21. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Konačnom prijedlogu zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, drugo čitanje, P.Z. br. 172
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 12. studenoga 2025. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. studenoga 2025. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako će Vlada Republike Hrvatske ovim Zakonom steći ovlast da u razdoblju u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te iznimno i u razdoblju kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat, uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora, uvažavajući materijalna i vremenska ograničenja. Ovlast delegirana ovim Zakonom odnosi se na razdoblje od godinu dana počevši od 15. prosinca 2025. s tim da uredbe na temelju zakonske ovlasti koje vrijede na dan stupanja na snagu ovoga zakona ostaju na snazi, a najdulje do 15. prosinca 2026.
Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Ivan Malenica
20. sjednica -
- ×
Lista kandidata za izbor tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske
Na temelju odredbe članka 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, nakon proteka roka za podnošenje kandidatura, Odbor je na 20. sjednici održanoj 24. listopada 2025. utvrdio da je na Poziv za predlaganje kandidata za izbor tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske pravovremeno pristiglo 14 kandidatura. Jedna kandidatura, i to ona Vladimira Šplajta, utvrđena je nepravovaljanom jer ne zadovoljava uvjete utvrđene Javnim pozivom (potreban broj godina iskustva u pravnoj struci), dok je preostalih 13 kandidatura utvrđeno pravovaljanima.
Na temelju navedenog i provedene rasprave, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora utvrdio je
LISTU KANDIDATA
za izbor tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, kako slijedi1. Senad Bajramović
2. Marko Bonifačić
3. Neven Cirkveni
4. Željko Matijašec
5. Oliver Mittermayer
6. Željko Pajalić
7. Mate Tomislav Peroš
8. Goran Selanec
9. Domagoj Sivrić
10. Štefica Stažnik
11. Ljiljana Stipišić
12. Mladen Sučević
13. Lidija Vidjak
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Ivan Malenica
19. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 189
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 22. listopada 2025. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2025. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako se ovaj Konačni prijedlog zakona predlaže s ciljem dodatnog jačanja zaštite prijavitelja nepravilnosti. Njime se pojašnjavaju pojedine odredbe Zakona, povisuju novčane sankcija za kršenje Zakona, ali i izričito uređuje njegovo područje primjene, uvažavajući najnovije izmjene u zakonodavstvu Europske unije, kao i preporuke OECD-a upućene Republici Hrvatskoj u području zaštite prijavitelja nepravilnosti.
Tijekom rasprave predloženo je razmotriti mogućnost osiguravanja sekundarne besplatne pravne pomoći za prijavitelje nepravilnosti, kao i psihosocijalne podrške te proširenje definicije instituta osvete.
Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Nikolu Mažara, člana Odbora koji je, na temelju članka 48. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predsjedao sjednicom Odbora po ovlaštenju predsjednika Odbora.
Za predsjednika Odbora,
član Odbora po ovlaštenju
Nikola Mažar
18. sjednica -
- ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2025. godine.
Na temelju članaka 7., 9. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, br. 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20., 123/20. i 86/23.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 30. rujna 2025. godine donio je
O D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i
nezavisnih zastupnikaI.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2025. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2025. godini u iznosu od 11.621.345,00 eura.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2025. godine, isplaćen je u iznosu od 2.905.336,25 eura, od 1. travnja do 30. lipnja 2025. godine, isplaćen je u iznosu od 2.905.336,25 eura te od 1. srpnja do 30. rujna 2025. godine isplaćen je u iznosu od 2.905.336,25 eura, sve sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“, br. 16/25.) i Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika(„Narodne novine“, br. 102/25.).Ovom Odlukom raspoređuju se preostala sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u iznosu od 2.905.336,25 eura za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2025. godine.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Zakonska obveza za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2025. godine iznosi 2.905.336,25 eura.
II.Sukladno točki I. ove Odluke za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2025. godine raspoređuju se sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u iznosu od 2.905.336,25 eura.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.
Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
III.Prema kriterijima iz točke II. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2025. godine raspoređuju se sredstva u iznosu od 2.905.336,25 eura i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(41 zastupnik i 15 zastupnica) 1.070.877,14 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(19 zastupnika i 18 zastupnica) 722.609,27 eura
3. Domovinski pokret
(11 zastupnika i 1 zastupnica) 225.349,80 eura
4. Možemo!-Politička platforma
(2 zastupnika i 8 zastupnica) 201.138,66 eura
5. Most
(8 zastupnika i 1 zastupnica) 169.477,95 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(1 zastupnik i 2 zastupnice) 59.596,64 eura
7. Centar
(2 zastupnice) 40.972,69 eura
8. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik i 1 zastupnica) 39.110,30 eura
9. Nezavisna platforma Sjevera
(2 zastupnika) 37.247,90 eura
10. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika) 37.247,90 eura
11. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 37.247,90 eura
12.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 20.486,35 eura
13. Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 20.486,35 eura
14. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 18.623,95 eura
15. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 18.623,95 eura
16. Hrvatska seljačka stranka
(1 zastupnik) 18.623,95 eura
17. Nezavisni
(1 zastupnik) 18.623,95 eura
18. Fokus
(1 zastupnik) 18.623,95 eura
19. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 18.623,95 eura
20. Pravo i pravda
(1 zastupnik) 18.623,95 eura
21. Armin Hodžić
(nezavisni zastupnik) 18.623,95 eura
22. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 18.623,95 eura
23. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 18.623,95 eura
24. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 18.623,95 eura
25. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 18.623,95 eura
IV.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 102/25.).V.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. listopada 2025. godine.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I
POLITIČKI SUSTAV
dr. sc. Ivan Malenica
17. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 189
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 23. rujna 2025. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. rujna 2025. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako se ovaj Prijedlog zakona predlaže s ciljem dodatnog jačanja zaštite prijavitelja nepravilnosti. Njime se pojašnjavaju pojedine odredbe Zakona, povisuju novčane sankcija za kršenje Zakona, ali i izričito uređuje njegovo područje primjene, uvažavajući najnovije izmjene u zakonodavstvu Europske unije, kao i preporuke OECD-a upućene Republici Hrvatskoj u području zaštite prijavitelja nepravilnosti.
Tijekom rasprave izneseno je mišljenje kako je potrebno razmotriti doradu članka 3. Prijedloga na način da se u članku 23. iza stavka 3. dodaju novi stavci 4. i 5., kojima bi se na odgovarajući način uredilo pitanje žurnog prosljeđivanja prijave prijavitelja nepravilnosti ili povezane osobe, koji bi mogli biti izloženi osveti zbog podnesene prijave, u slučajevima kada je prijava podnesena policiji ili državnom odvjetništvu. Također je predloženo razmotriti mogućnost osiguravanja sekundarne besplatne pravne pomoći za prijavitelje nepravilnosti, kao i psihosocijalne podrške, uz emocionalnu podršku koja je već predviđena važećim odredbama, te proširenje definicije instituta osvete.
Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Ivan Malenica
16. sjednica -
- ×
Davanje mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na temelju Zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 17. rujna 2025. godine odlučio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Arsen Bauk dana 16. rujna 2025. godine.
Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor jednoglasno (9 glasova „ZA“) daje sljedeće
M I Š LJ E NJ E
Uvidom u snimku 7. sjednice Hrvatskoga sabora koja je održana 15. rujna 2025. godine, razvidno je kako je zastupnik, koristeći poslovnički institut povrede Poslovnika, ukazao na ono što je smatrao nepravilnim postupanja predsjedatelja prilikom izricanja opomene drugom zastupniku. Premda je predsjedatelj pravilno utvrdio da nije bilo povrede Poslovnika te da je zastupnik bio u zabludi glede istaknute povrede, to ne opravdava davanje opomene. Imajući u vidu načelo parlamentarnog reda, ulogu predsjedatelja i pravo zastupnika da koriste poslovničke mehanizme, smatra se da u ovom slučaju nije bilo poslovničke osnove za izricanje opomene.
dr. sc. Ivan Malenica
15. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, prvo čitanje, P.Z. br. 172
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 9. srpnja 2025. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. srpnja 2025. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako ovlast Vlade Republike Hrvatske da u zakonodavnoj delegaciji svojim uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora prestaje u ustavnom roku od godinu dana od dana stupanja na snagu važećeg Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora. S tim u vezi, potrebno je Vladu Republike Hrvatske i nadalje ovlastiti za donošenje uredbi na temelju zakonske ovlasti, ali ograničeno kao i do sada - samo u razdoblju kada Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te iznimno za razdoblje kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat.
Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Ivan Malenica
14. sjednica -
- ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2025. godine te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2025. godine
Na temelju članaka 7., 9. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, br. 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20., 123/20. i 86/23.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 27. lipnja 2025. godine donio je
O D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i
nezavisnih zastupnikaI.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2025. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2025. godini u iznosu od 11.621.345,00 eura.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2025. godine, isplaćen je u iznosu od 2.905.336,25 eura te od 1. travnja do 30. lipnja 2025. godine, isplaćen je u iznosu od 2.905.336,25 eura, sve sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“, br. 16/25.).Ovom Odlukom raspoređuju se preostala sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u iznosu od 2.905.336,25 eura za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2025. godine te u iznosu od 2.905.336,25 eura za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2025. godine.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Zakonska obveza za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2025. godine iznosi 2.905.336,25 eura te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2025. godine iznosi 2.905.336,25 eura.
II.Sukladno točki I. ove Odluke za razdoblje 1. srpnja do 30. rujna 2025. godine te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2025. godine raspoređuju se sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u iznosu od 2.905.336,25 eura.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.
Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
III.Prema kriterijima iz točke II. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2025. godine raspoređuju se sredstva u iznosu od 2.905.336,25 eura te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2025. godine u iznosu od 2.905.336,25 eura i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(41 zastupnik i 15 zastupnica) 1.071.564,04 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(20 zastupnik i 17 zastupnica) 721.209,19 eura
3. Domovinski pokret
(11 zastupnika i 1 zastupnica) 225.494,35 eura
4. Možemo!-Politička platforma
(2 zastupnika i 8 zastupnica) 201.267,68 eura
5. Most
(8 zastupnika i 1 zastupnica) 169.586,66 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(1 zastupnik i 2 zastupnice) 59.634,87 eura
7. Centar
(2 zastupnice) 40.998,97 eura
8. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik i 1 zastupnica) 39.135,38 eura
9. Nezavisna platforma Sjevera
(2 zastupnika) 37.271,79 eura
10. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika) 37.271,79 eura
11. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 37.271,79 eura
12.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 20.499,49 eura
13. Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 20.499,49 eura
14. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 18.635,90 eura
15. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 18.635,90 eura
16. Hrvatska seljačka stranka
(1 zastupnik) 18.635,90 eura
17. Nezavisni
(1 zastupnik) 18.635,90 eura
18. Fokus
(1 zastupnik) 18.635,90 eura
19. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 18.635,90 eura
20. Pravo i pravda
(1 zastupnik) 18.635,90 eura
21. Armin Hodžić
(nezavisni zastupnik) 18.635,90 eura
22. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 18.635,90 eura
23. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 18.635,90 eura
24. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 18.635,90 eura
25. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 18.635,90 euraIV.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 16/25.).V.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. srpnja 2025. godine.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV
dr. sc. Ivan Malenica
OBRAZLOŽENJE
Uz točku I.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ br. 29/19. i 98/19.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2025. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 11.621.345,00 eura. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2025. godini za navedeno razdoblje temelji se na planiranom iznosu.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2025. godine isplaćen je u iznosu od 2.905.336,25 eura te od 1. travnja do 30. lipnja 2025. godine, isplaćen je u iznosu od 2.905.336,25 eura sve sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“, br. 16/25.).
Ovom Odlukom raspoređuju se preostala sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u iznosu od 2.905.336,25 eura za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2025. godine te u iznosu od 2.905.336,25 eura za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2025. godine.
Zakonska obveza za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2025. godine iznosi 2.905.336,25 eura te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2025. godine iznosi 2.905.336,25 eura.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Kako se zastupljenost spolova mijenja i tijekom trajanja mandata (prestankom mandata ili stavljanjem mandata u mirovanje i određivanjem zamjenika), naknada za podzastupljeni spol se također mijenja ovisno o promjeni u zastupljenosti spolova tijekom trajanja mandata, a ne određuje se samo jednom, prema sastavu prvotno izabranih zastupnika.
Uz točku II.
Ovom točkom određeno je kako se ovom Odlukom raspoređuju sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2025. godine te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2025. godine u iznosu od 2.905.336,25 eura.
Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Sredstva se raspoređuju na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je predložila listu pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 18.635,90 eura, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola u iznosu od 20.499,49 eura za razdoblje 1. srpnja do 30. rujna 2025. godine te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2025. godine.
Uz točku III.
Ovom točkom određeno je kako su prema kriterijima iz točke II. ove Odluke sredstva za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2025. godine te od 1. listopada do 31. prosinca 2025. godine raspoređena političkim strankama i nezavisnim zastupnicima.
Uz točku IV.
Ovom točkom određuje se prestanak važenja Odluke o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 16/25.)
Uz točku V.
Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
13. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav s rasprave o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 10. lipnja 2025. godine raspravio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pučka pravobraniteljica, aktom od 31. ožujka 2023. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje iznijela je Pučka pravobraniteljica.
Tijekom rasprave istaknuto je kako je potrebno da se izvješća pučke pravobraniteljice rasprave u Hrvatskom saboru u godini u kojoj su dostavljena.
Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predlaže Hrvatskom saboru da primi na znanje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr. sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Ivan Malenica - ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav s rasprave o Izvješću o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. tromjesečje 2025. godine - podnositeljica: Vlada Republike Hrvatske
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 10. lipnja 2025. godine raspravio je Izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. tromjesečje 2025. godine koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. svibnja 2025. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.Odbor većinom glasova (4 glasa „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. tromjesečje 2025. godine.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr. sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Ivan Malenica
12. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 133
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 1. travnja 2025. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka 2025. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr. sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Ivan Malenica - ×
Prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije
HRVATSKI SABOR
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav
Klasa: 011-01/25-01/1
Urbroj: 6521-1-25-2
Zagreb, 1. travnja 2025.
PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA
Predmet: Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je na 12. sjednici održanoj 1. travnja 2025. godine utvrdio Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije te ga na temelju odredbe članka 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskom saboru s prijedlogom da ga Hrvatski sabor raspravi u postupku za raspravu o konačnom prijedlogu zakona.
Za izvjestitelja na sjenici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio prof.dr.sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.
Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske te na temelju Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine ("Narodne novine", br. 120/21.) Hrvatski sabor na sjednici godine donio je
ODLUKU
O IZMJENAMA ODLUKE O NACIONALNOM VIJEĆU ZA PRAĆENJE PROVEDBE
STRATEGIJE SUZBIJANJA KORUPCIJEČlanak 1.
U Odluci o Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije ("Narodne novine", br. 82/06. i 35/09.) naziv Odluke mijenja se i glasi: "Odluka o Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije sprječavanja korupcije".
Članak 2.
U članku 2. stavku 1. podstavcima 1., 2., 3. i 5. riječ: "suzbijanja" zamjenjuje se riječju: "sprječavanja".
Podstavak 6. mijenja se i glasi:
"- podnosi Hrvatskom saboru godišnje izvješće o svom radu".
U stavku 2. riječ: "suzbijanja" zamjenjuje se riječju: "sprječavanja".
Članak 3.
U cijelom tekstu Odluke o Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije ("Narodne novine", br. 82/06. i 35/09.) riječi: "Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije" u određenom padežu zamjenjuju se riječima: "Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije sprječavanja korupcije" u odgovarajućem padežu.
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodnim novinama".
Obrazloženje
I USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ODLUKE
Ustavna osnova za donošenje ove Odluke je članak 80. Ustava Republike Hrvatske.
II OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREDUJU ODLUKOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ODLUKE PROISTEĆI
U cilju nastavka kontinuiranog strateškog provođenja i nadograđivanja sustava antikorupcijskih mjera u Republici Hrvatskoj, nakon isteka razdoblja važenja Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine („Narodne novine“, broj 26/15), Hrvatski sabor donio je Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
U okviru praćenja provedbe i vrednovanja rezultata Strategije na parlamentarnoj razini provedbu prati kroz rad Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, koje dva puta godišnje Hrvatskome saboru podnosi izvješće o svome radu.
U svezi s navedenim Nacionalno vijeće je podnijelo Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora inicijativu za donošenje Odluke o izmjenama Odluke o Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije koju je Odbor prihvatio.
Prijedlogom Odluke predlaže se:
- izmijeniti naziv Odluke i Nacionalnog vijeća
- da Nacionalno vijeće podnosi Hrvatskome saboru godišnje izvješće 0 svom radu.
Donošenjem Odluke uskladiti će se naziv Nacionalnog vijeća sa Strategijom sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, te osigurati učinkovitiji rad Nacionalnog vijeća.
- OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ODLUKE
Za provedbu Odluke nisu potrebna dodatna sredstva.
- OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI
Uz članak 1.
Ovim člankom mijenja se naziv Odluke.
Uz članak 2.
Ovim člankom utvrđuje se da Nacionalno vijeće prati i nadzire provedbu Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine te da podnosi Hrvatskom saboru godišnje izvješće o svom radu.
Uz članak 3.
Ovom odredbom se u cijelom tekstu Odluke mijenja naziv Nacionalnog vijeća.
Uz članak 4.
Ovom odredbom određuje se stupanje na snagu ove Odluke kao i njena objava u "Narodnim novinama".
1966
Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 43. Poslovnika Hrvatskoga sabora te na temelju Nacionalnog programa suzbijanja korupcije 2006,-2008. Hrvatski sabor na sjednicil3. srpnja 2006., donio je
O NACIONALNOM VIJEĆU ZA PRAĆENJE PROVEDBE NACIONALNOG PROGRAMA SUZBIJANJA KORUPCIJE
Članak 1.
Ovom se odlukom osniva Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće).
Članak 2.
U okviru svojih zadaća Nacionalno vijeće:
- nadzire i prati provedbu Nacionalnog programa suzbijanja korupcije,
- sustavno prati podatke o pojavama korupcije koje na njegov zahtjev dostavljaju tijela zadužena za provedbu Nacionalnog programa suzbijanja korupcije,
- analizira izvješća nadležnih tijela o provedbi Nacionalnog programa i akcijskih planova suzbijanja korupcije te ocjenjuje načine i rezultate provedbe,
- predlaže mjere za veću učinkovitost provedbe Nacionalnog programa,
- potiče i usmjerava suradnju Hrvatskoga sabora i državnih i drugih tijela te ostalih čimbenika zaduženih za provedbu Nacionalnog programa suzbijanja korupcije.
- podnosi Hrvatskom saboru godišnje izvješće o svom radu.
Svojim djelovanjem i ustrojem Nacionalno vijeće jača nadzor nad tijelima zaduženim za provedbu Nacionalnog programa suzbijanja korupcije.
Članak 3.
Nacionalno vijeće dužno je razmotriti prijedloge, pritužbe, stajališta i mišljenja koje mu, vezano uz pojave korupcije, upute pravne i fizičke osobe te ih uputiti nadležnim tijelima.
Članak 4.
Nacionalno vijeće čine zastupnici, predstavnici poslodavaca, predstavnici sindikata, predstavnici nevladinih udruga koje se bave problemom korupcije, predstavnici akademske zajednice, stručnjaci i predstavnici medija,
Nacionalno vijeće ima predsjednika i deset članova,
Predsjednik Nacionalnog vijeća bira se iz reda oporbenih zastupnika.
