9th term of the Croatian Parliament (14 October 2016 - 22 July 2020)

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 13. svibnja 2020. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti, prvo čitanje, P.Z. br. 950, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2020. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom izlaganju detaljno je obrazložio Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti, naglasivši da će se predlozenim Zakonom stvorit okvir za osnivanje Sveučilišta kao visokoobrazovne i znanstveno-istraživačke ustanove za potrebe obrambenog sustava i sustava domovinske sigurnosti.

Izvođenjem specijaliziranih studijskih programa koji zadovoljavaju potrebe obrambenoga i sigurnosnog sustava omogućiti će se razvoj interdisciplinarnog područja znanosti u polju „Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće“. Na Sveučilištu obrane i sigurnosti omogućiti će se obrazovanje budućih časnika Hrvatske vojske, ali i zaposlenika u drugim tijelima čiji su poslovi i nadležnosti povezane s domovinskom sigurnosti.
Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da će se Sveučilište obrane i sigurnosti razvijat i baviti znanstveno-istraživačkim radom u potpori vojno-obrambenih i sigurnosno-obavještajnih aktivnosti, ali i aktivnosti drugih tijela iz sustava domovinske sigurnosti.

Transformacija Hrvatskoga vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ u Sveučilište dugotrajan je proces, koje će i po završetku procesa transformacije nastaviti suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Splitu.    
Pitanja koja će se urediti ovim Zakonom su: naziv, sjedište i osnivač Sveučilišta obrane i sigurnosti, djelatnost Sveučilišta, upravljačka tijela Sveučilišta i njihova nadležnost, status studenata i uvjeti za upis kandidata koji se žele upisati na Sveučilište, imovina i financiranje Sveučilišta, zaposlenici Sveučilišta, provođenje nadzora nad zakonitošću rada i općih akata Sveučilišta, način i uvjeti provedbe djelatnosti do početka rada Sveučilišta.U raspravi koja je uslijedila, iznijeto je mišljenje da je potrebno verificirati vojna zvanja kako bi se ista uskladila sa akademskim zvanjima, te da bi za Ministarstvo obrane RH bilo financijski isplativije da Sveučilište podpadne pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova  (8 glasova „za“ i 2 „suzdržana“ glasa) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese slijedeće zaključke:

1.    Podržava se Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Igora Dragovana.
 

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan  

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 13. svibnja 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2020. godine.

Uz Prijedlog odluke Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju je naglasio da je Europska unija  pokrenula  u ožujka 2020. godine operaciju „EUNAVFOR MED IRINI“ na Sredozemlju kao dio sveobuhvatnih napora usmjerenih na pronalazak rješenja i uspostavu mira i stabilnosti u Libiji.

Cilj operacije „EUNAVFOR MED IRINI“, je provedba embarga na oružje Libiji koristeći zračne, satelitske I pomorske resurse u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1970 (2011) I naknadnim rezolucijama.
Operacija „EUNAVFOR MED IRINI“, bi kroz provedbu potpornih zadaća trebala doprinijeti i provedbi mjera Ujedinjenih naroda za sprječavanje nezakonitog izvoza nafte iz Libije, izgradnji kapaciteta i osposobljavanju libijske obalne straže I mornarice i sprečavanju poslovnog modela mreža za krijumčarenje ljudi te za trgovinu ljudima. Područje provedbe zadaća je otvoreno more oko Libije, u skladu s dokumentima za planiranje operacije koje odobrava Vijeće Europske unije.

Na kraju izlaganja, predstavnk predlagatelja istaknuo je, da se navedenom Odlukom predlaže da Republika Hrvatska sudjeluje u operaciji „EUNAVFOR MED IRINI“, upućivanjem do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, s mogućnošću rotacije, u 2020. i 2021. godini, a što je u skladu s mogućnostima i interesima Republike Hrvatske.

Odbor je bez rasprave (9 glasova „za“ i jednim „suzdržanim“ glasom) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese slijedeću :

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED IRINI“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Igora Dragovana.
 
 

 
PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan   

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 30. sjednici održanoj 2. prosinca  2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 755, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenog 2019. godine. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju, predstavnik predlagatelja detaljno je obrazložio Konačni prijedlog Zakona te je naveo primjedbe koje su prihvaćene i ugrađene u tekst Zakona. Naglasio je da je dorađen dio u odnosu na članove Središnje koordinacije za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru, njezina Stručnog tijela i Područne jedinice gdje je kao predstavnik navedenim tijelima određena i Hrvatska vatrogasna zajednica.

Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknuo je da Konačni prijedlog Zakona je dorađen i u djelu koji se odnosi na obavljanje poslova u Stručnom tijelu Središnje koordinacije za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike na način da se propisuje da to tijelo izrađuje i donosi plan stručnih predavanja za ovlaštene osobe Obalne straže Republike Hrvatske i predstavnike drugih tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8. glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese 

Zakon o Obalnoj straži Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                    
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 2. prosinca 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 789, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2019. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, te je  istaknuo razlika između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, a koja se odnose na  nomotehničku doradu te izmjenu i korekciju pojedinih članaka Zakona. 

Nadalje je, predstavnik predlagatelja naglasio da je prihvaćena i primjedba Odbora za obranu, vezana uz odredbu članka 39. Konačnog prijedloga zakona te je ista odredba redefinirana tako da navedena materija više ne upućuje na zakon kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji, već se ista materija uređuje predloženim odredbama članka 39. Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese slijedeće :
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Igora Dragovana.
 
     

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                        Igor Dragovan        
 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 789, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju istakao je da se sustavno radi na poboljšanju standarda i uvjeta života i rada vojnika, dočasnika, časnika, državnih službenika i namještenika – pripadnika Hrvatske vojske. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske predlažu se izmjene tako da se dočasnike ne ograničava u obnašanju voditeljskih dužnosti na četiri godine, povećava se dobna granica za upućivanje djelatnika na slijedno-rastuću izobrazbu s ciljem stvaranja uvjeta za promaknuće u viši čin i napredovanje u službi, predlaže se podizanje dobne granice za upućivanje na školovanje za one dočasnike i časnike koji su zbog objektivnih razloga prešli dobnu granicu. Također, mijenjaju se odredbe koje se odnose na izvanredno promicanje tijekom službe za posebne zasluge u Oružanim snagama. Propisuju se prava za vojne osobe i članove njihovih obitelji u slučaju stradavanja i smrtnog stradavanja vojnih osoba prilikom obavljanja službe u Oružanim snagama. Isto tako, dodatno se razrađuje postupanje u vezi ostvarivanja prava na troškove prijevoza u slučaju kad naknadu za stanovanje ostvaruje jedan od supružnika, te se predlaže mogućnost proširenja prava na naknadu troškova prijevoza za vojnike/mornare. 

U raspravi koja je uslijedila izneseno je mišljenje zašto se određena prava u  postupku pred tijelima propisanima zakonom kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata, priznaju samo vojnoj osobi koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službe u Oružanim snagama, a kojoj je organizam  oštećen najmanje 80%, odnosno zašto se ista prava ne priznaju svim stradalima i ozlijeđenim vojnim osobama bez obzira na postotak oštećenja organizma.

Nadalje je iznijeto mišljenje da se pitanje utvrđivanja oštećenja organizma treba regulirati Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske a ne drugim zakonima i provedbenim propisima. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese slijedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i  projekcija za 2021. i 2022. godinu, a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju istaknuo je da ukupni prihodi u 2020. godini planirani su u iznosu od 145,1 milijardu kuna, dok su za 2021. projicirani u iznosu od 148,8 milijardi kuna te daljnjim rastom gospodarske aktivnosti prema kraju razdoblja ukupni prihodi proračuna za 2022. godinu projicirani su u iznosu od 152,5 milijardi kuna.

Nadalje je naglasio da u 2020. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je 5,0% ili 7,0 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu. U 2021. godini ukupni rashodi dosegnut će razinu od 149,0 milijardi kuna, a u 2022. godini razinu od 150,7 milijardi kuna.

Predstavnik Ministarstva obrane detaljno je obrazložio Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo obrane, te je istaknuo da su sredstva za Ministarstvo obrane planirana u državnom proračunu za 2020. godinu u iznosu od 5.339.629.262 kuna, što predstavlja 1,75% udjela u BDP-u. Prihodi obrambenog proračuna za 2021. godinu se procjenjuju u iznosu od 5.576.629.262,odnosno 1,74 udjela u BDP-u a za 2022. godinu u iznosu od  5.870.629.262 kuna ili 1,71% BDP-a. 

Nadalje, predstavnik Ministarstva obrane obrazložio je obrambeni proračun za 2020. godinu, po programskim aktivnostima, te je naglasio da se očekuje daljnji rast proračuna u naredne dvije godine.

U raspravi koja je uslijedila član Odbora nezadovoljan preraspodjela sredstava  koja  su bila namijenjena Ministarstvu obrane a nisu potrošena u 2019. godini, te ista nisu iskazana u Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i  projekcija za 2021. i 2022. godinu, na poziciji Ministarstva obrane, tražio je da se njegov glas za Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i  projekcija za 2020. i 2021. godinu povuče, te da za Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i  projekcija za 2020. i 2021. godinu ponovno glasuje.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“, jedan glas „protiv“ i jedan „suzdržan“ glas) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, da donese 

Državni proračun Republike Hrvatske za 2020. godinu  i projekcija za 2021. i 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                    
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju naglasio je da izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2019. godinu prihodi se povećavaju za 1,6 milijardi kuna, te da novim planom proračuna za 2019. godinu ukupni prihodi iznose 137,7 milijardi kuna. Pritom, prihodi poslovanja iznose 136,7 milijardi kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 978,3 milijuna kuna. Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu ukupni rashodi smanjuju se sa 140,3 milijarde kuna na 139,0 milijardi kuna, odnosno za 1,3 milijarde kuna.

Predstavnik Ministarstva obrane istaknuo je da Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo obrane, je smanjen za 260,000.000 kuna i da isti sada iznosi 4.815.302.937 kuna, odnosno 1,68 BDP-a. 

Nadalje, predstavnik predlagatelja, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. obrazložio je po programskim aktivnostima, posebno se osvrnuo na smanjene sredstava planiranih za nabavu Višenamjenskog borbenog aviona, Obalnog ophodnog broda i Borbenog oklopnog vozila.

U raspravi koja je uslijedila iznijeto je mišljenje da sredstva koja nisu utrošena a bila su namijenjena Ministarstvu obrane trebala su se preraspodijeliti na poziciju za podizanje standarda pripadnika Oružanih snaga. Nadalje, član Odbora pitao je zašto nije zatraženo mišljenje Odbora za nabavu helikoptera Black Hawk.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam glasova „za“ i jedan glasa „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, da donese 

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 4. listopada  2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 755, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. rujna 2019. godine. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da je postojeći Zakon o Obalnoj straži donesen prije dvanaest godina te da postoji potreba za donošenjem novog zakona kojim će se omogućiti daljnji razvoj Obalne straže Republike Hrvatske. 

Primarna zadaća Obalne straže Republike Hrvatske je nadzor i zaštita suverenih prava i interesa te provedba jurisdikcije Republike Hrvatske u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i otvorenom moru. U teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske Obalna straža Republike Hrvatske pruža potporu tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima u nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

Nadalje predstavnik predlagatelja je naveo da se u zaštiti nacionalnih interesa na moru i u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republika Hrvatska opredijelila za model obalne straže u okviru Hrvatske ratne mornarice. Obalna straža Republike Hrvatske organizacijski se oslanja na raspoložive kapacitete Hrvatske ratne mornarice. Uglavnom se to odnosi na iskoristivost ljudskog potencijala, obučih kapaciteta te potpunu logističku potporu provedbi svih aktivnosti. 

Cilj ovoga Zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske je reguliranje svih pitanja vezanih za funkcioniranje Obalne straže Republike Hrvatske odnosno određivanje uloge Obalne straže Republike Hrvatske u nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru te definiranje poslova Obalne straže Republike Hrvatske i ovlasti ovlaštenih osoba Obalne straže Republike Hrvatske. 

U raspravi koja je uslijedila neki od članova Odbora pitali su da li će Obalna straža  pri obavljanju inspekcijskog nadzora biti sastavljena isključivo od pripadnika Ministarstva obrane ili i od službenika drugih ministarstava, te u slučaju nepredvidive nesreće na moru tko će snositi odgovornost, odnosno tko će biti dužan nadoknaditi nastalu štetu.

