8th term of the Croatian Parliament (28 December 2015 - 14 October 2016)

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 10. sjednici održanoj 15. lipnja 2016. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  25. svibnja 2016. Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je objasnio da je donošenje zakona po hitnom postupku potrebno zbog postizanja krajnjeg cilja, odnosno financijske stabilizacije zdravstvenog sustava uz smanjenje rashoda i istovremeno osiguranje kvalitete zdravstvene zaštite svim osiguranim osobama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Ovaj zakonski prijedlog predstavlja jednu od ključnih reformskih mjera vezanu uz izmjene u sustavu zdravstvenog osiguranja, u cilju smanjenja fiskalnih rizika zdravstvenog sustava, a u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2016. godinu. S tim u vezi predlaže se povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite sa 60,13% proračunske osnovice na 90,20% proračunske osnovice, odnosno povećanje maksimalnog iznosa participacije s dvije na tri tisuće kuna, čime će se uz ostale reformske mjere postići održivost zdravstvenog sustava.

Zakonom se također propisuje obveza osiguranim osobama na plaćanje naknade za pregled u hitnom bolničkom prijemu koji je obavljen na zahtjev osigurane osobe, i to u slučaju kada se pregledom ne ustanovi indikacija za hitnu medicinsku pomoć, a koja podrazumijeva pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni u otklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje.

Članovi Odbora su u raspravi podržali izmjene koje se predlažu ovim Zakonom, istaknuvši kako cilj nije ubiranje dodatnih prihoda od osiguranika, već da oni koji su doista hitni i ugroženi, imaju pravo na vrijeme dobiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a ne da se zloupotrebljava mogućnost sustava na ovakav način. Također su podržali izjednačavanje osiguranih osoba oboljelih od psihijatrijskih bolesti, s obzirom na to da će i osigurane osobe oboljele od akutne psihijatrijske bolesti zdravstvenu zaštitu u cijelosti ostvarivati iz sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja. Prema važećem Zakonu obvezno zdravstveno osiguranje pokriva u cijelosti troškove liječenja kroničnih psihijatrijskih bolesti.

U raspravi je pohvaljeno i proširenje kruga osiguranika kojima će se osigurati pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom koje je došlo do prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom bez primjene uvjeta od osam dana prethodno utvrđene privremene nesposobnosti. Naime, na osiguranike koji su u trenutku prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti imali utvrđenu privremenu nesposobnost za rad zbog nove priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, kao i osiguranike pomorce na međunarodnoj plovidbi, ne bi se odnosio uvjet utvrđene privremene nesposobnosti za rad od najmanje osam dana prije prestanka radnog odnosa, tj. obavljanja djelatnosti osobnom radom za ostvarivanje prava na naknadu plaće jer bi ih taj uvjet mogao onemogućiti u ostvarivanju predmetnog prava.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O  IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 10. sjednici održanoj 15. lipnja 2016. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  25. svibnja 2016. Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je objasnio kako se  predloženim izmjenama i dopuni Zakona, u cilju osiguranja načela zdravstvene zaštite i provedbe cjelovite reforme djelatnosti hitne medicine, sukladno Nacionalnom programu reformi za 2016., pogotovo osiguranja dostupnosti i jačanja uloge primarne zdravstvene zaštite, uređuje obveza koncesionara da sudjeluju u dežurstvu i pripravnosti. Kako je naveo, nužno je i proširiti obvezni sadržaj ugovora o koncesiji. Rok kada prestaje rad u privatnoj praksi zakupom potrebno je produljiti do 31. prosinca 2017., a djelatnosti za koje je potrebno produljiti rok prestanka rada u zakupu su ljekarnička djelatnost, djelatnost dentalnog laboratorija i pojedine specijalističke djelatnosti. Također je istaknuo da bi neproduljivanje navedenog roka rezultiralo gubitkom radnih mjesta (744 zdravstvenih radnika) te, s tim u vezi, odgovarajućim financijskim učincima na državni proračun Republike Hrvatske.

U raspravi je pohvaljeno najavljeno povećanje broja liječničkih timova hitne medicinske službe za 19 i to u slabo razvijenim, devastiranim područjima Hrvatske koje karakterizira depopulacija i iseljavanje. Povećanjem broja liječničkih timova u tim mjestima podižemo kvalitetu življenja, složili su se prisutni.
 
Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 glasova „za“)  odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O  IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 8. sjednici Odbora, održanoj  11. svibnja 2016., raspravljao je o Prijedlogu odluke o proglašenju "Nacionalnog dana ambliopije", koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. svibnja 2016.

Odbor je Prijedlog odluke raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U raspravi članovi Odbora jednoglasno su poduprli Odluku i inicijativu Referentnog centra Ministarstva zdravlja za dječju oftamologiju i strabizam pri Klinici za očne bolesti Kliničke bolnice „Sveti Duh“ za obilježavanje Nacionalnog dana ambliopije 12. rujna., jer skrining vida, otkrivanje i liječenje ambliopije stvara zdravijeg pojedinca, a time i društvo napretka, s identiteom prepoznatim u svijetu po razvijenoj svijesti o važnosti zdravlja djece i neupitnim naporima za stvaranje zdravog društva. Kako je istaknuo predstavnik Ministarstva zdravlja, jedino pravovremenim liječenjem moguće je ambliopiju izliječiti u preko 90 % slučajeva.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (11 glasova „za“) odlučili
predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ODLUKU O PROGLAŠENJU
"NACIONALNOG DANA AMBLIOPIJE"

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je   odredio  dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 8. sjednici održanoj 19. svibnja 2016. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  12. svibnja 2016. Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja istaknuo je razloge za donošenja zakona po hitnom postupku, s obzirom na to da je sukladno Nacionalnom programu reformi za 2016., nužno odgoditi primjenu odredbe Zakona o socijalnoj skrbi prema kojoj je određeno uspostavljanje Jedinstvenog centra za Naknade (JCN) s 1. lipnjem 2016., jer nisu osigurani odgovarajući organizacijski i administrativni uvjeti za uspostavu JCN-a te bi se narušila pravna sigurnost korisnika pojedinih prava i usluga u sustavu.
 
Naime, posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (NN, br. 99/15), kao prvi korak prema uspostavljanju JCN-a određen je prelazak nadležnosti za priznanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN) s centara za socijalnu skrb na urede državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba, s danom 1. lipnja 2016. Ujedno je propisano da će istim danom nadležni uredi državne uprave u županiji preuzeti nedovršene predmete za priznanje prava na ZMN. Zbog redefiniranja načina uspostave JCN-a te složenosti operativnih radnji potrebnih za njegovu uspostavu, ovim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi navedeni datum prebacivanja nadležnosti za priznanje prava na ZMN prolongira se na 1. ožujka 2017.
 
Također, potrebno je omogućiti zakonsko uporište za usklađivanje pojedinih cijena socijalnih usluga koje domovi socijalne skrbi i centri za pružanje usluga u zajednici kojima je osnivač Republika Hrvatska pružaju u mreži socijalnih usluga. Budući da su izrade podloga za provedbu novog postupka ugovaranja u tijeku i zahtijevaju izradu znatnog broja podzakonskih propisa, donošenje odluke o utvrđivanju cijena socijalnih usluga predviđa se do kraja 2016.

Najviše nedoumica u raspravi potaknuli su razlozi povećanja izdataka pružateljima socijalnih usluga, jer im novi Zakon o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. i koji se uskladio sa Zakonom o energiji, ne daje povlastice vezane za povlaštene cijene energenata, odnosno niže tarife za energente struju i plin.

U raspravi članovi Odbora složili su se s važnošću poboljšanja kvalitete usluga u svim domovima socijalne skrbi, u kojima korisnik treba biti na prvome mjestu. Cijene smještaja u domovima čiji je osnivač Republika Hrvatska trebale bi se izjednačiti s cijenom smještaja domova u privatnom vlasništvu, a država bi trebala sufinancirati razliku smještaja, istaknuto je u raspravi. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O  IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 6. sjednici Odbora, održanoj 11. svibnja 2016. raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 31. ožujka 2016.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno obrazloženje podnijela je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom upoznavši članove Odbora s aktivnostima i radom na zaštiti, praćenju i promicanju prava i interesa osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, prikazanim u Izvješću. Kako je istaknula, u 2015. godini zabilježen je daljnji porast obraćanja građana za 20%, a u odnosu na prethodnu godinu uputila je 96 % više preporuka, upozorenja i pisama podrške fizičkim i pravnim osobama na temelju saznanja stečenih prilikom obilazaka prostora u kojima borave, rade ili se obrazuju osobe s invaliditetom. Pravobraniteljica je postupala po 1745 pritužbi u svrhu zaštite ljudskih prava osoba s invaliditetom. Kao i u 2014. godini, najviše pritužbi odnosilo se na područje socijalne zaštite, zatim na područje rada i zapošljavanja, mirovinskog osiguranja, odgoja i obrazovanja i pristupačnosti.

