Zagreb – Članovi Odbora za europske poslove i Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost održali su u petak sastanak s povjerenikom Europske komisije za sigurnosnu uniju Julianom Kingom.
- Jedan od najvećih aktualnih izazova Europske unije danas je sigurnost i sigurnosne ugroze koje se neće smanjivati, nego povećavati, kazao je na početku sastanka predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Ivan Milošević. Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić istaknuo je kako se samo zajedničkim angažmanom svih zemalja članica EU-a može na pravi način suočiti sa sigurnosnim izazovima.
Povjerenik Europske komisije Julian King istaknuo je kako je bolja zaštita sigurnosti građana jedan od zakonodavnih prioriteta Unije, a to uključuje kibersigurnost, zaštitu javnih prostora, istraživanja u području sigurnosti i borbu protiv terorizma. U pogledu migracija, naglasio je kako je važno osigurati da tijela država članica znaju tko prelazi zajedničku vanjsku granicu EU-a, pri čemu veliku važnost ima uspostava interoperabilnih informativnih sustava EU-a za sigurnost i upravljanje granicama i migracijama te jačanje instrumenta za borbu protiv terorizma i pranja novca. Naglasio je važnost implementacije dogovorenih zakonodavnih prioriteta na razini EU-a u nacionalna zakonodavstva te je pozvao na potpunu provedbu Direktive EU-a o evidenciji podataka o putnicima do 25. svibnja 2018.
- Europska komisija, kazao je King, želi dati potporu državama članicama u borbi protiv radikalizacije na internetu i online terorističke propagande pri čemu je bitna suradnja s internetskim platformama. Govoreći o instrumentima za zaštitu od kibernapada, King je kazao da EK predlaže niz mjera za jačanje kibersigurnosti, među kojima je i prijedlog za osnivanje Agencije EU-a za kibersigurnost koja bi trebala pružati potporu državama članicama u obrani od kibernapada. Također jedan od prioriteta je i borba protiv širenja lažnih vijesti u digitalnim medijima.
Zastupnici su pozdravili nastojanja Unije u području sigurnosti i zaštite građana EU-a pri čemu su istaknuli kako je za Hrvatsku u tom segmentu od velike važnosti što skoriji ulazak u Schengenski prostor. Govorilo se i o značaju proširenja EU-a na zemlje susjedstva što može doprinijeti stabilnosti ovoga prostora i oslabiti vanjske utjecaje i eventualnu radikalizaciju u nekim zemljama jugoistoka Europe. Osvrnuvši se na izazov vanjskih migracija i nedavna hrvatska iskustva u suočavanju s problemom velikog broja izbjeglica koji su u svojem tranzitu prema drugim državama EU-a evidentirani u Hrvatskoj, zastupnici su posebno naglasili nužnost izmjena Dublinskog sporazuma.