Uz predsjednika, četiri Člana Nacionalnog vijeća biraju se iz reda zastupnika, i to dva iz reda zastupnika parlamentarne većine, a dva iz reda zastupnika parlamentarne manjine.
Članove Nacionalnog vijeća iz reda zastupnika predlažu zastupnici ili klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru.
Poslodavci, sindikati, nevladine udruge koje se bave problemom korupcije, akademska zajednica, stručnjaci i mediji predlažu u Nacionalno vijeće po jednog člana na temelju javnog poziva.
Postupak utvrđivanja kandidata za članove Nacionalnog vijeća provodi Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora (u daljnjem tekstu: Odbor).
Odbor podnosi Hrvatskom saboru prijedlog za izbor, odnosno imenovanje predsjednika i članova Nacionalnog vijeća.
Mandat članova Nacionalnog vijeća traje do isteka mandata pojedinog saziva Hrvatskoga sabora.
Članak 5.
Predsjednik Nacionalnog vijeća saziva i predsjeda sjednicama Nacionalnog vijeća.. Nacionalno vijeće može pravovaljano zauzimati stajališta i mišljenja većinom glasova nazočnih članova ako je sjednicama nazočna većina članova Nacionalnog vijeća.
Članovima Nacionalnog vijeća - predstavnicima poslodavaca, sindikata, nevladinih udruga, akademske zajednice, stručnjacima i predstavnicima medija pripada naknada za rad u visini naknade članovima radnih tijela Hrvatskoga sabora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
Članak 6.
Nacionalno vijeće donosi Poslovnik o radu.
Članak 7
Predsjednik Nacionalnog vijeća predstavlja Nacionalno vijeće i u javnosti iznosi stajališta i mišljenja Nacionalnog vijeća.
Radi sveobuhvatnog izvješćivanja o svom radu, Nacionalno vijeće može sazvati konferenciju za tisak.
Članak 8.
Hrvatski sabor će osigurati prostor, potrebna sredstva i stručne djelatnike radi učinkovitog rada Nacionalnog vijeća.
Članak 9.
Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove podnijet će prijedlog za izbor predsjednika i članova Nacionalnog vijeća u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke.
Članak 10.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.
Klasa: 215-01/06-01/06
Zagreb, 13. srpnja 2006.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Seks, v. r.
11. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav s rasprave o Izvješću o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje 2024. godine - podnositeljica: Vlada Republike Hrvatske
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 26. veljače 2025. godine raspravio je Izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje 2024. godine koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2024. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje 2024. godine.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr. sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Ivan Malenica
10. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav s rasprave o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023. godinu
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 29. siječnja 2025. godine raspravio je Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Povjerenica za informiranje, aktom od 28. ožujka 2024. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje podnijela je Povjerenica za informiranje.
Odbor većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr. sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Ivan Malenica
9. sjednica -
- ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2025. godinu
Na temelju članaka 7., 9. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, br. 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20.,119/20., 123/20. i 86/23.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 24. siječnja 2025. godine donio je
O D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i
nezavisnih zastupnikaI.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2025. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2025. godini u iznosu od 11.621.345,00 eura.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
II.
Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za rad u 2025. godine raspoređuju se sredstva:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(40 zastupnika i 16 zastupnica) 4.290.958,15 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(20 zastupnik i 17 zastupnica) 2.882.987,51 eura
3. Domovinski pokret
(11 zastupnika i 1 zastupnica) 901.399,20 eura
4. Možemo!-Politička platforma
(2 zastupnika i 8 zastupnica) 804.554,65 eura
5. Most
(8 zastupnika i 1 zastupnica) 677.911,79 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(1 zastupnik i 2 zastupnice) 238.386,56 eura
7. Centar
(2 zastupnice) 163.890,76 eura
8. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik i 1 zastupnica) 156.441,18 eura
9. Nezavisna platforma Sjevera
(2 zastupnika) 148.991,60 eura
10. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika) 148.991,60 eura
11. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 148.991,60 eura
12.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 81.945,38 eura
13. Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 81.945,38 eura
14. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 74.495,80 eura
15. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 74.495,80 eura
16. Hrvatska seljačka stranka
(1 zastupnik) 74.495,80 eura
17. Nezavisni
(1 zastupnik) 74.495,80 eura
18. Fokus
(1 zastupnik) 74.495,80 eura
19. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 74.495,80 eura
20. Pravo i pravda
(1 zastupnik) 74.495,80 eura
21. Armin Hodžić
(nezavisni zastupnik) 74.495,80 eura
22. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 74.495,80 eura
23. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 74.495,80 eura
24. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 74.495,80 eura
25. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 74.495,80 euraIII.
Raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika tromjesečno u jednakim iznosima i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(40 zastupnika i 16 zastupnica) 1.072.739,54 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(20 zastupnik i 17 zastupnica) 720.746,88 eura
3. Domovinski pokret
(11 zastupnika i 1 zastupnica) 225.349,80 eura
4. Možemo!-Politička platforma
(2 zastupnika i 8 zastupnica) 201.138,66 eura
5. Most
(8 zastupnika i 1 zastupnica) 169.477,95 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(1 zastupnik i 2 zastupnice) 59.596,64 eura
7. Centar
(2 zastupnice) 40.972,69 eura
8. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik i 1 zastupnica) 39.110,30 eura
9. Nezavisna platforma Sjevera
(2 zastupnika) 37.247,90 eura
10. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika) 37.247,90 eura
11. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 37.247,90 eura
12.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 20.486,35 eura
13. Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 20.486,35 eura
14. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 18.623,95 eura
15. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 18.623,95 eura
16. Hrvatska seljačka stranka
(1 zastupnik) 18.623,95 eura
17. Nezavisni
(1 zastupnik) 18.623,95 eura
18. Fokus
(1 zastupnik) 18.623,95 eura
19. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 18.623,95 eura
20. Pravo i pravda
(1 zastupnik) 18.623,95 eura
21. Armin Hodžić
(nezavisni zastupnik) 18.623,95 eura
22. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 18.623,95 eura
23. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 18.623,95 eura
24. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 18.623,95 eura
25. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 18.623,95 euraIV.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama“.PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I
POLITIČKI SUSTAV
dr. sc. Ivan Malenica
OBRAZLOŽENJE
Uz točku I.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ broj: 29/19. i 98/19.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2025. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 11.621.345,00 eura. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2025. godini za navedeno razdoblje temelji se na planiranom iznosu.Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Sredstva se raspoređuju na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je predložila listu pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Uz točku II.
Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke u 2025. godini za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 74.495,80 eura, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 81.945,38 eura te su na temelju toga utvrđena sredstva koja pripadaju pojedinoj političkoj stranci i nezavisnim zastupnicima.