Tijekom rasprave članovi Odbora i predstavnici ministarstava složili su se s mišljenjem pravobraniteljice da u pojedinim područjima ima prostora i da su potrebna određena poboljšanja. Tako je istaknut problem provođenja odnosno neprovođenja adekvatnog  nadzora u udomiteljskim obiteljima, na čemu svakako treba poraditi i poboljšati njegovo sustavno provođenje. U raspravi, članica Odbora izrazila je  zabrinutost za nastavak rada Centra za posebno skrbništvo, s obzirom na evidentno smanjenje sredstava predviđeno u proračunu.
Iznesen je problem projekta Spinalnog centra, u vezi s kojim je održano već nekoliko sastanaka i u ovom Odboru i čija svrha nije upitna, već pronalaženje adekvatnog i najisplativijeg rješenja koje ne bi smjelo ugroziti realizaciju  projekta. 

Rasprava je provedena u dijelu prigovora na rad jedinstvenog tijela vještačenja, odnosno Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. U tom dijelu najbrojnije pritužbe odnosile su se na dugotrajnost postupaka vještačenja (koji posljedično imaju odgodu ostvarivanja značajnih prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju) te kvalitetu i ekipiranost tijela za provođenje postupaka vještačenja pri vještačenju djece s teškoćama u razvoju. S tim u vezi članovi Odbora slažu se da je potrebno u tijela vještačenja uključiti potrebne stručnjake pedijatre, odnosno liječnike školske medicine kako bi procjene djece s teškoćama bile kompetentnije.

Poseban interes u raspravi iskazan je u dijelu zapošljavanja osoba s invaliditetom. Iako je tijekom 2015. godine došlo do značajnog povećanja broja zapošljavanja osoba s invaliditetom u odnosu na 2014.  za 39,21 %, kao posljedice obveze kvotnog zapošljavanja, članovi Odbora izrazili su nevjericu što je istu obvezu zapošljavanja prema podacima pravobraniteljice, ispoštovalo samo pet ministarstava. S tim u vezi dogovoreno je upućivanje preporuke od strane ovog Odbora, kako bi se ostala ministarstva podsjetilo na njihovu obvezu.

 Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (11 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2015. godinu
 
Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je   odredio  dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 4. sjednici održanoj 12. travnja 2016. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 COM (2016)  39 koje je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio Odbor za europske poslove aktom od  31. ožujka 2016.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 COM (2016) 39 usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske na sjednici održanoj 14. ožujka 2016. Zaključkom Klasa: 022-03/16-07/95, Urbroj: 50301-21/21-16-1.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložili su predstavnici Ministarstva zdravlja.
Vezano uz Prijedlog predmetne uredbe, članovi Odbora podržali su stajalište Republike Hrvatske kojim podržava Prijedlog uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 i Prijedlog odluke Vijeća o sklapanju Minamatske konvencije o živi. Predstavnici ministarstva istaknuli su da na prijedloge stajališta nisu zaprimljena mišljenja, odnosno komentari drugih tijela državne uprave.