Član Odbora tražio je da predlagatelj objasni na koji naćin pripadnici Obalne straže postupaju prilikom zaustavljanja broda izvan teritorijalnih voda Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) Hrvatskome saboru predložio da prihvati sljedeće  zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Portugalske Republike o suradnji u obrambenim pitanjima, drugo čitanje, P.Z. br. 748, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da je Sporazum  potpisan u Lisabonu 10. srpnja 2019. godine. U ime Republike Hrvatske Sporazum je potpisao potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Damir Krstičević, a u ime Portugalske Republike, ministar nacionalne obrane Portugalske Republike Joao Gomes Cravinho.

Provedba Sporazuma omogućit će suradnju stranaka u područjima strateškog dijaloga, obrambene politike i vojne doktrine, zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije, obrambene industrije, tehnologije i opreme, obrambene sposobnosti, vojnog zakonodavstva, planiranja i izrade proračuna, logistike i nabave, znanstvene i vojno zdravstvene suradnje, vojne izobrazbe i obuke, vojnih vježbi, operacija potpore miru, humanitarnih operacija i operacija traganja i spašavanja te drugim područjima od zajedničkog interesa u području obrane.

Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknuo je da za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske budući da će se odvijati kroz redovne aktivnosti Ministarstva obrane.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (8 glasova „za“) Hrvatskome saboru predložio da donese 

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Portugalske Republike o suradnji u obrambenim pitanjima 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske o suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 677, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2019. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da Republika Hrvatska i Mađarska su uspostavile visoku razinu bilateralne obrambene suradnje u području zajedničke obuke, suradnje snaga za specijalno djelovanje, zajedničkog sudjelovanja u međunarodnim vojnim vježbama kao i u okviru regionalnih obrambenih inicijativa. Nadzor i zaštita zračnog prostora Republike Hrvatske i Mađarske kao država članica NATO-a u sklopu su NATO-ova integriranog sustava protuzračne i proturaketne obrane (NATO Integrated Air and Missile Defence System, NATINAMDS). 
    
Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje  Sporazuma u ožujka 2019. i prihvatila tekst Nacrta sporazuma kao osnovu za vođenje pregovora. Sporazum je potpisan u Budimpešti 8. travnja 2019. 
    
Sporazumom se utvrđuju nadležna tijela za njegovu provedbu, organizacije i tijela za suradnju te određuju odgovornosti stranaka, korištenje nacionalnog zračnog prostora i zračnih pristaništa, traganje i spašavanje te istraživanje zrakoplovnih nesreća, obuka i posjeti, servisiranje zrakoplova na zemlji i u zraku te razmjena podataka u vezi s nadzorom i zaštitom zračnog prostora.   

Predstavnik predlagatelja, na kraju rasprave naglasio je da za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske budući da će se odvijati kroz redovne aktivnosti Ministarstva obrane.. 

U raspravi koja je uslijedila razjašnjene su dvojbe glede možebitne povrede zračnog prostora prilikom ulaska vojnih zrakoplova jedne od strana potpisnica sporazuma u zračni prostor druge države, budući se navedene operacije koordinirano odvijaju pod zapovjedništvom  NATO-a.

Odbor je nakon provedene rasprave, jednoglasno (11 glasova „za“ ) Hrvatskome saboru predložio da donese 

Zakon o  potvrđivanju   Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske o suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 26. sjednici održanoj 3. srpnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja  2019. godine.
Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio predloženu Odluku te je naglasio da  NATO strategija brzog ojačanja predviđa da će u slučaju potrebe, snage prednje prisutnosti biti ojačane NATO visoko spremnim snagama i NATO snagama brzog odgovora te dodatnim pratećim teškim snagama Saveza. 
Republika Hrvatska poduprla je odluku o jačanju prisutnosti Saveza u Republici Litvi, Republici Latviji, Republici Estoniji i Republici Poljskoj te je u skladu s time još na NATO sastanku na vrhu u Varšavi najavila namjeru doprinosa ojačanoj prednjoj prisutnosti kopnenim snagama.     U tom kontekstu u Republiku Litvu u prosincu 2017. upućena je mehanizirana pješačka satnija sa 188 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, jednokratno u trajanju od šest mjeseci.

Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknu je da na sastanku na vrhu u Bruxellesu u srpnju 2018. potvrđena je odlučnost da se nastave s naporima ojačavanja postava odvraćanja i obrane.

Slijedom navedenoga,  predlaže se sudjelovanje Oružanih snage Republike Hrvatske u sklopu borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke s mogućnošću upućivanja do 200 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (pješačka mehanizirana satnija) u Republiku Litvu tijekom 2019. godine odnosno 2020. godine. 

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (12 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese:

Odluku o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

    
PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Dragovan
 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 3. srpnja 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, drugo čitanje, P.Z. br.649, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2019. godine.
Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju naglasio je da se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani uređuje način osnivanja međunarodnih vojnih zapovjedništava i drugih vojnih tijela, u skladu sa sklopljenim međunarodnim aktima i međunarodnim ugovorima. Definira se nadležnosti Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske vezano za djelovanje i razvoj sposobnosti u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske, ujedno se razrađuju odredbe koje se odnose na zaštitu podataka obrane i koje predstavljaju usklađuje s drugim zakonima i provedbenim propisima.    
Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da razlika između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona  su nomotehničke prirode, te da su iste prihvaćene i ugrađene u tekst Konačnog prijedloga zakona.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (12 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti  da donese 

Zakon o  izmjenama i dopunama Zakona o obrani

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora. 
                            

                            PREDSJEDNIK ODBORA
                                    
                                        Igor  Dragovan
 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 26. sjednici održanoj 3. srpnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnostima u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja  2019. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelj, u uvodnom izlaganju naglasio je da Republika Hrvatska je prihvatila obvezu sudjelovanja u radu zajedničkih tijela NATO-a, ponajprije u zapovjedništvima i stožerima. Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske upućeni na takve pozicije i dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima mogu biti upućeni u područja NATO vođenih operacija, kao ojačanje drugih stožera i zapovjedništava zbog nastale krizne situacije i drugih aktivnosti u inozemstvu.

Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da Ovom Odlukom predlaže se zadržavanje brojčane veličine do 80 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske koji mogu istodobno biti upućeni u područje operacije ili na neku drugu aktivnost u skladu s planom nadležnog NATO zapovjednika koji je prethodno odobrilo Sjevernoatlantsko vijeće. 
    
Odbor je bez rasprave, jednoglasno (12 glasova „za“) Hrvatskome saboru predložio da donese 
           
Odluku o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnostima u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

    
PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 26. sjednici održanoj 3. srpnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja  2019. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci,  kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju naglasio je da je operacija „INHERENT RESOLVE“  intervencija Koalicijskih snaga pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država protiv  tzv. Islamske Države, uključujući kampanje u Iraku i Siriji. Svrha operacije je eliminacija terorističke skupine ISIL. 

Republika Hrvatska pridružila se Koaliciji 2014. godine. Tijekom 2018. godine Oružane snage Republike Hrvatske u operaciji „INHERENT RESOLVE“  sudjelovale su sa jednim stožernim časnikom na zadaćama koordinacije i planiranja u Odjelu koji je trenutačno smješten u kampu „ARIFJAN“ u Kuvajtu, ali bi sljedećih mjeseci trebao prijeći u Irak. 
Republika Hrvatska u novoj zapovjednoj strukturi dobila je poziciju stožernog časnika za planiranje razine bojnika u Odjelu za buduće operacije. 

Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da se predmetnom Odlukom predlaže  sudjelovanje do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“ pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država, u Zapovjedništvo operacije u Kuvajtu i Iraku tijekom 2020. i 2021. godine, s mogućnošću rotacije.
    
Odbor je bez rasprave, jednoglasno (12 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

    
PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Dragovan

Odbor  za  obranu  Hrvatskoga  sabora, na  26.  sjednici  održanoj 3. srpnja  2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja  2018. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju naglasio je da operacija „SEA GUARDIAN“  pridonosi pomorskoj situacijskoj informiranosti, razvoju regionalne pomorske sigurnosti, podupire borbu protiv terorizma, osigurava slobodu plovidbe, provodi zadaće pomorskog presretanja, pridonosi borbi protiv proliferacije oružja za masovno uništenje, štiti ključnu infrastrukturu te pomaže razvoju sposobnosti ratnih mornarica partnerskih zemalja u Sredozemlju. 

Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknuo je da u konceptu operacije „SEA GUARDIAN“ i planu djelovanja za 2019. godinu predviđeno je angažiranje snaga u području interesa operacije ispred Jadranskog mora i srednjem Sredozemlju kroz sekvencu operacije naziva Focus Operation (FOCOPS). Sudjelovanjem pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i broda Hrvatske ratne mornarice u NATO operaciji nastavio bi se proces razvoja sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske za zajedničko djelovanje sa snagama država članica NATO-a, stoga se predmetnom Odlukom predlaže da se u operaciju potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju uputi u 2019. godini do 50 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske brodom Hrvatske ratne mornarice.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (12 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

Odluku o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

    
PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 26. sjednici održanoj 3. srpnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja  2019. godine.

Uz prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci,  kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da „NATO MISIJA U IRAKU“ je neborbena misija. Uspostavljana radi daljnjeg jačanja iračkih snaga sigurnosti, kroz tehničko savjetovanje iračkih dužnosnika te kroz obuku i savjetovanje iračkih instruktora na vojnim akademijama i institucijama na područjima protueksplozivnog djelovanja, civilno-vojnog planiranja, održavanja oklopnih vozila i vojne medicine. NATO ima posebnu ulogu u smislu obrambenog institucionalnog razvoja, reforme sigurnosnog sektora i profesionalizacije Oružanih snaga Iraka. U NATO misiji u Iraku raspoređeno je 520 osoba iz 29 država. 

Slijedom navedenog, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predmetnom Odlukom  predlaže se da se u „NATO MISIJU U IRAKU“  u 2020. i 2021. godini uputi do deset pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije.
    
Odbor je bez rasprave, jednoglasno (12 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

Odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

    
PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Dragovan
 

Odbor za obranu, Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 12. lipnja 2019. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. svibnja 2019. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio Godišnje izviješće o obrani za 2018. godinu, te je rekao da je 2018. godina, bila proglašena „godinom spremnosti i aktivnosti hrvatskoga vojnika“. Radilo se na transformaciji Hrvatskoga vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“, te se nastavilo sa teritorijalnom reorganizacijom koja je omogućila da se Hrvatska vojska vrati u naše gradove, bliže obiteljima. 
Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da su poboljšana materijalna prava pripadnika Hrvatske vojske, a vojnicima olakšano planiranje života uvođenjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Istaknuo je da obrambeni proračun u 2018. godini nastavio s rastom koji je započet 2017. godine, nastavljeno je s opremanjem naprednih borbenih sustava, dodatno je intenzivirana obuka te su nastavljene aktivnosti usmjerene na revitalizaciju pričuvne komponente. U tom kontekstu naglasio je uspješnu provedbu vježbe „Velebit 18. – združena snaga“, kao najveće mirnodopske vježbe Hrvatske vojske. Naglasivši da vježba ove razine, postavljena u trogodišnji ciklus, je omogućila testiranje čitavog sustava Hrvatske vojske sa svim granama i zapovjedništvima i pružila priliku za provjeru doktrinarnih i operativnih načela. 
Na kraju izlaganja, predstavnik predlagatelja iznio je podatak da je Ministarstvo obrane prvi put dobilo bezuvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju u rujnu 2018. o financijskim izvještajima za 2017. godinu. 

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora interesirali su se o statusu vojarne Dračevac,  obnovi vojarne u Puli te stanju Haubice 115mm –PzH 2000.

Nakon provedene rasprave, Odbor je večinom glasova (6 glasova „za“ i 1 suzdržan glas) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg  z a k lj u č  k a

    
Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2018. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

    PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                            Igor Dragovan 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 12. lipnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, prvo čitanje, P.Z. br. 649, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. svibnja 2019. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, te je naglasio da se predmetnim Zakonom između ostaloga predlaže osnivanje međunarodnih vojnih zapovjedništava i drugih vojnih tijela u Republici Hrvatskoj, koja imaju za zadaću razvoj zajedničkih ciljeva sposobnosti koje su države prihvatile i koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji, NATO-u i drugim međunarodnim organizacijama kojima je Republika Hrvatska pristupila na temelju međunarodnih ugovora. 