Uz točku III.
Ovom točkom propisano je da će se sredstva iz točke II. ove Odluke raspoređivati tromjesečno u jednakim iznosima na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika.
Uz točku IV.
Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
Dostaviti:
1. Hrvatska demokratska zajednica
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
3. Domovinski pokret
4. Možemo!-politička platforma
5. Most
6. Samostalna demokratska srpska stranka
7. Centar
8. Hrvatski suverenisti
9. Nezavisna platforma Sjevera
10. Istarski demokratski sabor
11. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
12.Građansko – liberalni savez
13. Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom
14. Hrvatska demokršćanska stranka
15. Hrvatska stranka umirovljenika
16. Hrvatska seljačka stranka
17. Nezavisni
18. Fokus
19. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
20. Pravo i pravda
21. Armin Hodžić
22. Robert Jankovics
23. Furio Radin
24. Vladimir Bilek
25. Veljko Kajtazi
26. Ministarstvo financija
27. Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske
28. Državni ured za reviziju
29. Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
30. Pismohrana
8. sjednica -
- ×
Prijedlog odluke Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o izboru deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske
Na temelju članka 126. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i članka 60. stavka 1. podstavka 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13., 113/2016., 69/2017., 29/2018., 53/2020., 119/2020. - odluka Ustavnog suda, 123/2020. i 86/2023. - odluka Ustavnog suda), a u svezi s člankom 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskom saboru Prijedlog odluke o izboru deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske koji je utvrdio na sjednici održanoj 4. prosinca 2024. godine.
Za izvjestitelja Odbora, koji će sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih
tijela Odbor je odredio zastupnika dr. sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Ivan MalenicaNa temelju članka 126. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), Hrvatski sabor na ___sjednici održanoj___2024. godine donio je
ODLUKU O IZBORU DESET SUDACA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE
I.
Za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske biraju se:
II.
Izabrani suci Ustavnog suda Republike Hrvatske stupit će na dužnost na dan stupanja na snagu ove Odluke u skladu s odredbom članka 126. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – odluka Ustavnog suda).
III.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama“.
Klasa:
Zagreb,PREDSJEDNIK
HRVATSKOGA SABORA
Na temelju članka 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskom saboru Prijedlog liste kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske i to:1. ANTE GALIĆ
2. ANDREJ ABRAMOVIĆ
3. MIROSLAV ŠUMANOVIĆ
4. LOVORKA KUŠAN
5. RAJKO MLINARIĆ
6. BILJANA KOSTADINOV
7. DRAŽEN BOŠNJAKOVIĆ
8. SANJA BEZBRADICA JELAVIĆ
9. FRANE STANIČIĆ
10. MAŠA MAROCHINI ZRINSKI
O b r a z l o ž e n j eSukladno članku 9. stavku 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst - u daljnjem tekstu: Ustavni zakon o Ustavnom sudu), predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske je 5. prosinca 2023. godine izvijestio Hrvatski sabor da 6. lipnja 2024. godine istječe mandat sljedećim sucima Ustavnog suda Republike Hrvatske: Andreju Abramoviću, Snježani Bagić, Ingrid Antičević Marinović, Branku Brkiću, Lovorki Kušan, Mariu Jelušiću, Josipu Leki, Davorinu Mlakaru, Rajku Mlinariću i Miroslavu Šumanoviću. Kako Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav od srpnja 2017. godine nije provodio postupak kandidiranja za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske, navedenim sucima Ustavnog suda Republike Hrvatske mandat je produljen sukladno odredbi članka 126. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – odluka Ustavnog suda – u daljnjem tekstu: Ustav). Tako produljeni mandat istječe najkasnije 7. prosinca 2024. godine.
S obzirom na navedeno, a kako bi Ustavni sud Republike Hrvatske mogao obavljati zadaće utvrđene Ustavom, Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu te drugim propisima, potrebno je izabrati suce Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Odredbom članka 126. stavka 2. Ustava i odredbom članka 6. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu propisano je da postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora uputio je sukladno članku 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu poziv pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Poziv je objavljen u „Narodnim novinama“ br. 71/24. od 14. lipnja 2024. godine te na internetskoj stranici Hrvatskoga sabora. Rok za podnošenje kandidatura bio je 30 dana od dana objave u „Narodnim novinama“ te je istekao 16. srpnja 2024. godine.
U pozivu je od kandidata zatraženo da uz životopis prilože dokumentaciju o ispunjenju Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu propisanih uvjeta: dokaz o hrvatskom državljanstvu (preslika osobne iskaznice, vojne iskaznice, putovnice ili domovnice), dokaz o završenim stupnjevima obrazovanja (izvornik ili ovjerena preslika), potvrde o radnom iskustvu u pravnoj struci (izvornik ili preslika radne knjižice odnosno elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te potvrde poslodavaca), uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne starije od 6 mjeseci), potvrdu Ministarstva financija – Porezne uprave da je kandidat podmirio sve dospjele obveze.