Nakon provedene rasprave, sukladno članku 152. Stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora jednoglasno je utvrdio sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 COM (2016)  39.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 4. sjednici  Odbora,  održanoj 12. travnja 2016., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od buke, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. ožujka 2016.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu objasnila razloge za donošenje Zakona po hitnom postupku, koji proizlaze iz potrebe pripreme za provedbu Direktive 2002/49/EZ o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša, za što je nadležno Ministarstvo zdravlja, kao i svih obveznika izrade i donošenja strateških karata buke i akcijskih planova. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke pojašnjavaju se i dopunjuju pojedine odredbe kako bi se obveze obveznika za treći krug izrade strateških karata buke i akcijskih planova za razdoblje od 2017. do 2019. godine mogle pravovremeno i u cijelosti ispuniti.
U raspravi postavljeno je pitanje u vezi s ispitivanjem stupnja smetnje stanovništva uzrokovane bukom okoliša, odnosno vjerodostojnosti rezultata dobivenih terenskim ispitivanjem, kao i o buci koja potječe iz objekata koji obavljaju neregistriranu djelatnost, odnosno djelatnost bez odobrenja nadležnog tijela državne uprave te s tim u vezi  nadležnosti sankcioniranja istih.

Nakon rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (7 „za“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

 ZAKON  O  IZMJENAMA  I  DOPUNI  ZAKONA  O  ZAŠTITI  OD  BUKE

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je   odredio  dr.sc. Ines
 Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 4. sjednici, održanoj 12. travnja 2016. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski   modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  6. travnja 2016.

Odbor je o Zakonu o izmjenama i dopunama   Zakona   raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja je istaknula da se ovim Zakonom usklađuje nacionalno zakonodavstvo s propisima Europske unije, na način da se propisuje pravna osnova mogućeg ograničavanja ili zabrane uzgoja genetski modificiranih organizmima (GMO-a)  na dijelu ili na cijelom području Republike Hrvatske.

Propisuje se način donošenja koegzistencije genetski modificiranih usjeva i konvencionalnog, integriranog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda te se definiraju prava i obveze nadležnih središnjih tijela državne uprave. Također se navodi jasnija podjela nadležnosti, vezano za provođenje službenih kontrola u području GMO-a.

U raspravi najviše nedoumica i pitanja postavljeno je o razlozima donošenja Zakona po hitnom postupku, naročito zbog činjenice da je područje genetski modificiranog reprodukcijskog materijala poljoprivrednog bilja vrlo kompleksno te je potrebno kvalitetno i stručno odrađivati ovu problematiku. Predstavnica predlagatelja je otklonila nedoumice istaknuvši da je o nacrtu prijedloga Zakona provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te da se ovdje radi o potrebi poštivanja rokova, kako bi se Republici Hrvatskoj omogućila autonomnost odlučivanja vezana za ograničavanje ili zabranu uzgoja GMO-a, u skladu s odredbom članka 26.c Direktive Vijeća (EU) 2015/412 te zbog potrebe daljnjeg usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije.

Nakon objašnjenja predlagateljice članovi Odbora su jednoglasno (7 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O GENETSKI  MODIFICIRANIM  ORGANIZMIMA

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je   odredio  dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 3. sjednici  Odbora,  održanoj 14. ožujka 2016., raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o sanaciji javnih ustanova, s  Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja objasnio je temelj za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku koji proizlazi iz potrebe da se u uvjetima gospodarske i financijske krize i njezina utjecaja na fiskalnu održivost proračuna, kao i smanjenja prekomjernog proračunskog manjka, osigura što brža financijska stabilizacija zdravstvenog sustava.

Kako je istaknuo, Državni ured za reviziju u svom Izvješću o radu za 2015. godinu izrazio je mišljenje da ciljevi sanacije zdravstva, koji se odnose na svođenje rokova ispunjavanja novčanih obveza u rokove utvrđene zakonom te reorganizaciju i racionalizaciju poslovanja kako bi se osigurala stabilnost poslovanja, nisu postignuti, iako su za sanaciju zdravstva utrošena znatna sredstava, jer su dospjele obveze saniranih zdravstvenih ustanova i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i nadalje velike. Postupci sanacija, nakon stupanja na snagu Zakona o sanaciji javnih ustanova 1. siječnja 2013., pokrenuti su u 31 zdravstvenoj ustanovi: devet kliničkih bolnica čiji je osnivač Republika Hrvatska te 22 zdravstvene ustanove čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (18 općih bolnica, 2 specijalne bolnice i 2 doma zdravlja). Ukupni iznos sredstava namijenjenih sanaciji zdravstvenih ustanova iznosio je 3,5 milijarde kuna (u razdoblju 2013./2014.). Stanje ukupno dospjelih obveza za bolničke ustanove u sanaciji na dan 31.12.2015. iznose 1.828.612.047 kn.

