povezati primarnu proizvodnju s preradom jer sve dok izvozimo sirovinu, a uvozimo gotove proizvode, naša bilanca ne može biti pozitivna, rekla je Petir.
Podsjetila je da je Hrvatska samodostatna u proizvodnji žitarica, uljarica i nešto malo voća, dok je u drugim poljoprivrednim granama potrebno napraviti iskorak. - Svima nam je jasno da je pitanje samodostatnosti u proizvodnji hrane, ustvari pitanje nacionalne sigurnosti koje pokazuje u kojoj mjeri možemo svojim kapacitetima i resursima zadovoljiti naše potrebe, te koliko smo u lancu dostupnosti hrane ovisni o vanjskim čimbenicima, istaknula je Petir i dodala kako je COVID pandemija jasno pokazala kolika je važnost malih, lokalnih proizvođača, jer su u tim vremenima pokazali najvišu razinu otpornosti na poremećaje koji su nastali u lancu opskrbe hranom.
- Premda je isto trebalo rezultirati većim okretanjem hrvatskih potrošača prema domaćim proizvodima, to se nije dogodilo, što samo potvrđuje da još uvijek nismo razvili dovoljno učinkovite alate kojima bismo primjereno vrednovali domaće proizvode, ali još važnije, niti alate kojima bismo zaštitili domaću proizvodnju, koju ne treba gledati samo kroz prizmu proizvodnje hrane, već i kroz utjecaj koji ima na zapošljavanje ruralnog stanovništva, te gospodarski i društveni rast ruralnih područja, rekla je Petir. Podsjetila je da je Odbor za poljoprivredu predložio mjere za suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi koje su podržali i poljoprivrednici, a na nadležnim institucijama je potez da se očituju žele li te mjere implementirati.
Petir je podsjetila i na potrebu očuvanja uobičajenih, tradicionalnih načina proizvodnje hrane u Republici Hrvatskoj, što čini srž agroekologije, pa zbog toga treba prepoznati izazove s kojima se susreću poljoprivrednici, kako bismo ih zadržali na ruralnim područjima i omogućili im da za nas proizvode hranu, pa tako i očuvaju tradicionalne načine njezine proizvodnje u kojoj nema mjesta za GMO.
Petir je zaključila kako je ključno pronaći balans između svih ovih aktivnosti i vidjeti kako resurse kojima raspolažemo iskoristiti na pametan način za jačanje samodostatnosti u proizvodnji hrane i održivosti poljoprivredne proizvodnje, te očuvanju ruralnih područja.