Na temelju odredbe članka 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, nakon proteka roka za podnošenje kandidatura, Odbor je na 5. sjednici održanoj 10. listopada 2024. godine utvrdio da je na Poziv za predlaganje kandidata za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske pravovremeno pristiglo 66 kandidatura pri čemu su 2 kandidature povučene i to kandidature Marka Bonifačića dopisom od 23. srpnja 2024. i Hrvoja Jukića dopisom od 17. rujna 2024. Kandidatura Vladimira Šplajta (jednoglasno, 8 glasova „ZA“) utvrđena je nepravovaljanom jer ne zadovoljava uvjete utvrđene Javnim pozivom dok su ostale 63 kandidature utvrđene pravovaljanima.Na temelju navedenog, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) utvrdio
LISTU KANDIDATA
za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske kako slijedi
1. DOMAGOJ SIVRIĆ
2. BRANKO BRKIĆ
3. MARINA ZAGOREC
4. MARKO ČIČKOVIĆ
5. DAVORIN IVANJEK
6. SENAD BAJRAMOVIĆ
7. ZORAN VUJASIN
8. ZLATKO ĆESIĆ
9. ROBERT TRAVAŠ
10. VEDRAN CERANIĆ
11. JADRANKA OSREČAK
12. NEVEN CIRKVENI
13. MARIO VUKELIĆ
14. MARTA DRAGIČEVIĆ PRTENJAČA
15. LOVORKA KUŠAN
16. MIROSLAV ŠUMANOVIĆ
17. MARIO JELUŠIĆ
18. VESNA ALABURIĆ
19. NIVES VRVILO
20. ALEN RAJKO
21. ŽELJKO MATIJAŠEC
22. IVANA MILAS KLARIĆ
23. ANTE GALIĆ
24. FRANE STANIČIĆ
25. ALEKSANDRA MAGANIĆ
26. BILJANA KOSTADINOV
27. DAVORIN LAPAŠ
28. ALAN UZELAC
29. ĐURO SESSA
30. ŠIME SAVIĆ
31. MILA MIKECIN MIŠETIĆ
32. TIN MATIĆ
33. ANDREJ ABRAMOVIĆ
34. LJILJANA STIPIŠIĆ
35. RAJKO MLINARIĆ
36. VIKTOR GOTOVAC
37. TUNJICA PETRAŠEVIĆ
38. MAŠA MAROCHINI ZRINSKI
39. MATO PALIĆ
40. ANITA BLAGOJEVIĆ
41. JASNA ŠOLJAN ANDRAŠIĆ
42. MATE – TOMISLAV PEROŠ
43. SANDRA ARTUKOVIĆ KUNŠT
44. HANA HORAK
45. MLADEN SUČEVIĆ
46. ALEKSANDAR MARŠAVELSKI
47. DINKO JAKELIĆ
48. KATARINA JUKIĆ JAKOPIĆ
49. DRAŽEN BOŠNJAKOVIĆ
50. NADA MIKULANDRA
51. SANJA BEZBRADICA JELAVIĆ
52. DAVID CRNOV
53. BOJAN BUGARIN
54. NICOLE KWIATKOWSKI
55. ZVONIMIR SLAKOPER
56. DUBRAVKO LJUBIĆ
57. BOŽENA RAMLJAK
58. ŠTEFICA STAŽNIK
59. HRVOJE JUKIĆ
60. BRANKA GENZIĆ-HORVAT
61. VEDRAN ĐULABIĆ
62. OLIVER MITTERMAYER
63. LUKA MAĐERIĆ
Odredbom članka 6. stavka 4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu propisano je da nadležni odbor obavlja javni razgovor sa svakim kandidatom koji ispunjava uvjete za izbor za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i na temelju prikupljenih podataka i rezultata razgovora sastavlja listu kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske s tim da lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca Ustavnog suda koji se bira.
Odbor je pozvao na javni razgovor 63 kandidata čije kandidature je utvrdio pravovaljanima.Nakon toga, jedan je kandidat povukao svoju kandidaturu za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i to Dinko Jakelić dopisom od 18. listopada 2024.
Tijekom javnog razgovora članovi Odbora pobliže su se upoznali s kandidatima.
Iako je odredbom članka 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu propisano da lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca koji se bira, Odbor je prihvatio prijedlog predsjednika Odbora da lista kandidata za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske sadržava upravo onoliko kandidata koliko sudaca se bira.
Javnim glasovanjem utvrđeno je da su kandidati dobili slijedeći broj glasova:
1. DOMAGOJ SIVRIĆ – 0 glasova
2. BRANKO BRKIĆ – 0 glasova
3. MARINA ZAGOREC – 0 glasova
4. MARKO ČIČKOVIĆ – 0 glasova
5. DAVORIN IVANJEK – 0 glasova
6. SENAD BAJRAMOVIĆ – 0 glasova
7. ZORAN VUJASIN – 0 glasova
8. ZLATKO ĆESIĆ – 0 glasova
9. ROBERT TRAVAŠ – 0 glasova
10. VEDRAN CERANIĆ – 0 glasova
11. JADRANKA OSREČAK – 0 glasova
12. NEVEN CIRKVENI – 0 glasova
13. MARIO VUKELIĆ – 0 glasova
14. MARTA DRAGIČEVIĆ PRTENJAČA – 0 glasova
15. LOVORKA KUŠAN – 12 glasova
16. MIROSLAV ŠUMANOVIĆ– 12 glasova
17. MARIO JELUŠIĆ – 0 glasova
18. VESNA ALABURIĆ – 0 glasova
19. NIVES VRVILO – 0 glasova
20. ALEN RAJKO – 0 glasova
21. ŽELJKO MATIJAŠEC – 0 glasova
22. IVANA MILAS KLARIĆ – 0 glasova
23. ANTE GALIĆ – 11 glasova
24. FRANE STANIČIĆ – 12 glasova
25. ALEKSANDRA MAGANIĆ – 0 glasova
26. BILJANA KOSTADINOV – 12 glasova
27. DAVORIN LAPAŠ – 0 glasova
28. ALAN UZELAC – 0 glasova
29. ĐURO SESSA – 0 glasova
30. ŠIME SAVIĆ – 0 glasova
31. MILA MIKECIN MIŠETIĆ – 0 glasova
32. TIN MATIĆ – 0 glasova
33. ANDREJ ABRAMOVIĆ – 12 glasova
34. LJILJANA STIPIŠIĆ – 0 glasova
35. RAJKO MLINARIĆ – 12 glasova
36. VIKTOR GOTOVAC – 0 glasova
37. TUNJICA PETRAŠEVIĆ – 0 glasova
38. MAŠA MAROCHINI ZRINSKI – 12 glasova
39. MATO PALIĆ – 0 glasova
40. ANITA BLAGOJEVIĆ – 0 glasova
41. JASNA ŠOLJAN ANDRAŠIĆ – 0 glasova
42. MATE – TOMISLAV PEROŠ – 1 glas
43. SANDRA ARTUKOVIĆ KUNŠT – 1 glas
44. HANA HORAK – 0 glasova
45. MLADEN SUČEVIĆ – 0 glasova
46. ALEKSANDAR MARŠAVELSKI – 1 glas
47. KATARINA JUKIĆ JAKOPIĆ – 0 glasova
48. DRAŽEN BOŠNJAKOVIĆ – 12 glasova
49. NADA MIKULANDRA – 0 glasova
50. SANJA BEZBRADICA JELAVIĆ – 12 glasova
51. DAVID CRNOV – 0 glasova
52. BOJAN BUGARIN – 0 glasova
53. NICOLE KWIATKOWSKI – 0 glasova
54. ZVONIMIR SLAKOPER – 0 glasova
55. DUBRAVKO LJUBIĆ – 0 glasova
56. BOŽENA RAMLJAK – 0 glasova
57. ŠTEFICA STAŽNIK – 0 glasova
58. HRVOJE JUKIĆ – 0 glasova
59. BRANKA GENZIĆ-HORVAT – 0 glasova
60. VEDRAN ĐULABIĆ – 0 glasova
61. OLIVER MITTERMAYER – 0 glasova
62. LUKA MAĐERIĆ – 0 glasovaIz navedenog proizlazi da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskom saboru Prijedlog liste kandidata za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i to:
1. ANTE GALIĆ
2. ANDREJ ABRAMOVIĆ
3. MIROSLAV ŠUMANOVIĆ
4. LOVORKA KUŠAN
5. RAJKO MLINARIĆ
6. BILJANA KOSTADINOV
7. DRAŽEN BOŠNJAKOVIĆ
8. SANJA BEZBRADICA JELAVIĆ
9. FRANE STANIČIĆ
10. MAŠA MAROCHINI ZRINSKIOdbor uz svoj Prijedlog dostavlja dokumentaciju navedenih kandidata.
Na temelju članka 6. stavka 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Odbor daje obrazloženje iz kojeg je razvidno zašto je pojedinom kandidatu dao prednost pred ostalim kandidatima.