Nadalje, predstavnik predlagatelja rekao je da se predloženim Zakonom propisuju  nadležnosti Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske vezano za djelovanje i razvoj sposobnosti u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske. Također da su u Prijedlogu zakona dorađene i odredbe koje se odnose na zaštitu podataka obrane i predstavljaju usklađenje s posebnim propisom. 
    
U raspravi koja je uslijedila iznijeto je mišljenje o mogućnosti da se donese zakon kojim bi se na jedinstveni način uredilo pitanje upućivanje pripadnika Hrvatske vojske u mirovne misije i operacije.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese slijedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 9. travnja 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Maroka o suradnji u području obrane, drugo čitanje, P.Z. br. 613 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. ožujka 2019. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da potpisan Okvirni sporazum između Republike Hrvatske i Kraljevine Maroka u Rabatu 8. veljače 2019. godine, te da će Republika Hrvatska donošenjem ovoga Zakona ispuniti unutarnje pravne uvjete za stupanje na snagu Okvirnog sporazuma. Nadalje je naveo da se Okvirnim sporazumom u odnosima dviju država utvrđuje međunarodnopravni okvir za vojnu i obrambenu suradnju u područjima od zajedničkog interesa, načine njezine provedbe te potporu koja je potrebna tijekom aktivnosti na državnom području Republike Hrvatske i Kraljevine Maroka. Primjenom odredbi Okvirnog sporazuma omogućit će se proširenje suradnje Republike Hrvatske i Kraljevine Maroka u izobrazbi i vojnoj obuci, obrambenoj industriji i održavanju vojne opreme, vojnom zdravstvu, vojnoj povijesti i muzeologiji te u mirovnim operacijama i kriznim situacijama. 

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (7 glasova „za“) Hrvatskome saboru predložio da donese: 

ZAKON O POTVRĐIVANJU OKVIRNOG SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE KRALJEVINE MAROKA O SURADNJI U PODRUČJU OBRANE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 9. travnja 2019. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2018. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. travnja 2019. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je rekao da je Nacionalnim programom protuminskog djelovanja za razdoblje od 2009.-2018. godine utvrđeno smanjenje minski sumnjivog područja Republike Hrvatske za 944 km², a da je u navedenom razdoblju minski sumnjivo područje smanjeno za 627,7 km². Za to je ukupno utrošeno 3,06 mlrd. kuna odnosno 26% manje sredstava od onih utvrđenih Nacionalnim programom. 

Ukazano je da je nakon prve godine provedbe, u kojoj je utrošen planirani iznos sredstava, došlo do četverogodišnjeg smanjenja sredstava za razminiranje, ali da je, započevši od 2014., zabilježen ponovni rast osiguranih financijskih sredstava. Nadalje je izneseno kako se nastavlja uspješan trend osiguranih sredstava za razminiranje iz europskih fondova tako da ista u 2018. godini iznose 36,8% od ukupno osiguranih financijskih sredstava i izvora. Planom za 2018. godinu ukupno je osigurano iz svih izvora financiranja 397.777.791,62 kuna, a za poslove razminiranja isplaćeno je 386.774.317,31 kn. Prosječna cijena razminiranja u 2018. godini iznosila je 7,92kn/m2 (bez PDV-a) što predstavlja blagi rast u odnosu na cijenu poslova u 2017. godini.

Ukupno smanjenje minski sumnjivog područja (MSP) u 2018. godini iznosi 56 km² (plan je 56,5 km²), od čega je poslovima razminiranja smanjen MSP za 48,8 km², a tehničkim i općim izvidom  za dodatnih 7,2 km².
U 2018. godini od planiranih 39.829.731 m² poslovi razminiranja izvršeni su na površini od 48.826.187 m². Tijekom obavljanja poslova razminiranja pronađeno je i uništeno 979 komada minski eksplozivnih sredstava (MES) i 1.409 komada neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS). Najviše MES-a i NUS-a, 1039 komada pronađeno je i uništeno na području Ličko-senjske županije. Očekuje se da će se u prvoj polovici 2019. u cijelosti ukloniti minska opasnost s poljoprivrednog zemljišta Republike Hrvatske. 

Istaknuto je da se u 2018. godini nije dogodio niti jedan minski incident, niti jedna minska nesreća što je ujedno i najvažnije ostvarenje Plana protuminskog djelovanja za 2018.

U okviru Izvješća o provedbi plana razminiranja vojnih objekata Oružanih snaga u 2018. godini, predstavnik predlagatelja iz Ministarstva obrane rekao je da je postupak razminiranja vojnih lokacija i objekata provodila inženjerijska pukovnija Hrvatske kopnene vojske te da je u 2018. godini od ukupno sedam zadaća razminiranja pet bilo planski, a dvije izvanplanske zadaće. Postupak razminiranja proveden je na području dvije vojarne i tri vojna poligona na površini od 185 416 m² pri čemu je pronađeno i uništeno 16 komada protupješačkih mina i 12 komada raznih neeksplodiranih ubojnih sredstava. 

U raspravi koja je uslijedila, dio članova je izrazio nezadovoljstvo dinamikom razminiranja te je istaknuto mišljenje da bi se na najvišoj državnoj razini trebalo razmotriti sve mogućnosti slijedom kojih bi se vremenski i lokacijski odredio decidirani plan razminiranja. Također je navedeno da je Hrvatska jedina zemlja članica Europske unije koja na svom prostoru ima minirana područja, što predstavlja otegotnu okolnost za gospodarski razvoj. U cilju ubrzavanja procesa razminiranja prostora iskazano je uvjerenje da bi se uspostavom bolje komunikacije sa institucijama Europske unije mogla povući veća financijska sredstva iz europskih fondova i osigurati potpora kadrovskih kapaciteta.

U kontekstu rasprave o broju angažiranih tvrtki na poslovima razminiranja (njih 40), zatraženo je pojedinačno izvješće za sve tvrtke, posebice o njihovoj vlasničkoj strukturi i odgovornim osobama, broju zaposlenih, kvadraturi razminiranog područja te financijsko izvješće o primljenim i utrošenim sredstvima. Predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova rekao je da će odgovor na iste dostaviti pisanim putem. 
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (sedam glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da prihvati  

Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 9. travnja 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Poljske o uzajamnoj obrambenoj suradnji, drugo čitanje, P.Z. br. 614 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. ožujka 2019. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je da Republika Hrvatska donošenjem predmetnog Zakona, će ispuniti unutarnje pravne uvijete za stupanje na snagu Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Poljske o uzajamnoj obrambenoj suradnji, a koji je potpisan u Zagrebu 14. siječnja 2019. godine. Navedenim Okvirnim sporazumom u odnosima dviju država uspostavlja se međunarodnopravni okvir za uzajamnu obrambenu suradnju Republike Hrvatske i Republike Poljske na novim područjima i u dodatnim oblicima suradnje. Nadalje, predstavnik predlagatelja obrazložio je Okvirni sporazum te naglasio da se istim uređuju područja suradnje, oblici suradnje, provedba Okvirnog sporazuma, planiranje suradnje, zaštita klasificiranih podataka, financijska pitanja, pravni položaj osoblja, dostupnost vojnih objekata i infrastrukture, nesreće u koje su uključeni vojni zrakoplovi ili mornarička plovila tijekom djelovanja poduzetih u skladu s Okvirnim sporazumom te rješavanje sporova.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (7 glasova „za“) Hrvatskome saboru predložio da donese 

ZAKON O POTVRĐIVANJU OKVIRNOG SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE POLJSKE O UZAJAMNOJ OBRAMBENOJ SURADNJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 20. studenoga 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme, drugo čitanje, P.Z. br. 444, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja obrazlažući Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme, rekao je da su uvažene primjedbe gramatičke i nomotehničke prirode, u odnosu na Prijedlog zakona. Nadalje je naglasio da je ulaskom Republike Hrvatske u Organizaciju Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) 2009. godine u potpunosti zaživjela primjena postupka kodifikacije naoružanja i vojne opreme u skladu sa STANAG normama 3150, 3151 i 4177 koje su usvojene kao hrvatske vojne norma te su do sada bile primjenjivane isključivo na temelju provedbenih akata Ministarstva obrane.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti  da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROIZVODNJI, REMONTU I PROMETU NAORUŽANJA I VOJNE OPREME.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Igora Dragovana.
 

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 20. studenoga 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i  projekcija za 2020. i 2021. godinu, a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja, u uvodnom obrazloženju istaknula je da su u Državnom proračunu planirani ukupni prihodi u iznosu od 136,1 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 140,3 milijarde kuna, što je 5,2% ili 6,9 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun za 2018. godinu, planirani manjak državnog proračuna za 2019. godinu iznosi 4,2 milijarde kuna ili 1% bruto domaćeg proizvoda.

Nadalje, predstavnica predlagatelja naglasila je da su za 2020. ukupni prihodi državnog proračuna projicirani u iznosu od 138,5 milijarde kuna, a za 2021. godinu  u iznosu od 140,7 milijarde kuna, dok će u 2020. godini ukupni rashodi dosegnut iznos od 141,0 milijarde kuna, a u 2021. godini iznos od 141,5 milijardi kuna.

Predstavnik Ministarstva obrane detaljno je obrazložio Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo obrane, te je istaknuo da su sredstva za Ministarstvo obrane planirana u državnom proračunu za 2019. godinu u iznosu od 5.075.302.937 kuna, što predstavlja indeks rasta za 5,4 % s obzirom na prethodnu godinu, odnosno 1,27% udjela u BDP-u. Prihodi obrambenog proračuna za 2020. godinu se procjenjuju u iznosu od 5.363.354.762, a za 2021. godinu u iznosu od  5.711.534.262 kuna.

Nadalje, predstavnik Ministarstva obrane obrazložio je obrambeni proračun za 2019. godinu, po programskim aktivnostima, te je naglasio da se očekuje daljnji rast proračuna u naredne dvije godine.

U raspravi koja je uslijedila, pojedini članovi odbora podržali su donošenje proračuna te su iskazali zadovoljstvo glede povećanja ulaganja u standard i uvjete rada vojnika, dočasnika i časnika, državnih službenika i namještenika,

Podržan je plan obnove obrambenih objekata, ujedno je izneseno zapažanje da je u razdoblju rasta BDP-a došlo da ekspanzivnog rasta proračuna  te je iznijeto i mišljenje da bi se  u vrijeme rasta BDP-a trebalo voditi računa o štednji.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i tri suzdržana glasa ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, da donese

DRŽAVNI PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2020. I 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
         
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2018. godine.
Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavlja i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske1 vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci,  kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da u odgovoru na nove sigurnosne izazove i promjenu globalnog sigurnosnog okruženja kao i okruženja u kojem se odvijaju operacije potpore miru, Republika Hrvatska je aktivno poduprla globalnu kampanju Ujedinjenih naroda za jačanje doprinosa država davateljica snaga i jačanje sposobnosti i kapaciteta operacija potpore miru Ujedinjenih naroda te je na Summitu o mirovnim operacijama 2015. godine u New Yorku iskazala namjeru stavljanja na raspolaganje Ujedinjenim narodima inženjerijske postrojbe. Namjera stavljanja na raspolaganje inženjerijske postrojbe jasno korespondira s ranije utvrđenim nedostacima u provedbi operacija potpore miru u pogledu inženjerijskih snaga koje su prepoznati kao ključni faktor za brzi raspored snaga. Svrha operacija potpore miru je doprinijeti stvaranju dugoročno stabilnog, sigurnog i naprednijeg okruženja, a jačanje vladavine prava, zaštita civila, poštovanje ljudskih prava i sigurnost temeljni su preduvjeti za ispunjenje tog cilja.
Predstavnik predlagatelja, nadalje je istaknuo da su pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2018. godini sudjeluju u tri operacije potpore miru Ujedinjenih naroda na području Azije, Afrike i Bliskog istoka. U operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske upućeni su u sklopu inženjerijske postrojbe, u svojstvu vojnih promatrača, časnika za vezu i časnika zdravstvene struke. Predloženom Odlukom u 2019.i 2020. godini u operacije potpore miru Ujedinjenih naroda predlaže uputi u  Libanon (UNIFIL) u 2019. godini do 70 pripadnika a u 2020. godini do 3 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, u Indiju i Pakistan (UNMOGIP) do 10 pripadnika, a u Zapadnu Saharu (MINURSO) do 8 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese
          

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igor Dragovan.