Ovim Zakonom dopunjuju se odredbe važećeg Zakona o sanaciji javnih ustanova tako da se uvodi mogućnost obustave postupka sanacije za javne ustanove u zdravstvu kada postupak sanacije nije postigao očekivane rezultate, odnosno kada daljnje provođenje postupka sanacije nije svrhovito.

Odluku o obustavi postupka sanacije za javne ustanove u zdravstvu, kojom se osnivačka prava vraćaju osnivaču, donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva nadležnog za zdravstvo.

U raspravi, članica Odbora skrenula je pozornost na sredstva  koja su planirana u proračunu županija za zdravstvene ustanove čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a odnose se na nepodmirene obveze. Problem vidi u nedostatnim sredstvima, jer ih županije nisu predvidjele. Ministar se u odgovoru složio s iznesenim, istaknuvši da će se problem riješiti posebnim sporazumom. Sporazumom između Ministarstva zdravlja, osnivača javne ustanove u zdravstvu i javne ustanove u zdravstvu utvrdit će se način podmirivanja nastalih i nepodmirenih obveza u razdoblju od 31. prosinca 2013. do 31. prosinca 2015.
 
Nakon rasprave, članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“, 2 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O DOPUNI  ZAKONA O SANACIJI JAVNIH USTANOVA

Za izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je   odredio  dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 3. sjednici održanoj 14. ožujka 2016., raspravljao je o Prijedlogu  Državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2016.  godinu i projekcije  za  2017. i  2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016. godine. Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu.

Predstavnica predlagatelja predstavila je  prijedlog Državnog proračuna za 2016. godinu u kojem su planirani prihodi od 114,9 milijardi kuna, a rashodi od 122,4 milijarde te deficit od 7,48 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a, što je najniže do sada od 2008. godine.  Predstavljajući proračun za 2016. godinu kazao je da se u ovoj godini očekuje blago ubrzanje realnog rasta bruto domaćeg proizvoda na 2,0%, ponajviše uslijed doprinosa domaće potražnje. Ujedno, prema projekcijama, manjak državnog proračuna u 2017. trebao bi pasti na 2, a u 2018. godini na 1,8 posto BDP-a.

Na rashodnoj strani Vlada Republike Hrvatske se suočila s potrebom dodatnog povećanja rashoda u iznosu od 2,5 milijardi kuna zbog doprinosa proračunu EU-a, kamata, učešća u financiranju EU projekata, poticaja za novorođenčad, mirovina i minulog rada. Predstavnica predlagatelja naglasila je da su uloženi strukturni napori kojima su ušteđene dvije i pol milijarde kuna koje znače efikasniju upotrebu proračunskog novca. Kako je objasnila, radi se o strukturnim uštedama, odnosno racionalnijoj uporabi novca, s time da je obuhvaćeno sve osim plaća i mirovina.

Ovogodišnji proračun za Ministarstvo zdravlja iznosi ukupno 9.047.327.830 kuna što je 1,3 milijarde kuna ili 17 % više nego što je bilo predviđeno za prošlu godinu, istaknuo je ministar zdravlja, međutim, ukupan proračun (svi izvori financiranja) je samo iz tehničkih razloga povećan za 1.313.602.405. kuna, jer su od 2016., sukladno Zakonu o proračunu i uputama za njegovu izradu, izvještajno uključeni svi proračunski korisnici Ministarstva zdravlja sa svim prihodima.

U odnosu na limitirane izvore financiranja za 2016. godinu, u odnosu na plan za 2015., smanjen je limit u iznosu od 136.012.211 kn, a u odnosu na izvršenje za 2015. u iznosu od 66.665.175 kuna. Kako je ministar istaknuo, iako je limit značajno smanjen, unutarnjom preraspodjelom  sredstava   osigurana   su   sredstva   za   rad ministarstva,  za  uključivanje Imunološkog zavoda u iznosu od 32.500.ooo kuna i za početak povlačenja sredstava iz EU fondova.