Za ANTU GALIĆA Odbor se opredijelio zbog njegovih istaknutih i dugogodišnjih stručnih, profesionalnih i radnih rezultata u sudbenoj vlasti Republike Hrvatske.
Između ostalog, obavljao je dužnost predsjednika Upravnog suda Republike Hrvatske, odnosno Visokog upravnog suda Republike Hrvatske te je provodio reformu upravnog sudovanja u Republici Hrvatskoj, a naročitu pažnju je posvetio smanjenju zaostataka u radu i povećanju ažurnosti rada suda. Također je za više od trećine smanjio trošak poslovanja suda uz istodobno povećanje njegove efikasnosti.
Bio je član Programskog vijeća Pravosudne akademije i član radne skupine za izradu Programa stručnog usavršavanja u državnoj školi za pravosudne dužnosnike. Također, bio je član Državnog sudbenog vijeća Republike Hrvatske.
Sudjelovao je u radu brojnih seminara i savjetovanja (Europsko pravo zajednice i neovisnost pravosuđa, Uloga suca kod nadzora državnih potpora-napredni seminar, VI. Međunarodne konferencija državnih sudbenih vijeća). Sudjeluje u radu Association of the Councils of State and Supreme Administrative Jurisdiction of the EU s fokusom na stručne skupove na kojima je tematizirano pitanje povećanja ažurnosti i učinkovitosti rada suda.
Kao predsjednik Upravnog suda Republike Hrvatske inicirao je održavanje međunarodne konferencije na temu Novi sustav upravnog sudovanja Republike Hrvatske u perspektivi pristupanja Europskoj uniji: razmjena europskih iskustava, inicirao je održavanje radne skupine na temu Azil i imigracije.
Sudjelovao je i bio predavač na brojnim savjetovanjima, konferencijama i stručnim skupovima. Sudjelovao je kao član brojnih radnih skupina za izradu prijedloga zakona od toga ističe Zakon o upravnim sporovima.
Sudjelovao je u radu seminara za edukaciju vježbenika u pravosuđu u organizaciji pravosudne akademije i Hrvatske odvjetničke komore na kojima je predavao predmete ustavni sustav i ustrojstvo pravosuđa.
Autor je i koautor više znanstvenih i stručnih radova (Kontrolni mehanizmi djelovanja upravnih sudova u Hrvatskoj, Učinak druge novele Zakona o upravnim sporovima na upravni spor u Hrvatskoj, Ujednačavanje prakse u upravnom sudovanju, Žalba u upravnom sporu, Upravni spor kao jamstvo zakonitosti rada uprave, Upravni i upravnosudski postupak za vrijeme pandemije COVID-19 i drugi).
Za stručni rad i unapređenje suradnje Državnog savjeta Republike Francuske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske dodijeljene su mu srebrne medalje Državnog savjeta Republike Francuske.
Za ANDREJA ABRAMOVIĆA Odbor se opredijelio zbog njegovih istaknutih i dugogodišnjih stručnih, profesionalnih i radnih rezultata u sudbenoj vlasti Republike Hrvatske te kao suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Tijekom svoje karijere radio je kao sudac Općinskog suda u Zagrebu, sudac Upravnog suda u Zagrebu te je obnašao dužnost predsjednika Upravnog suda u Zagrebu.
Autor je više stručnih članaka - Dospjelost izvanugovorne obveze naknade štete, Probijanje zida prave osobnosti d.o.o.-a, Odgovornost za štetu nastalu objavom informacije, Mit o reformi pravosuđa, Obveznost izvršenja upravnosudskih odluka, Osnove budućeg europskog odštetnog prava i neka razmišljanja koliko smo u toj materiji daleko od Europe?, Općeprihvaćena načela kao kriterij za tumačenje pravne norme, Novi ZOO je (ne)iskorištena prilika, Evazija i eutanazija, The impact of european on croatian Constitutional court case law, Fiat iustitia, pereat mundus i drugo, koji su objavljeni u Odvjetniku, Hrvatskoj pravnoj reviji, Informatoru, godišnjacima Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu, Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Zborniku pravnog fakulteta sveučilišta u Rijeci, Sveskama za javno pravo, portalu IUS Info i u zbornicima međunarodnih konferencija.
Odlukom Hrvatskoga sabora od 3. lipnja 2016. godine izabran je za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Za MIROSLAVA ŠUMANOVIĆA Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada kao suca općinskog i županijskog suda, odvjetnika te kao suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Posebno se ističe njegovo dugogodišnje iskustvo kao suca i odvjetnika u različitim područjima prava (parnično, izvanparnično, nasljedno, kazneno, ovršno).
Također, bio je koordinator radne skupine i nositelj izrade teksta nacrta i obrazloženja prijedloga Zakona o odgovornosti za štetu od terorističkih akata i javnih demonstracija, Zakona od odgovornosti za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata te Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ.
Kao posebno područje djelovanja ističe se ustavnopravni položaj sudbene vlasti i institucionalna jamstva nezavisnosti sudova u odnosu na druge grane vlasti kao i problematike kontrole ustavnosti međunarodnih ugovora i zakona o potvrđivanju međunarodnih ugovora u supstancijalnom aspektu.
Autor je više stručnih članaka koji su objavljeni u pravoj periodici „Pravo u gospodarstvu“, „Informator“, „Zbornik radova s građansko-pravnog savjetovanja“, „Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu“ i drugo. Koautor je knjige Novote u parničnom postupku kao i autor komentara Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
Tijekom sudačke službe bio je dopredsjednik Udruge hrvatskih sudaca koja mu je dodijelila „Priznanje za razvitak i promicanje interesa udruge dugogodišnjim i predanim radom“.
Odlikovan je Redom hrvatskog pletera.