PREDSJEDNIK ODBORA
         
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada  2018. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja, u uvodnom izlaganu naglasio je da u području operacije KFOR trenutno je raspoređen 28. hrvatski kontingent od 35 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Hrvatski kontingent sudjeluje u operaciji KFOR s dva transportna helikoptera, letačkim, logističkim, obavještajnim, stožernim osobljem i savjetnicima, a područje razmještaja je Priština, (Camp Film City), Ferizaj/Uroševac (Camp Bondsteel) i Camp Villagio pored Peći. Hrvatski kontigent je fokusiran na izvršavanje zadaća zračnog transporta, rad stožernog osoblja u stožeru operacije KFOR (HQ KFOR), rad u savjetničkom timu (NALT) na razini ministarstva i Kosovskih snaga sigurnosti te zadaćama u kontekstu sustava ranog upozorenja (sposobnosti specijalnih snaga) KFOR-a na Kosovu.

Nadalje, predstavnik predlagatelja iznio je da nastavkom sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u KFOR-u  osigurava se kontinuitet doprinosa Republike Hrvatske izgradnji stabilnog i sigurnog okruženja na Kosovu i u regiji. Stoga se predlaže da se u operaciju potpore miru KFOR na Kosovu  u 2019. i 2020. godini uputi do 40 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske s dva helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije.

Odbor je bez rasprave,  jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese:

         
Odluku o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
         
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2018. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju naglasio je da Republika Hrvatska je započela svoje sudjelovanje u operaciji ATALANTA u 2009. godine. Časnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjelovali su i na ratnim brodovima drugih zemalja, u operativnom zapovjedništvu operacije te u logističkoj bazi u Džibutiju. Uz navedeno, u područje operacije upućeni su i AVPD timovi u sastavu od 12 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Prvi tim je obavljao zadaću zaštite broda „MSM Douro“ od prosinca 2014. do travnja 2015. godine, a drugi tim u razdoblju od listopada 2016. do siječnja 2017. godine. Treći AVPD je u području operacije od rujna 2018. godine.

Uzimajući u obzir članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji, kao i navedene razloge dosadašnjeg sudjelovanja u operaciji ATALANTA te uvažavajući strateške vanjskopolitičke ciljeve Europske unije u borbi protiv piratstva uz Rog Afrike i u vodama Indijskog oceana, predstavnik predlagatelja rekao je da se predmetnom Odlukom predlaže da Republika Hrvatska nastavi s podrškom angažmana Europske unije u operaciji ATLANTIDA te da zadrži brojčanu veličinu sudjelovanja do 25 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2019. i 2020. godini, uz mogućnost rotacije

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese:

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u  operaciji potpore miru „EU NAVFOR SOMALIJA – ATALANTA“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
         
Igor  Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „RESOLUTE SUPPORT“ u Afganistanu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2018. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju naglasio je da neborbena NATO misija potpore miru „RESOLUTE SUPPORT“ u Afganistanu započela je 1. siječnja 2015., nakon što je privedena kraju višegodišnja NATO vođena operacija ISAF. Prema planu operacije, u sastavu misije „RESOLUTE SUPPORT“ nalazi se oko 15 600 pripadnika s bitno izmijenjenom zadaćom u odnosu na operaciju ISAF. Saveznici su se složili, na održanom NATO samitu u Bruxellesu u srpnju 2018. godine, da će nastaviti financirati Afganistanske sigurnosne snage do 2024. što bi trebalo doprinijeti razvoju prvenstveno njihovih specijalnih snaga i ratnog zrakoplovstva koje su od izuzetne važnosti za nastavak borbe protiv terorizma.

Nadalje, predstavnik predlagatelja iznio je da se predmetnom Odlukom predlaže u 2019. i 2020. godini, u misiji potpore miru „RESOLUTE SUPPORT“ u Afganistanu uputiti do 110 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese:

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „RESOLUTE SUPPORT“ u Afganistanu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
         
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada  2018. godine.
Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju, predstavnik predlagatelja detaljno je obrazložio predloženu Odluku te je naglasio da na NATO samitu u Bruxelesu u srpnju 2018., šefovi država i vlada članica donijeli su na zahtjev iračke Vlade, odluku o uspostavi NATO misije u Iraku. Ustrojavanje NATO neborbene misije u Iraku podržava ulogu NATO-a u potpori Ministarstvu obrane Iraka u razvoju profesionalnog sustava vojne izobrazbe te u reformi iračkog sigurnosnog sektora. Aktivnosti NATO neborbene  misije ne  planiraju se na sjeveru       Iraka. Zapovjedništvo Misije nalazi se u Bagdadu (Camp Union III u međunarodnoj zoni), a izvan Bagdada obuka se provodi na dvije lokacije (Taji i Basmaya, obje u blizini Bagdada).   Zapovjednik misije bit će kanadski general.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju iznio je da Republika Hrvatska je kroz NATO sustav generiranja snaga dobila potvrdu i odgovornost za popunu sedam pozicija, od čega jednu brigadirsku i to savjetnika na razini Ministarstva obrane Iraka. Hrvatski časnici i dočasnici u misiji u Iraku obavljat će dužnosti savjetnika, obučavatelja i mentora te potporne dužnosti. Stoga se predlaže da se u misiju potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“ u 2018. i 2019. godini uputiti do 10 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese:

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.
 

PREDSJEDNIK ODBORA
         
Igor  Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada  2018. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavlja i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio predloženu Odluku te je naglasio da je Republika Hrvatska na održanom NATO sumitu u Varšavi poduprla odluku o jačanju nazočnosti Saveza u Republici Litvi, Republici Latviji, Republici Estoniji i Republici Poljskoj te je odlučila sudjelovati s postrojbom Oružanih snaga Republike Hrvatske (bitnica samohodnih višecjevnih lansera raketa, SVLR 122 mm m92 „Vulkan“) u Borbenoj skupini u Poljskoj. Republika Hrvatska je u listopadu 2017. uputila u Poljsku 1. hrvatskog kontingenta, a početkom travnja 2018. upućen je i 2. hrvatski kontingent  pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske

Slijedom navedenoga, predstavnik predlagatelja rekao je da se predloženom Odlukom predlaže nastavak sudjelovanja Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu Borbene skupine pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država s do 90 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, koji mogu biti razmješteni u Republici Poljskoj u 2019. i 2020. godini, s mogućnošću rotacije.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

Odluku o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu   aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
         
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED SOPHIA“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnjela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada  2018. godine.
Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio predloženu Odluku, te je naglasio da Europska unija pokrenula je 22. lipnja 2015. operaciju „EUNAVFOR MED SOPHIA“ na južnom središnjem Sredozemlju. Cilj operacije je poduzeti sustavne napore kako bi se identificirala i onemogućila plovila, kao i ostala sredstva za koja postoji sumnja da se njima koriste krijumčari migranata. U lipnju 2016. mandat operacije   „EUNAVFOR MED SOPHIA“ produljen je uz dvije nove potporne zadaće, za koje je donesena i Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (2292 (2016)). Riječ je o zadaćama obuke libijske obalne straže i mornarice te doprinosa provedbi embarga Ujedinjenih naroda na oružje na otvorenome moru uz obalu Libije.

Nadalje, predstavnik predlagatelja iznio je da trenutačno u provedbu operacije „EUNAVFOR MED SOPHIA“ je uključeno 26 država članica Europske unije. Oružane snage Republike Hrvatske sudjeluju u operaciji SOPHIA od rujna 2017., popunjavanjem jedne pozicije na bazi rotacije u Zapovjedništvu snaga. Uzimajući u obzir navedeno, navedenom Odlukom predlaže se da Republika Hrvatska sudjeluje u operaciji „EUNAVFOR MED SOPHIA“ Europske unije s do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2019. i 2020. godini, uz mogućnost rotacije.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese:

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije "EUNAVFOR MED SOPHIA"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
         
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 3. listopada 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme, prvo čitanje, P.Z. br. 444, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. rujna 2018. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju naglasio je da se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme, predlaže brisanje odredbe koja se odnosi na hladni pogon, iz razloga jer je navedeno u praksi bila neprovedivo, te odredbe koje se odnose na „offset program“. Nadalje, istaknuo je da se  propisuje postupak kodifikacije naoružanja i vojne opreme, na način da se postupak kodifikacije provodi  u skladu sa STANAG normama 3150, 3151 i 4177, a  osiguranje kvalitete i kontrola kvalitete naoružanja i vojne opreme u skladu sa STANAG normom 4107.
U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja također je naglasio da gospodarski subjekti, koji imaju vojne i civilne te proizvodne i remontne programe dvojne namjene, predloženim Zakonom bit će oslobođeni troškova provedbe mjera osiguranja i zaštite proizvodnje, remonta i prometa naoružanja i vojne opreme kada proizvodni i remontni programi naoružanja i vojne opreme nisu u uporabi. Također da će se rok u kojem Ministarstvo obrane odlučuje o tome je li povjerljivi izum od interesa za poslove obrane smanjiti, s dosadašnjih 90 na 60 dana.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti  da donese slijedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
        
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 5. srpnja 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o Zakladi vojne solidarnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 335, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2018. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju istaknuo je da su vojne osobe, u svakodnevnom obavljanju zadaća iz svojega djelokruga, izložene opasnosti i mogućnosti stradavanja, što ostavlja posljedice i nameće potrebu pružanja potpore u rješavanju nastalih problema. Na razini Ministarstva obrane, godišnje se organizira više humanitarnih akcija za prikupljanje novčanih pomoći zaposlenicima i/ili članovima njihovih obitelji i to u situacijama kada određena sredstva nisu dostatna za podmirenje potrebnih troškova. Donošenjem predloženoga Zakona prestala bi potreba za organiziranjem takvih akcija.

Nadalje, predstavnik predlagatelja je naglasio da se Konačnim prijedlogom zakona uređuje svrha i tijela zaklade, imovina, način i izvori financiranja, odgovornost zaklade, statut i opći akti zaklade, te da će se uz postojeći zakonodavni okvir, donošenjem ovoga Zakona i osnivanjem Zaklade vojne solidarnosti formalno ostvariti mogućnost i dodatne potpore zaposlenicima obrambenog resora.

U raspravi koja je uslijedila član Odbora iznio je mišljenje da bi Ministarstvo obrane trebalo preuzeti troškove obrade računovodstvenih i financijskih transakcija Zaklade, te je iznijeta primjedba da bi se radi ujednačenog pristupa rješavanja izvanrednih socijalnih situacija trebao formirati jedinstveni fond solidarnosti za sve službenike i namještenike.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9. glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

Zakon o Zakladi vojne solidarnosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor  Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 5. srpnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja  2018. godine.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske, o davanju prethodne suglasnosti na predloženu Odluku.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju  naglasio je da je svrha operacija „INHERENT RESOLVE“ eliminacija  tzv. Islamske države koja je sunitska teroristička skupina, osnovana u Iraku u listopadu 2004. godine. Republika Hrvatska u skladu s Odlukom o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“ trenutačno sudjeluje u navedenoj operaciji s jednim stožernim časnikom u Kuvajtu u Zapovjedništvu operacije.

Nadalje, predstavnik predlagatelja rekao je da je započeo  preustroj zapovjedništva Koalicijskih snaga koje je nastalo združivanjem dosadašnjeg zapovjedništva u Kuvajtu i Iraku. Slijedom navedenog,  predmetnom Odlukom  predlaže se sudjelovanje do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu Koalicijskih snaga pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država, koji mogu biti razmješteni u Kuvajtu i u Iraku tijekom 2018. i 2019. godine, s mogućnošću rotacije.