Tijekom rasprave postavljeno je i pitanje kako u proračunu nisu predviđena sredstva za projekt Ministarstva zdravlja „Spinalni centar“, međutim ministar zdravlja je objasnio   kako to ne znači prestanak provođenja rehabilitacije bolesnika sa spinalnim ozljedama u Specijalnoj bolnici Varaždinske toplice, već će se operacije obavljati u Zagrebu, što za pacijente predstavlja podizanje kvalitete na veću razinu, za što će se Ministarstvo zdravlja i u buduće zalagati.

Predstavnik Ministarstva socijalne politike i mladih iznio je podatke prema kojima ukupni prihodi sa svim izvorima u 2016.g. u Ministarstvu iznose 4.683.368.559 kuna i za 133.719.847,40 kuna su veći u odnosu na izvršenje iz 2015. godine, odnosno za 2,94 %. Najviše interesa u raspravi iskazano je upravo u  dijelu socijalnih davanja, odnosno doplatka za pomoć i njegu, s obzirom na to da na ovom pravu dolazi do smanjenja sredstava u odnosu na izvršenje iz 2015.g. za 33.115.329 kuna ili 8,62%.
 
Kako je predstavnik ministarstva objasnio, do smanjenja dolazi zbog toga što se tijekom 2016. planira izmjena i dopuna zakona o socijalnoj skrbi na način da se pravo priznaje u punom iznosu svim korisnicima (sada su dvije razine, uvećana i umanjena) ali s istom osnovicom. Procjena je da bi se na taj način na godišnjoj razini ostvarila ušteda od 42.000.000 kuna. Istovremeno će se preispitati stanje s ovim oblikom zaštite u onom dijelu koji se odnosi na korisnike smještene u ustanovu socijalne skrbi koji po nekim sudskim presudama bez obzira što su smješteni u ustanovu ostvaruju ovo pravo.
 
Na pitanje članice Odbora o eventualnom uvođenju imovinskog cenzusa pri  ostvarivanju prava na tuđu pomoć i njegu, predstavnik ministarstva je odgovorio da se ne planira uvesti. S tim u vezi objasnio je da je u ovom dijelu došlo do smanjenja sredstava i zbog smanjenja broja korisnika što je također uzeto u obzir prilikom planiranja potrebnih sredstava. Do smanjenja broja korisnika došlo je iz razloga objedinjavanja i ujednačavanja kriterija za preispitivanje invalidnosti pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
 
U raspravi je pohvaljeno izdvajanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz Državne riznice, a učinkovitijom preraspodjelom i namjenskim upravljanjem sredstvima zasigurno će se vratiti dug, zaključeno je na kraju sjednice.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova „za“, 1 „suzdržan“, 2 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2017. I 2018. GODINU te sljedećih odluka:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2016. godinu  i projekcije za 2017. i 2018. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu.

Za izvjestiteljicu  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora  Odbor  je  odredio  dr. sc.  Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 3. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. ožujka 2016. Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcijama za 2017. i 2018. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja objasnio je da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna. Ostvareni prihodi i primici te izvršeni rashodi i izdaci iz razdoblja privremenog financiranja uključeni su u proračun tekuće godine.
Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2016. godini.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova „za“, 1 „suzdržan“, 3 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU
 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr.med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 2. sjednici, održanoj 4. ožujka 2016., raspravljao je o Izvješću o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. veljače 2016.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja iznio je detaljne podatke o stanju i poduzetim mjerama na suzbijanju zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2014. godinu.  Izvješće sadržava epidemiološke podatke o osobama liječenim zbog zlouporabe droga, podatke o kriminalitetu vezanom za zlouporabu droga te pregled aktivnosti koje su na području suzbijanja zlouporabe droga, prevencije i liječenja ovisnosti provela mjerodavna tijela: ministarstva, županije, udruge i terapijske zajednice tijekom 2014.

Posebno je istaknut napredak koji se očituje u razvijanju zakonskih instrumenata i odgovora na ponudu i potražnju droga, a koji su u skladu sa suvremenim europskim zakonodavstvom na području problematike droga. Naglašena je važnost donošenja standardiziranih smjernica za područje tretmana, prihvaćanje koncepta standarda kvalitete kao kriterija financiranja programa i projekata koje provode udruge, provedba specifičnih edukacija i treninga u skladu s detektiranim potrebama na terenu, jačanje komunikacije i suradnje sa županijskim provoditeljima politike droga, poticanje suradnje između kazneno-represivnog sustava i sustava tretmana.