U raspravi koja je uslijedila, član Odbora pitao je s obzirom da se operacija premješta i na područje Iraka, da li postoji pojačana opasnost za naše pripadnike Oružanih snaga u navedenoj operaciji.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u
operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
         Igor  Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 5. srpnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja  2018. godine.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske, o davanju prethodne suglasnosti na predloženu Odluku.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnoj Odluci, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom izlaganju detaljno je obrazložio predloženu Odluku, te je naglasio da operacija „SEA GUARDIAN“ pridonosi pomorskoj situacijskoj informiranosti, razvoju regionalne pomorske sigurnosti, podupire borbu protiv terorizma, osigurava slobodu plovidbe, provodi zadaće pomorskog presretanja, pridonosi borbi protiv proliferacije oružja za masovno uništenje, štiti ključnu infrastrukturu te pomaže razvoju sposobnosti ratnih mornarica partnerskih zemalja u Sredozemlju. Ujedno, dodatno daje operativnu pomoć operaciji potpore miru „EU NAVFOR MED SOPHIA“ koju provodi Europska unija.

Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknuo je da uspješnost operacije „SEA GUARDIAN“ ima izravni učinak i na potencijalne sigurnosne prijetnje i održavanje sigurnog i stabilnog stanja u bližem području i prostoru Jadranskog mora.

Predstavnik predlagatelja, na kraju izlaganja naglasio je da se predmetnom Odlukom predlaže, da se u operaciju potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju uputi u 2018. godini do 50 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske s brodom Hrvatske ratne mornarice.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora pitali su kako bi se postupilo u situaciji kada bi brod Hrvatske ratne mornarice naišao na izbjeglice na moru, te gdje bi ih izmjestili u slučaju da ih prihvati na brod.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

Odluku o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore
miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
         Igor  Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 5. srpnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama, prvo čitanje, P.Z. br. 389, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2018. godine.

Odbor za obranu je sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o navedenom Prijedlogu zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio da sudjelovanje Republike Hrvatske u međunarodnim misijama i operacijama predstavlja važnu komponentu hrvatske vanjske, sigurnosne i obrambene  politike. Donošenje ovoga Zakona doprinijeti će provedbi ciljeva Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU koji su utvrđeni Ugovorom o Europskoj uniji i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, te izloženi u Globalnoj strategiji vanjske i sigurnosne politike EU-a iz 2016. Obveze utvrđene ovim Prijedlogom zakona sukladne su i obvezama preuzetim u okviru NATO-a kao temelja kolektivne sigurnosti članica NATO-a.

Međunarodne misije i operacije usmjerene su na stvaranje, jačanje, održavanje  ili ponovnu uspostavu ključnih društvenih funkcija vezanih uz unutarnju i vanjsku sigurnost zemlje u kojoj se provode.

Predmetni Zakon predstavlja temeljni zakon kojim se želi potaknuti veći angažman i postići sveobuhvatno reguliranje sudjelovanja hrvatskih civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama s obzirom da je do sada prevladavala vojna komponenta. Predloženim Zakonom definira se uloga Vlade Republike Hrvatske i središnjih tijela državne uprave u odlučivanju o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama, postupku odabira civilnih stručnjaka te uređenja njihovih prava i obveza.

Također je istaknuto da će stupanjem na snagu predloženog Zakona prestati važiti odredbe Zakona o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH, policije, civilne zaštite te državnih službenika i namještenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu te da je sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga u međunarodnim misijama i operacijama uređeno novim Zakonom o obrani, a pripadnika civilne zaštite regulirano je Zakonom o sustavu civilne zaštite. 

U raspravi koja je uslijedila, predstavnik predlagatelja dodatno je pojasnio koje su temeljne novine koje se predlažu novim Zakonom u odnosu na postojeću regulativu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9. glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti  donošenje slijedećeg zaključka

Prihvaća se Prijedlog zakona o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor  Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 20. lipnja 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga, drugo čitanje, P.Z.E. br. 320, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2018. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom obrazloženju naglasila je da se Konačnim prijedlogom zakona o  kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga uređuju postupci i mjere za postizanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga, nadležnosti i ovlasti nadležnih sektorskih tijela, jedinstvene nacionalne kontaktne točke, tijela nadležnih za prevenciju i zaštitu od incidenata i tehničkog tijela za ocjenu sukladnosti, nadzor nad operatorima ključnih usluga i davateljima digitalnih usluga u provedbi ovog Zakona i prekršajne odredbe. Cilj je ovog Zakona osigurati provedbu mjera za postizanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti u davanju usluga koje su od posebne važnosti za odvijanje ključnih društvenih i gospodarskih aktivnosti, uključujući funkcioniranje digitalnog tržišta.

Nadalje, obrazlažući Konačni prijedlog zakona, predstavnica predlagatelja  navela je razliku između rješenja koja su predložena u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, te je istakla da je uvažena većina primjedaba gramatičke i nomotehničke prirode.

U raspravi je vanjski član Odbora izrazio mišljenje da bi se trebali definirati kriteriji po kojima će se određivati objekti sa kritičnom infrastrukturom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (11. glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti  da donese

Zakon o  kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    Igor  Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 16. svibnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o Zakladi vojne solidarnosti, prvo čitanje, P.Z. br. 335, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. svibnja  2018. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom izlaganju naglasio je da se Prijedlogom zakonom predlaže osnivane Zaklade vojne solidarnosti sa svrhom: promicanja humanitarnog djelovanja i potpore djelatnicima Ministarstva obrane i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske pri svim oblicima stradavanja i ugrožavanja njihova socijalnog statusa, pružanja financijske pomoći članovima obitelji poginulih i umrlih zaposlenika, pružanja materijalne pomoći nezaposlenim roditeljima kojima je poginuli ili umrli zaposlenik bio jedini skrbnik te pružanje financijske pomoći za liječenje stradalih i teško oboljelih zaposlenika i članova njihove uže obitelji.

U raspravi, koja je uslijedila iznijeto je mišljenje da se u Konačni prijedlog zakona o Zakladi vojne sigurnosti unese odredba kojom bi se propisalo da se predmetni Zakon primjenjuje samo u mirnodopsko vrijeme.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje slijedećeg z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o Zakladi vojne solidarnosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 18. travnja 2018. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2017. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka  2018. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, uvodno je naglasio da je ukupno minski sumnjivo područje u Republici Hrvatskoj na dan 1. siječnja 2017. iznosilo 446,6km2,, što čini 4,3% minski sumnjivih površina, a od čega 95,3% otpada na šumske površine. U 2017. godini od planiranih 44,4km2 razminirano je 38,5km2 minski sumnjivog površina.

Predstavnik predlagatelja obrazlažući dio Plana koji se odnosi na razminiravanje vojnih lokacija i/ili građevina i utrošenim financijskim sredstvima naglasio je da je u navedenom periodu razminirana ukupna površina od 481 900 m2, te da je pronađeno, i uništeno 279 komada raznih neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS-a) protupješačke i protuoklopne mine nisu pronađene.

Nadalje, predstavnik predlagatelja rekao je da u 2017. godini razminiranje provođeno na području jednog vojnog skladišta, dvije vojarne i tri vojna poligona. Na provedbi ovih zadaća provedeno je ukupno 345 radnih dana, a trošak postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske nastao provedbom razminiranja u 2017. godini iznosio je 473.842,32 kuna, a ukupni trošak razminiranja da je iznosio 2.769.340,91 kuna

U raspravi koja je uslijedila, iznijeto je mišljenje da postupak razminiravanja predugo traje, odnosno da se je razminiravanje Republike Hrvatske trebalo izvršiti u što kraćem roku.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti  donošenje slijedećeg z a k lj u č  k a

Prihvaća se Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2017. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
                     
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 18. travnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga, prvo čitanje, P.Z.E. br. 320, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka  2018. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja, u uvodnom izlaganju detaljno je obrazložila Prijedlog zakona, te je naglasila da temeljni cilj Direktive o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava 2016/1148 donesene 6. srpnja 2016. (dalje: NIS direktiva) je osigurati u svim državama članicama zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava čije bi neispravno funkcioniranje uslijed sigurnosnih incidenata moglo imati snažne posljedice na društvo ili nacionalnu ekonomiju.

Nadalje, predstavnica predlagatelja istaknula je da NIS direktiva, uz obvezu uvođenje tehničkih i organizacijskih mjera za upravljanje rizicima i mjera za sprečavanje i svođenje na najmanju moguću mjeru učinaka incidenata na sigurnost mrežnih i informacijskih sustava, uvodi i obvezu obavješćivanja o incidentima koji mogu imati znatan učinak na kontinuitet u pružanju usluga. Pored navedenog, prijedlogom Zakona obuhvaćene su tehničke i organizacijske mjere za upravljanje rizicima, kao i mjere za sprečavanje i ublažavanje učinaka incidenata, ali i obveza sustavnog obavješćivanja o incidentima i njihovog koordiniranog rješavanja na sektorskoj, nacionalnoj i EU razini.

U raspravi, koja je uslijedila dio članova Odbora smatrao je da se treba uspostaviti središte koje bi se bavilo analizom incidenata, te da se permanentno treba upozoravati kako čuvati klasificirane podatke i podatke koji su značajni za nacionalnu sigurnost (npr. povijest bolesti).

Iznijeto je i mišljenje, po kojemu postoje problemi kod čuvanja klasificiranih podataka u tijelima državne uprave, te je ukazano na činjenicu da se ne zna koja sve tijela čuvaju i način kako čuvaju klasificirane podatke.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti  donošenje slijedećih z a k lj u č a k a

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga,

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu, Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 18. travnja 2018. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2017. godinu,  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. travnja 2018. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložila Godišnje izviješće o obrani za 2017. godinu, naglasivši da je godina 2017. proglašena  godinom hrvatskog vojnika, dočasnika i časnika, te da je uloženo puno energije i resursa za poboljšanje uvjeta života i rada pripadnika Hrvatske vojske. Razmještajem dijela postrojbi omogućeno je velikom broju ljudi približavanje radnih mjesta mjestu življenja, a novim normativnim uređenjem omogućeno je pravednije nagrađivanje vojnika, dočasnika i časnika.

Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da tijekom 2017. godine najvažniji kapitalni projekti bili su uvođenje u operativnu uporabu borbenih oklopnih vozila pješaštva – BOV PATIJA CRO8x8 razne inačice (118), samohodnih haubica 155 mm PzH-2000, helikoptera OH-58D Kiowa Warrior, opremanje znatnim količinama modernog oružja pješaštva domaće proizvodnje, te donošenje odluka o nabavi višenamjenskoga borbenog aviona četvrte generacije.

Predstavnik predlagatelja, naglasio je da tijekom 2017. godine pripadnici Hrvatske vojske bili su angažirani na brojnim požarištima od Istre do Dubrovnika, zajedno s vatrogascima i u suradnji s lokalnim stanovništvom, a značajnu pomoć da su pružili u spašavanju i uklanjanju posljedica poplava koje su poharale Zadar, Nin i Ogulin, te da je 737 pripadnica i pripadnika Hrvatske vojske sudjelovalo u 13 međunarodnih NATO, EU ili UN misija ili operacija.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg z a k lj u č  k a

Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2017. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 20. ožujka 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, drugo čitanje, P.Z. br.268, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. ožujka 2018. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju naglasio je da se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani predlože da se za Oružane snage Republike Hrvatske može koristiti i naziv Hrvatska vojska, te da se promijeni naziv grane Hrvatskoga ratnoga zrakoplovstva i protuzračne obrane u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Navedeno iz razloga jer je sustav zemaljske protuzračne obrane, osim zračnog motrenja i navođenja, već dulje vrijeme izdvojen u Hrvatsku kopnenu vojsku.

Nadalje, obrazlažući Konačnog prijedloga zakona, predlagatelj je naveo razlike između rješenja koja su predložena u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, te je istakao da je većina primjedba uvažene i unesene u tekst Konačnog prijedloga zakona.
U raspravi koja je uslijedila, predstavnik predlagatelja odgovorio je i na pitanja vanjskog člana odbora koja su se između ostalih odnosila i na usklađenost naziva Hrvatska vojska sa Ustavom Republike Hrvatske te što se podrazumijeva pod pojmom sigurnosne kulture.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti  da donese

Zakon o  izmjenama i dopunama Zakona o obrani

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.
       