U 2014. godini ukupno je u zdravstvenom sustavu bilo liječeno 7812 osoba što je za 46 osoba manje nego godinu prije. Slično kao i godinu prije novih ovisnika u tretmanu je 1055 što je udio od 13,5 % od ukupnog broja liječenih. Prema podacima koje je prikupio Ured u 2014. godini terapijske zajednice pružile su psihosocijalni tretman i odvikavanje od ovisnosti za ukupno 615 osoba, od kojih je 259 ili 42,1 % novopridošlih osoba. Broj novih opijatskih ovisnika je samo 210. U raspravi je pozitivnim ocijenjen pad prevalencije hepatitisa C povezanog s drogom (s 31,8 % na 25,1 %) te udio ovisnika zaraženih HIV-om (0,2 % u odnosu na 0,3 % u 2013.).

Iz navedenih podataka može se zaključiti kako je u Republici Hrvatskoj sustav za liječenje stabilan te dobro funkcionira, što potvrđuje i činjenica da se ovisnicima nudi više različitih programa, kao i da se oni sve duže zadržavaju u tretmanu. S time se nije složio član Odbora izražavajući svoje pojedinačno mišljenje, prema kojemu se ne slaže s ovakvim konceptom suzbijanja zlouporabe droga smatrajući da će se
ovakvim pristupom broj ovisnika još povećati.

Članovi Odbora pohvalili su činjenicu da se smanjila dostupnost heroina na hrvatskom tržištu te da je opijatska ovisnost u posljednjih nekoliko godina u stagnaciji ili padu, ali i izrazili zabrinutost zbog porasta konzumiranja marihuane i nekih novih trendova konzumiranja droga među mladima. Također, identificirana je zabrinjavajuća pojavnost novih psihoaktivnih tvari u obliku biljnih mješavina, smola,
tableta, markica i praha.

S obzirom na to da su uočena različita ovisnička ponašanja kao što su ovisnosti o kocki, klađenju, internetu, igricama i drugo, potrebno je razviti novi strateški okvir i nove oblike tretmana usmjerene tim ovisnicima, istaknuto je u raspravi. S tim u vezi, pojedini članovi Odbora smatraju da bi praksu integrativnog pristupa i koordinacije resornih ministarstava, postojećih resursa, nositelja mjera i istraživanja u cjelokupnom sustavu suzbijanja zlouporabe droga trebalo usmjeriti i na ove oblike ovisnosti. 

Članovi Odbora naglasili su važnost i potrebu međuresorne suradnje, složivši se s činjenicom da su sva resorna ministarstva aktivno provodila mjere Nacionalne strategije i Akcijskog plana te da su se uz postojeće, ne uvijek i dovoljne resurse postigli zadovoljavajući rezultati.
 
Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

zaključak

Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2014. godinu.

Za izvjestiteljicu  na  sjednici Hrvatskoga  sabora Odbor je  odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 1. sjednici Odbora, održanoj 19. veljače 2016., raspravljao je o Prijedlogu plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. veljače  2016.

Odbor je o Prijedlogu plana raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se pravna stečevina Europske unije kontinuirano razvija, stoga je i tijekom 2016. godine potrebno uskladiti postojeće propise s novim zakonodavstvom Europske unije. Republika Hrvatska treću godinu zaredom u uvjetima punopravnog članstva u Europskoj uniji, ima obvezu preuzimanja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo.
Planom usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2016. godinu, koji je sastavni dio Programa za 2016., planirano je donošenje 75 zakona. Od navedenog broja predviđeno je donošenje 8 zakona iz područja zdravstva i socijalne politike.
Nakon kraće rasprave članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

PLAN  USKLAĐIVANJA  ZAKONODAVSTVA  REPUBLIKE  HRVATSKE
S  PRAVNOM  STEČEVINOM  EUROPSKE  UNIJE  ZA  2016.  GODINU

Za  izvjestitelja   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je   odredio   zastupnicu dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med