PREDSJEDNIK ODBORA  
Igor  Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 20. ožujka 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 266, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. ožujka 2018. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju istakao da je jedan od ciljeva  Konačnim prijedlogom zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske povećanje funkcionalnosti i spremnosti Hrvatske vojske te podizanje standarda i uvjeta života i rada vojnika, dočasnika i časnika, službenika i namještenika. Obrazlažući Konačnog prijedloga zakona, predlagatelj je naveo razlike između rješenja koja su predložena u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, te je naglasio da je dorađena i odredba koja se odnosi na osobe s činom stožernog brigadira, a kojima je djelatna vojna služba prestala do 31. prosinca 2003. godine. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti  da donese

Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

       
PREDSJEDNIK ODBORA  
Igor  Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 18. siječnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Rumunjske o uzajamnom pružanju potpore države domaćina, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.255, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. prosinca 2017. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju, predstavnik predlagatelja obrazložio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Rumunjske o uzajamnom pružanju potpore države domaćina, te je naglasio da se radi o tehničkom Zakonu.

Predsjednik Odbora rekao je da će se donošenjem ovoga Zakona ispuniti uvjeti za stupanje na snagu predmetnog Memoranduma, a koji Memorandum u odnosima dviju država uspostavlja međunarodnopravni okvir za daljnju međusobnu vojnu suradnju putem logističke, financijske i pravne potpore tijekom aktivnosti na državnom području Republike Hrvatske i Rumunjske.

Nakon uvodnog obrazloženja, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

ZAKON
O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O SUGLASNOSTI IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE RUMUNJSKE O UZAJAMNOM PRUŽANJU POTPORE DRŽAVE DOMAĆINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
 Igor Dragovan 

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 18. siječnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 266, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. siječnja 2018. godine.
 
Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju istakao je da se Predloženim zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske između ostaloga predlaže skraćenje trajanja prvog ugovora za vojnika/mornara sa četiri na dvije godine, uz mogućnost potpisivanja drugog ugovora na neodređeno vrijeme. Nadalje, predloženim zakonom omogućio bi se prijem u vojnu službu osobama starijim od 30 godina koji su kandidati za vojne specijaliste i ugovorne pričuvnike te vrhunskim sportašima. Kandidatima za časnike sa zvanjem doktora medicine predlaže se dodjela časničkog čina natporučnika/poručnika fregate. Nadalje, predlaže se da djelatni vojnici/mornari imaju mogućnost izbora smještaja u vojnoj lokaciji ili izvan nje, da se djelatnim vojnim osobama prizna pravo na  uvećanje plaće za stražu, dežurstva i rad na terenu te se predlaže urediti točno vrijeme prestanka djelatne vojne službe po sili zakona s pravom na starosnu mirovinu, odnosno da se točno utvrditi vrijeme završetka profesionalne vojne karijere.

U raspravi, koja je uslijedila iznesene su  sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
- većina članova Odbora podržala je donošenje predloženog Zakona, posebice ona rješenja koja pridonose poboljšanju života i uvjeta rada djelatnih vojnih osoba u Oružanim snagama Republike Hrvatske,
- iznijeto je mišljenje da se ovim Prijedlogom zakona ili vojnim protokolom uredi pitanje brige za vojne osobe nakon prestanka vojne karijere,
- nadalje članovi Odbora predložili su da se iznađe mogućnost dodjele počasnih činova, te da se preispita status činova stožernih brigadira.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti  da donese slijedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Igora Dragovana.
 

       PREDSJEDNIK ODBORA
                   Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 18. siječnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, prvo čitanje, P.Z. br.268, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. siječnja 2018. godine.

Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, te je naglasio da se predloženim Zakonom između ostaloga predlaže jasnije definiranje kategorija pričuvnog sastava, ročnika, razvrstanih i nerazvrstanih pričuvnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, utvrđuje se da Ministarstvo obrane uređuje osnove i osigurava uvijete za obrazovnu i znanstvenu djelatnost za potrebe obrane te preciznije  regulira donošenje odluka o prelasku granice pripadnika Oružanih snaga na razini voda i niže.

U raspravi koja je uslijedila pojedini članovi Odbora predložili su da se doradi odredba predloženoga Zakona koja se odnosi na osnivanje ustanove za provedbu obrazovanja i znanstvene djelatnosti za potrebe obrane, u dijelu koji bi se odnosio na transformaciju HVU-a „Dr. Franjo Tuđman“.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i 2  „suzdržana“ glasa) odlučio Hrvatskome saboru predložiti  da donese slijedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 14. prosinca 2017. godine, raspravljao je o opremanju Oružanih snaga Republike Hrvatske višenamjenskim borbenim avionom, temeljem akta Klasa:T.021-03/17-01/1 Urbroj: 512-01-17-1 od 8. prosinca 2017. godine, a koji je akt Odboru za obranu Hrvatskoga sabora, dostavilo Ministarstvo obrane.
 
Postupak nabave višenamjenskog borbenog aviona, uvodno je obrazložio potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Damira Krstičevića i brg Davor Tretinjak, voditelj Samostalne službe za upravljanje projektima.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, temeljem članka 6. stavka 2. Zakona o obrani („Narodne novine“, br. 73/13., 75/15., 27/16. i 110/17.), jednoglasno (11 glasova „za“), donio je  sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se postupak nabave višenamjenskog borbenog aviona.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 22. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga  2017. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je da Republika Hrvatska snažno podupire napore NATO-a čiji je cilj održavanje sigurnosti na Kosovu. Sigurnosna situacija na Kosovu, koja ovisi o međuetničkim odnosima, migracijama, regrutiranju boraca za tzv. Islamsku državu te njihovu povratku od iznimne je važnosti zbog izravnih reperkusija na odnose među državama regije jugoistočne Europe i stabilnost cijelog područja. Narušavanje sigurnosti na Kosovu može imati implikacije i na hrvatsko gospodarstvo.

Predstavnik predlagatelja naglasio je, kako bi se nastavio dosadašnji angažman Republike Hrvatske na Kosovu, da se predlaže donošenje Odluke kojom bi se u 2018. godine odobrilo upućivanje do 40 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske s dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane u navedenu operaciju, uz mogućnost rotacije 

Odbor je bez rasprave,  jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese:
          
Odluku o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
         
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 22. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnostima u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga  2017. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelj, u uvodnom izlaganju rekao je da Republika Hrvatska je prihvatila obvezu sudjelovanja u radu zajedničkih tijela NATO-a, ponajprije u zapovjedništvima i stožerima. Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske upućeni na takve pozicije i dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima mogu biti upućeni u područja NATO vođenih operacija, kao ojačanje drugih stožera i zapovjedništava zbog nastale krizne situacije i drugih aktivnosti u inozemstvu.
Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da Ovom Odlukom predlaže se zadržavanje brojčane veličine do 80 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske koji mogu istodobno biti upućeni u područje operacije ili na neku drugu aktivnost u skladu s planom nadležnog NATO zapovjednika koji je prethodno odobrilo Sjevernoatlantsko vijeće.
 
Odbor je bez rasprave, jednoglasno (10 glasova „za“) Hrvatskome saboru predložio da donese
          
Odluku o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske na dužnostima u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 22. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2017. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju naglasio je da Europska unija operaciju potpore miru ATLANTA, provodi od 2008. godine. Osnovni ciljevi operacije su zaštita plovila koja prevoze humanitarnu pomoć za Somaliju i brodova koji pružaju logističku potporu snagama Afričke unije koje se nalaze u području grada Mogadishua, zaštita plovila koja prolaze područjem operacije, odvraćanje, zaštita i suzbijanje kriminalnih radnji piratstva i oružane pljačke s područja Somalije te sudjelovanje u nadzoru ribarskih aktivnosti ispred obala Somalije. Do sada je u ovoj operaciji sudjelovalo ukupno 57 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.
N
adalje, predstavnik predlagatelja rekao je da se predmetnom Odlukom predlaže da Republika Hrvatska nastavi s podrškom angažmana Europske unije u operaciji ATLANTIDA te da zadrži brojčanu veličinu sudjelovanja do 25 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2018. godini, uz mogućnost rotacije

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese:

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u  operaciji potpore miru „EU NAVFOR SOMALIJA – ATALANTA“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
         
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 22. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2017. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da je u ovoj godinu u
tijeku 17. operacija potpore miru Ujedinjenih naroda. Cilj operacija je pridonijeti stvaranju dugoročno stabilnog, sigurnog i naprednijeg okruženja, a preduvjet za isto je jačanje vladavine prava, zaštita civila, poštovanje ljudskih prava i sigurnosti.
Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženom Odlukom u 2018. godini u operacije potpore miru Ujedinjenih naroda predlaže uputi:
- u Zapadnu Saharu (MINURSO) - do osam pripadnika, Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz moguću rotaciju,
- a u Indiju i Pakistan (UNMOGIP) - do deset pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz moguću rotaciju.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (10 glasova „za“) Hrvatskome saboru predložio da donese:
          
Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana predsjednika Odbora.

 
PREDSJEDNIK ODBORA
         
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 22. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi aktivnosti  protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima u 2015. i 2016. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga  2017. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložila dio Izvješća koji se odnosi na provedbu Plana humanitarnog razminiranja vojnih lokacija i građevina Oružanih snaga Republike Hrvatske i utrošenim financijskim sredstvima u 2015. i 2016. godinu. Naglasio je da razminiranje vojnih lokacija i građevina u 2015. i 2016. godini provodila je Inženjerijska postrojba OSRH Tijekom 2015. godine, planirano je 15 zadaća razminiranja na 11 vojnih lokacija na oko 1 800 000m2 minski sumnjivih površina, realizirano je 9 zadaća na osam vojnih lokacija i četiri izvanplanske zadaće te je ukupno razminirano 343 584m2 minski sumnjivih površina Ukupni  troškovi obavljenih poslova razminiranja vojnih lokacija i građevina u 2015 godini iznosili su 3.586.806,12 kn.

Nadalje, predstavnik predlagatelja rekao je da u 2016. godini obavljeno je ukupno 13 radova razminiranja: devet planskih i četiri izvanplanske aktivnosti Razminirana je površina od 533 322m2, te je pronađeno, uklonjeno i uništeno 56 komada protupješačkih mina, dva komada POm i 5 452 komada raznih NUS-a Troškovi postrojbe iznosili su 671.837,91 kn a ukupni  troškovi razminiranja u 2016 godini iznosili su 3.635.709,59kn.

U raspravi koja je uslijedila, član Odbora pitao je, a predstavnik predlagatelja odgovorio je zašto planirane zadaće razminiranja nisu izvršene sukladno Planu, dok je imenovana članica Odbor ukazala na bespredmetnost rasprave o predmetnim Izvješćima koja se odnose na 2015. i 2016. godinu, te je istakla da primjereni rok za raspravu o istim je bio početkom 2016., odnosno 2017. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti  donošenje slijedećeg z a k lj u č  k a

Prihvaća se Izvješće o provedbi aktivnosti protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima u  2015. i 2016. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.
       

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 22. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „RESOLUTE SUPPORT“ u Afganistanu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2017. godine.
Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske.
 
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju, predstavnik predlagatelja naglasio je da u 2016. godini bilo predviđeno postupno smanjenje NATO snaga u navedenoj misiji. Međutim, uslijed pogoršanja sigurnosne situacije u Afganistanu, SAD-e u listopadu 2015. godine najavile su prisutnost većeg broja snaga u 2016. godini, a nakon 2017. godine da bi se njihova broj postepeno smanjivala. Ministri vanjskih poslova država članica NATO-a u prosincu 2015. godine donijeli su formalnu odluku da će „RESOLUTE SUPPORT“ ostati u fazi 1., te se od država Saveza i partnera koje sudjeluju u navedenoj misiji očekivalo da nastave s dosadašnjim doprinosom u brojčanoj veličini predviđenoj za fazu 1.

Predstavnik predlagatelja, nadalje je  rekao da se  predmetnom Odlukom predlaže da se u 2018. godini odobri upućivanje do 110 pripadnika Oružane snage Republike Hrvatske u misiji potpore miru „RESOLUTE SUPPORT“ u Afganistanu, uz mogućnost rotacije.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (10 glasova „za“) Hrvatskome saboru odlučio predložiti da donese:
          
Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru  „RESOLUTE SUPPORT“ u Afganistanu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
         
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 9. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i  projekcija za 2019. i 2020. godinu, a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja, u uvodnom obrazloženju istaknula je da su u Državnom proračunu za 2018. godinu, planiraju ukupni prihodi u iznosu od 129 milijardi kuna, a ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je 3,9 posto ili 5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2017. godinu.

Nadalje, predstavnica predlagatelja naglasila je da su za 2019. ukupni prihodi državnog proračuna projiciranu u iznosu od 133,3 milijarde kuna, a za 2020. godinu  u iznosu od 137,3 milijarde kuna, dok će u 2019. godini ukupni rashodi dosegnut iznos od 135,4 milijarde kuna, a u 2020. godini iznos od 135,6 milijardi kuna.

Državni tajnik ministarstva obrane detaljno je obrazložio Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo obrane, te je istaknuo da su sredstva za Ministarstvo obrane planirana u državnom proračunu za 2018. godinu u iznosu od 4.815.494.255 kuna, što predstavlja indeks rasta za 9,8 % s obzirom na prethodnu godinu, a prihodi obrambenog proračuna za 2019. godinu da se procjenjuju  u iznosu od 5.075.302.937 a za 2020. godinu u iznosu od  5.310.788.762 kuna.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora pitali su, a državni tajnik Ministarstva obrane odgovorio je na pitanje da li se planira u dogledno vrijeme da Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ dobije status sveučilišta odnosno fakulteta, te zašto u Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, nisu tražena dodatna sredstva za povećanje obrambenog proračuna.

Vanjski član Odbora ukazao je na potrebu strukturiranja obrambenog proračuna sukladno NATO-vim standardima, te je predložio da se izvidi mogućnost da se Ministarstvo obrane oslobodi plaćanja nabave višenamjenskih borbenih aviona, a  navedenu obvezu da preuzme Ministarstvo financija, te da se ispita mogućnost dvogodišnjeg budžetiranja Ministarstva obrane.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam glasova „za“ i tri suzdržana glasa ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, da donese

 DRŽAVNI PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU
 I PROJEKCIJA ZA 2019. I 2020. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 11. listopada 2017. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o sustavu domovinske sigurnosti, drugo čitanje, P.Z. br.149., koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. listopada 2017. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o sustavu domovinske sigurnosti, sukladno odredbi članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju istaknuo je da se predloženim Zakonom stvaraju uvjeti da se u aktivnost upravljanja sigurnosnim rizicima, uključujući i upravljanje u kriznim situacijama, na sustavan, koordiniran način, učinkovito i racionalno uključe svi relevantni resori države i društva. Nadalje, obrazlažući Konačnog prijedloga zakona, predlagatelj je naveo razlike između rješenja koja su predložena u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, te je istakao da su sve primjedbe uvažene i unesene u tekst Konačnog prijedloga zakona.

U raspravi koja je uslijedila, član Odbora za obranu predložio je da se nomotehnički uredi stavak 1. članka 7.  Konačnog prijedloga zakona o sustavu domovinske sigurnosti, tj. da se promjeni redoslijed riječi  na način da se iza riječi „pravne osobe posebno važne za obranu“  upišu riječi  „udruge proizašle iz Domovinskoga rata“.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

Zakon o sustavu domovinske sigurnosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

       
PREDSJEDNIK ODBORA
Igor  Dragovan

Odbor za obranu, Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 20. lipnja 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o sustavu domovinske sigurnosti, prvo čitanje, P.Z. br. 149. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu zakona, kao matično radno tijelo.
  
Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio Prijedlog  zakona o sustavu domovinske sigurnosti, naglasivši da donošenjem ovoga Zakona postići će se da sustav domovinske sigurnosti omogući optimalnu integraciju funkcija, aktivnosti i zadaća tijela, koja u skladu sa svojim nadležnostima sudjeluju u aktivnostima i zadaćama procesa upravljanja sigurnosnim rizicima, od istraživanja prijetnji i procjene rizika do preventivnih mjera sigurnosne zaštite i odgovora u slučaju realizacije štetnog događaja, uključujući i aktivnosti i zadaće procesa upravljanja u kriznim stanjima.

Nadalje je predstavnik predlagatelja istaknuo da će se ovim Zakonom osigurat  pretpostavke da se u rad sustava domovinske sigurnosti mogu po potrebi i na prikladan način funkcionalno uključiti svi kapaciteti društva i države, koji raspolažu sposobnostima od značaja za pojedina područja sigurnosti kojih nema u okviru tijela iz sustava domovinske sigurnosti.

Ujedno predloženim Zakonom  omogućit će se usklađeno i optimalno usmjeravanje proračunskih sredstava kako bi se uklonile mogućnosti neracionalnog udvostručivanja kapaciteta i neracionalnosti u opremanju radi razvoja potrebnih sposobnosti sustava domovinske sigurnosti.
 
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, uslijedila je opsežna rasprava u kojoj su pojedini članovi Odbora predložili da se u Prijedlogu zakona u članku 9. izmjeni stavka 2. na način da se u istom odvoje ciljevi od zadaća, odnosno da se decidirano propiše tko ima ovlast upravljanja a tko će biti zadužen za provedbu donesenih odluka. 

Nadalje, neki od članova Odbora predložili su da se Prijedlog zakona povuče iz procedure iz razloga jer se predloženim Zakonom ne uspostavlja novi sustav, već se istim predlaže osnivanje nove koordinacije koja nema nikakve ovlasti vezane za ministre i  ministarstva.

 Naime, istim se ne regulira novi sustav tj. sustav nacionalne sigurnosti, već isti predstavlja samo promjenu imena sustava koji već postoji. Pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da će donošenje ovog Zakona iziskivati izmjenu drugih važećih zakona, te su predložili da se članka 2. predloženog Zakona izmjeni.  

Nakon provedene rasprave, Odbor nije donio odluku, jer su mišljenja članova Odbora bila podijeljena (4 glasa „za“, 4 glasa „protiv i 1 „suzdržani“ glas).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 20. lipnja 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske, o davanju prethodne suglasnosti na predloženu Odluku.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio predloženu Odluku te je naglasio da kao odgovor na pogoršano sigurnosno stanje u neposrednom susjedstvu uz granice Saveza, tijekom NATO samita u Varšavi, NATO članice usvojile su niz odluka radi jačanja odvraćanja i obrane Saveza. Isto uključuje angažman snaga u istočnim saveznicama sa strateškom svrhom pravovremene pripremljenosti i jačanja sposobnosti odvraćanja i obrane.

Zemlja domaćin Republika Poljska i Sjedinjene Američke Države kao vodeća nacija u Borbenoj skupini, zatražili su sudjelovanje jedne postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske (bitnice samohodnih višecjevnih lansera raketa) koja bi bila u sastavu multinacionalne borbene skupine, pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država u Republici Poljskoj. Pored Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, u toj Borbenoj skupini, snagama će participirati oružane snage Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, Rumunjske te Republike Poljske kao države domaćina.

Slijedom navedenoga, predlaže se sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu Borbene skupine pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država s do 90 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, koji će biti razmješteni u Republici Poljskoj u 2017. i 2018. godini, s mogućnošću rotacije.

U raspravi koja je uslijedila, pojedini članovi Odbora pitali su da li su za isto osigurana financijska sredstva u proračunu, zašto su preuzete obveze za sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga u Poljskoj  2016. godine a sa istim nije bio upoznati Hrvatski sabor, te da li se može uputiti manji broj pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske od broja navedenog u Odluci, odgovor na isto dao je predstavnik predlagatelja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese:

Odluku o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu, Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 20. lipnja 2017. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2016. godinu,  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. svibnja 2017. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložila Godišnje izviješće o obrani za 2016. godinu, naglasivši da tijekom 2016. godine prioriteti u oblikovanju i provedbi obrambene politike na razini Ministarstva obrane, odnosili su se na nastavak izgradnje obrambenih sposobnosti utvrđenih Dugoročnim planom razvoja za razdoblje 2015. – 2024. i NATO ciljevima sposobnosti.

U uvodnom izlaganju, predstavnik istaknuo aktivnosti međunarodne obrambene suradnje, koja uključuje i aktivnosti izgradnje međunarodne sigurnosti, koja se provodi u  skladu s vanjskom i sigurnosnom politikom Republike Hrvatske,. Naglasio je da je tijekom 2016. godine nastavljen trend porasta nestabilnosti političko-sigurnosnog okružja u Europi i svijetu, te da priroda sigurnosnih izazova i prijetnji postaje sve kompleksnija i nepredvidljiva te je očita sve jača isprepletenost i međuovisnost vanjske i unutarnje sigurnosti.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, uslijedila je rasprava u kojoj je istaknuto da obrambeni proračun nikada nije bio manji, te da se je isti u odnosu na 2015. godinu smanjio za 0,16% i da je u 2016. godini iznosio svega 1,16%.BDP-a Stoga je takvo smanjenje obrambenog proračuna dovela do stagnacije u Ministarstvu obrane u navedenoj godini.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 „za“ i 2 „suzdržana“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg zaključka
   
Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2016. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 20. lipnja 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije „EUNAVFOR MED SOPHIA“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske, o davanju prethodne suglasnosti na predloženu Odluku.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio predloženu Odluku te je naglasio da je Europska unija pokrenula u lipnja 2015. operaciju „EUNAVFOR MED SOPHIA” na južnom središnjem Sredozemlju. Cilj operacije je poduzeti sustavne napore kako bi se identificirala i onemogućila plovila, kao i ostala sredstva za koja postoji sumnja da se njima koriste krijumčari migranta.

U lipnju 2016. godine mandat navedene operacije, produljen je uz dvije nove potpore: Riječ je o zadaćama obuke libijske obalne straže i mornarice te doprinosa provedbi embarga Ujedinjenih naroda na oružje na otvorenome moru uz obalu Libije. Trenutačno je u provedbu operacije „EUNAVFOR MED SOPHIA“ uključeno 25 država članica Europske unije.

Uzimajući u obzir navedeno, predlaže se da Republika Hrvatska sudjeluje u operaciji „EUNAVFOR MED SOPHIA“ Europske unije s do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2017. i 2018. godini, uz mogućnost rotacije.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese:

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji Europske unije "EUNAVFOR MED SOPHIA"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 20. lipnja 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8.lipnja 2017. godine.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske, o davanju prethodne suglasnosti na predloženu Odluku.
 
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo. Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju naglasio je da je svrha operacija „INHERENT RESOLVE“ eliminacija terorističke skupine ISIL i prijetnje koju ISIL predstavlja, ne samo u Iraku i regiji već i u Europi, kao i široj međunarodnoj zajednici te je istaknuo da se predmetnom Odlukom predlaže sudjelovanje do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji „INHERENT RESOLVE, popunjavanjem stožernih pozicija u glavnom Zapovjedništvu operacije u Kuvajtu tijekom 2017. i 2018. godine, s mogućnošću rotacije.

Na kraju je naglasio da se samo zapovjedništvo nalazi izvan zone borbenih operacija koje su u tijeku na području Iraka i Sirije, a da se operacija provodi pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan  

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 20. lipnja 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.
  
Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio Prijedlog strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, naglasivši da Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske određuju se vizija nacionalne sigurnosti i sigurnosni koncept Republike Hrvatske, utvrđuju se nacionalni interesi, opisuje se sigurnosno okružje te se konkretiziraju politike nacionalne sigurnosti u području svakog nacionalnog interesa kroz strateške ciljeve, instrumente i mehanizme njihova ostvarivanja.

Njome se utvrđuje da je razvoj strategije trajan proces u kojem Vlada Republike Hrvatske, u suradnji s Predsjednikom Republike Hrvatske na početku svoga mandata ažurira postojeću ili izrađuje novu Strategiju nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, te jednom godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o njezinoj provedbi.

Nadalje predstavnik predlagatelja između ostalog rekao je da Strategija nacionalne sigurnosti razvija sveobuhvatni nacionalni koncept sigurnosti koji osigurava bolju koordinaciju, strateško planiranje, udruživanje resursa te ujednačeni razvoj sposobnosti s ciljem razvoja sigurnosnih politika koje će na nacionalnoj razini jamčiti građanima visoku razinu sigurnosti, u suradnji sa saveznicima i partnerima.

Na kraju uvodnog obrazloženja, predstavnik predlagatelja istaknuo je da za provedbu ove Strategije zahtijevat će se postupno povećanje financijskih sredstava za obranu u državnom proračunu Republike Hrvatske prema ciljanih 2% BDP-a, uvažavajući fiskalne i ekonomske mogućnosti Republike Hrvatske.

U raspravi koja je uslijedila pojedini članovi Odbora bili mišljenja da se izrada nove Strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske ne treba vezati uz rok sukladan parlamentarnim ciklusima, jer bi u tom slučaju Strategija mogla izgubiti nadstranačku vrijednost, već sukladno nastalim  promjenama, trebala bi se svako toliko provoditi revizija iste.

Član Odbora pitao je, a predstavnik predlagatelja odgovorio je na upit vezan za uvođenje vojnog roka.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI  REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Igora Dragovana, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan
         

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 20. lipnja 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske, o davanju prethodne suglasnosti na predloženu Odluku.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio predloženu Odluku te je naglasio da Republika Hrvatska poduprla odluku o jačanju prisutnosti Saveza u Republici Litvi, Republici Latviji, Republici Estoniji i Republici Poljskoj.

U tom kontekstu, te u koordinaciji sa Saveznom Republikom Njemačkom, iskazana je namjera razmještaja pješačke mehanizirane satnije uključujući i borbena oklopna vozila u okviru njemačke Borbene skupine u Republici Litvi. Uz Oružane snage Savezne Republike Njemačke, u toj Borbenoj skupini sudjelovat će oružane snage Kraljevine Nizozemske, Kraljevine Norveške, Kraljevine Belgije, Velikog Vojvodstva Luxembourg, Francuske Republike i Republike Litve.

Slijedom navedenoga, predlaže se sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu Borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke s do 200 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, koji će biti razmješteni u Republici Litvi u 2017. i 2018. godini.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese:

Odluku o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Litvi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 14. prosinca 2016. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Zapovjedništava Vrhovnog savezničkog zapovjednika za transformaciju kao i Vrhovnog zapovjedništva savezničkih snaga u Europi u vezi s pružanjem potpore države domaćina za provedbu NATO vojnih aktivnosti ( u daljnjem tekstu: Memorandum o suglasnosti) , hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 60, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Republika Hrvatska donošenjem predmetnog Zakona, će ispuniti unutarnje pravne uvijete za stupanje na snagu Memoranduma o suglasnosti. Nadalje, detaljno je obrazložio Memorandum o suglasnosti, te naglasio da isti predstavlja okvirni sporazum kojim se objedinjuje potpora države domaćina, ubrzava planski proces i organiziranje potpore države domaćina te omogućuje njezina daljnja razrada. Sklapanje Memoranduma o suglasnosti predstavlja za Republiku Hrvatsku koristan korak u olakšavanju operativnih poslova u vezi s organizacijom i provedbom NATO vođenih vježbi i operacija. Istim se uređuje odgovornost države domaćina, NATO zapovjednika i države šiljateljice, financijska pitanja, pravna pitanja, zaštita snaga te sigurnost i otkrivanje podataka.

Član Odbora za obranu predložio je predstavniku predlagatelja da za raspravu na plenarnoj sjednici pripremi detaljno obrazloženje Memoranduma o suglasnosti,  te je pitao da li Memorandum o suglasnosti predstavlja opće odobrenje te da li se radi o tipskom ugovoru. Odgovor na navedena pitanja dao je predstavnik predlagatelja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 „suzdržan“ glas) Hrvatskome saboru predložio da donese:

      
ZAKON O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O SUGLASNOSTI IZMEĐU VLADE
REPUBLIKE  HRVATSKE  I ZAPOVJEDNIŠTAVA   VRHOVNOG   SAVEZNIČKOG
ZAPOVJEDNIKA ZA TRANSFORMACIJU KAO I  VRHOVNOG ZAPOVJEDNIŠTVA
SAVEZNIČKIH  SNAGA U  EUROPI  U  VEZI  S PRUŽANJEM  POTPORE DRŽAVE
DOMAĆINA ZA PROVEDBU NATO VOJNIH AKTIVNOSTI,

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora,  Igor Dragovan.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i  projekcije za 2018. i 2019. godinu, a koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.
Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju, predstavnica predlagatelja istaknula je da su u Državnom proračunu za 2017. godinu planirani prihodi u iznosu od 121,6 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 128,4 milijardi kuna, te da će Državni proračun za 2017. slijedom kretanja ukupno planiranih prihoda i rashoda u 2017. godini, zabilježiti manjak od 6.8 milijardi kuna.

Posebno je istakla da se u 2017. i 2018.  predviđa rast BDP-a od 3,2%, a u 2019. godini, 3,3% dok će manjak proračuna u ovoj godini biti znatno ispod prvotno planirane razine te se očekuje na razini od oko 1,6% BDP-a.

Državi tajnik ministarstva obrane detaljno je obrazložio Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo obrane, te je istaknuo da su sredstva za Ministarstvo obrane planirana u Državnom proračunu za 2017. godinu u iznosu od 4.385.657.945 kuna, što predstavlja indeks rasta za 9 % s obzirom na prethodnu godinu. Pri tom je naglasio da projekcija Proračuna za 2018. godinu iznos 4.582.807.283 kuna, a za 2019. godinu 4.813.179.936 kuna.

U raspravi koja je uslijedila član Odbora za obranu pitao je, koliko se u postotcima izdvaja za zaposlene, koliko za modernizaciju a koliko za materijalne rashode. Na postavljeno pitanje državni tajnik ministarstva obrane odgovorio je da se za zaposlene izdvaja 53,2 %, za modernizaciju 13,9, a za materijalne rashode 13,8%  proračuna namijenjenog Ministarstvu obrane.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (osam glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, da donese

 DRŽAVNI PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU
 I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Josipa Đakića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
         
                 Josip Đakić

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj  25. studenoga 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru „EU NAVFOR Somalija – ATALANTA“, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2016. godine.

Uz Prijedlog odluke Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio predloženu Odluku te je naglasio da Europska unija operaciju potpore miru ATLANTA, provodi od 2008. godine. Operacija pokriva područje od 3,7 milijuna četvornih kilometara, a cilj joj je borba protiv piratstva. Temeljem ostvarenih rezultata i činjenice da od 2013. godine nije bilo uspješnog piratskog napada i zauzimanja broda, operacija ATLANTA ocijenjena je uspješnom. Od srpnja 2009. do rujna 2016. godine u operaciji ATLANTA sudjelovalo je 42 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Predmetnom Odlukom predlaže se da Republika Hrvatska nastavi s podrškom angažmana Europske unije u operaciji ATLANTIDA te da zarži brojčanu veličinu sudjelovanja od 25 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u 2017. godini, uz mogućnost rotacije i u 2016. godini.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese:

Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u  operaciji potpore miru „EU NAVFOR SOMALIJA – ATALANTA“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Igora Dragovana

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 25. studenoga 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2016. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske. 
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da je u ovoj godinu u tijeku 16 operacija potpore miru Ujedinjenih naroda. Cilj operacija je pridonijeti stvaranju dugoročno stabilnog, sigurnog i naprednijeg okruženja, a preduvjet za isto je jačanje vladavine prava, zaštita civila, poštovanje ljudskih prava i sigurnosti. Republika Hrvatska, namjerava zadržati sudjelovanje u dosadašnjim operacijama potpore miru  u istoj brojanoj veličini od 23 pripadnika Oružanih snaga, čime potvrđuje svoju poziciju kao odgovorne članice međunarodne zajednice spremne djelovati u cilju postizanja globalne sigurnosti.
Predstavnik predlagatelja nadalje je istaknuo da se predloženom Odlukom u 2017. godini u operacije potpore miru Ujedinjenih naroda predlaže uputi do pet pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u Libanon (UNIFIL), u Zapadnu Saharu (MINURSO) do osam pripadnika, a u Indiju i Pakistan (UNMOGIP) do deset pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz moguću rotaciju.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) Hrvatskome saboru predložio da donese:
          
Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora,  Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 25. studenoga 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga  2016. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske. 
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja iznio je da se operacija KFOR provodi u sklopu Poglavlja VII. Povelje Ujedinjenih naroda koja dopušta uporabu sile. Temeljna uloga KFOR-a je pomoć u održavanju sigurnog i stabilnog okružja.  Hrvatski 22. kontingent  razmješten je  u Prištini i Ferizaju/Uroševacte, a fokusiran  je na izvršavanje zadaća zračnog transporta i rada u samom stožeru operacije KFOR-a.
Kako bi se nastavio dosadašnji angažman Republike Hrvatske na Kosovu te daljnja transformacija KSF-a, predlaže se donošenje Odluke kojom bi se u 2017. godine odobrilo upućivanje do 40 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske s dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane u navedenu operaciju, uz mogućnost rotacije. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese:
          
Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora,  Igora Dragovana.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 25. studenoga 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru „RESOLUTE SUPPORT“ u Afganistanu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2016. godine.

Uz Prijedlog odluke, Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Odluku o davanju prethodne suglasnosti Predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske. 
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu,  kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja detaljno je obrazložio predloženu Odluku te je naglasio da neborbena NATO misija „RESOLUTE SUPPORT“ u Afganistanu je započela 1. siječnja 2015. godine. U 2016. godini, bilo je predviđeno postupno smanjenje NATO snaga u navedenoj misiji, ali uslijed pogoršanja sigurnosne situacije u Afganistanu, SAD-e u listopadu 2015. godine najavile su prisutnost većeg broja snaga u 2016. godine, a nakon 2017. godine da bi se njihova broj postepeno smanjivala. Ministri vanjskih poslova država članica NATO-a u prosincu 2015. godine donijeli su formalnu odluku da će „RESOLUTE SUPPORT“ ostati u fazi 1., te se od država Saveza i partnera koje sudjeluju u navedenoj misiji očekivalo da nastave s dosadašnjim doprinosom u brojčanoj veličini predviđenoj za fazu 1. Slijedom  iznijetog, predstavnik predlagatelja rekao je da se  predmetnom Odlukom predlaže da se u 2017. godini odobri upućivanje do 100 pripadnika Oružane snage Republike Hrvatske u misiji potpore miru „RESOLUTE SUPPORT“ u Afganistanu, uz mogućnost rotacije.
U raspravi koja je uslijedila predloženo je da Odbor za obranu zajedno sa Odborom za vanjsku politiku održi tematsku sjednicu, na kojoj bi se raspravljalo o strategiji mirovnih misija.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) Hrvatskome saboru odlučio predložiti da donese:
          
Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji potpore miru  „RESOLUTE SUPPORT“ u Afganistanu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Igora Dragovana.

 
 
PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj dana 9. studenoga 2016. godine, raspravljao je o Pokretanju postupka javne nabave usluge remonta 10 (deset) helikoptera Mi-171Sh, a koji je akt Klasa: 803-05/16-08/6 Urbroj: 512-01-16-13 od 2. studenoga 2016., Odboru za obranu dostavilo Ministarstvo obrane.

Zamjenik ministra obrane Tomislav Ivić, u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio Pokretanje postupka javne nabave usluge remonta 10 (deset) helikoptera Mi-171Sh, te je naglasio da radni i vremenski resursi 10 (deset) helikoptera u upotrijebi, ovisno o letjelici prestaju važiti potkraj studenoga 2016. godine za prvi, a u svibnju 2017. godine za zadnji odnosno deseti helikopter. Istekom resursa helikopteri se više ne bi mogli koristiti već bi se morali prizemljiti. Nadalje je istaknuo da planirana vrijednost nabave usluge remonta helikoptera Mi-171Sh za razdoblje od 2016. do 2018. godine iznosila bi 210.100.000,00 kuna sa PDV-om.

U raspravi koja je uslijedila pojedini članovi Odbora pitali su, s obzirom da se remont helikoptera traži u zadnji trenutak dali će radi istoga biti ugrožene Oružane snage Republike Hrvatske, što je poduzeto da se standardi izjednače sa standardima NATO-a, da li će se formirati povjerenstvo za remonta helikoptera te zašto nemamo Strategiju nacionalne sigurnosti, odgovor na navedena pitanja dao je zamjenik ministra obrane Tomislav Ivić.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na temelju članka 6. stavka 2. Zakona o obrani („Narodne novine“, br. 73/13, 75/15 i 27/16), jednoglasno (jedanaest glasova „za“), dao je Ministarstvu obrane slijedeće mišljenje:

Podržava se pokretanje postupka javne nabave usluge remonta 10 (deset) helikoptera Mi-171Sh.

PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Dragovan