Odlukom Hrvatskoga sabora od 3. lipnja 2016. godine izabran je za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Za LOVORKU KUŠAN Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada kao odvjetnice te kao sutkinje Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Posebno se ističe njena angažiranost na području zaštite ljudskih prava kao odvjetnice i aktivistice pri čemi je primjenjivala odredbe Ustava Republike Hrvatske i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te druge međunarodne dokumente o ljudskim pravima. Također, bila je suradnica Europskog centra za prava Roma. Bila je konzultantica Vijeća Europe za Izvještaj o preprekama za romsku manjinu u Hrvatskoj u pristupu različitim pravima a posebno državljanstvu, stanovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi.
Sudjelovala je kao predavačica na dvogodišnjem projektu Centra za mirovne studije vezano za Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Održala je predavanja o Zakonu o suzbijanju diskriminacije za suce i državne službenike.
Članica je Europske mreže pravnih eksperata u području nediskriminacije koja za potrebe Europske komisije istražuje primjenu antidiskriminacijskog prava Europske unije.
Zastupala je stranke pred Europskim sudom za ljudska prava te je u nekima od njih Europski sud donio važne presude (npr. Oršuš protiv Hrvatske, Sečić protiv Hrvatske, Cindrić i Bešlić protiv Hrvatske, Škorjanec protiv Hrvatske i Hoti protiv Hrvatske).
Autorica i koautorica je više radova: Sukob interesa, Zabrana mučenja-Članak 3. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokol br. 12, Pravo na utvrđivanje okolnosti smrti pacijenta u zdravstvenoj ustanovi, O knjizi Philippea Sandsa East West Street te o porijeklu termina genocid i zločin protiv čovječnosti, Ustavna jamstva i gospodarski ustroj Republike Hrvatske (o poduzetničkoj i tržišnoj slobodi i pravu vlasništva), Inicijativa za preispitivanje ustavnosti zakona u konkretnim sudskim postupcima: individualna ili kolektivna obveza?.
Kao sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske nastojala je ojačati efikasnost ustavne tužbe kao pravnog lijeka protiv povrede ustavnih i konvencijskih prava što je utvrdio i Europski sud za ljudska prava u svojim odlukama.
Odlukom Hrvatskoga sabora od 3. lipnja 2016. godine izabrana je za sutkinju Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Za RAJKA MLINARIĆA Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada u području pravosuđa i kao odvjetnika te kao suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Tijekom svoje profesionalne karijere bio je zamjenik državnog pravobranitelja Republike Hrvatske, osnivač i odvjetnik odvjetničkog društva kao i samostalni odvjetnik, sudac Višeg disciplinskog suda Hrvatske odvjetničke komore. Također, član je Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita iz predmeta Ustavno uređenje, organizacija pravosuđa i pravo Europske unije, voditelj je vježbi i praktične nastave iz Kaznenog procesnog prava i Kaznenog materijalnog prava za studente III. godine na Katedri Kazneno procesno pravo i Kazneno materijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Također, autor i koautor je više stručnih radova (Čovjek, društvo i korona, Pravnom normom u borbi protiv virusa COVID-19, Rehabilitacija i inkluzija, Kratke zatvorske kazne u hrvatskoj penološkoj praksi, Epistemološki i metodološki problemi u kriminalističko-penološkim istraživanjima, Kriminologija i socijalna integracija, Tijek i uspješnost tretmana osoba osuđenih na kratke kazne zatvora ).
Obavljajući odvjetničku profesiju sudjelovao je u upravnim, građanskim i kaznenim predmetima, posebno iz područja gospodarskog kriminala s interesom zaštite i ostvarenja ustavnih jamstava i prava obrane zastupanih osoba. Glavna područja interesa su mu ustavno pravo, pravo trgovačkih društava, statusno i ugovorno pravo, stečajno pravo, građansko stvarno, obvezno pravo i zemljišno knjižno pravo, radno i upravo pravo, kazneno i kazneno procesno pravo te zdravstveno pravo.
Branitelj je Domovinskog rata od travnja 1992. do lipnja 1996. godine.
Odlukom Hrvatskoga sabora od 3. lipnja 2016. godine izabran je za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Za BILJANU KOSTADINOV Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada kao profesorice na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Vijeće Pravnog fakultet u Zagrebu je predložilo prof. dr. sc. Biljanu Kostadinov za kandidatkinju za sutkinju Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Posebno se ističe izbor radova o ustavnom sudovanju. Naime, autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova na području ustavnog prava, kao i urednica pet znanstvenih monografija: Poredbeno ustavno pravo-Druga knjiga: Ustavno sudovanje (autorica poglavlja: Ustavni identitet-Francuska, Indija, Njemačka, Ustav nije vrijednosno neutralan dokument, Vladavina prava, Ljudsko dostojanstvo, Konstitucionalizacija periodnog modela prekida trudnoće u Hrvatskoj, O načelu jednakosti), Poredbeno ustavno pravo-Dioba vlasti (autorica poglavlja: Ustavnost država članica američke federacije, Asimetrični federalizam, Ograničenja ovlasti vlade u tranzicijskom razdoblju, Formiranje vlade u parlamentarnim demokracijama), Vladavina prava-backsliding ili globalni kraj liberalne demokracije? (poglavlje u knjizi Ustavne promjene i političke nagodbe-Republike Hrvatska između ustavne demokracije i populizma), Human Dignity in Croatia (poglavlje u knjizi Handbook of Human Dignity in Europe), Predsjednik Republike-mimikrija Ustava prema ustavnom modelu Francuske (poglavlje u knjizi Ustavi i demokracija-strani utjecaj i domaći odgovori), Ustavni identitet (poglavlje u knjizi Dvadeseta obljetnica Ustava Republike Hrvatske) i brojnih drugih.
Sudjelovala je na mnogobrojnim znanstvenim skupovima kao npr. Hrvatski konstitucionalizam u kontekstu izbornog zakonodavstva, The Crisis of Liberal Democracy in Central European Countries and Its Influence on the Interpretation od Constitutional Identity, Vladavina prava, National Sovereignty as Limited by Supranational Integration, Referendum građanske inicijative, Constitutional indentity.
Članica je Hrvatske udruge za ustavno pravo, Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, Akademije pravnih znanosti Hrvatske, American Political Science Association i drugih. Dodatno se stručno usavršavala na području ustavnog sudovanja-ustavno pravo (Institut Louis Favoreu, Institut Charles de Gaulle, Fulbright American Studies Institute, Academy of European Law, European University Institute, Droit international et relations internationales). Doktorirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu s temom „Položaj predsjednika Republike u francuskoj Petoj Republici (1958.-1995.)-političko institucionalni temelji, ustavni model i zbilja“.
Dobitnica je nagrade „Priznanje za doprinos znanosti poredbenog ustavnog prava i znanstvenu suradnju“.
Za DRAŽENA BOŠNJAKOVIĆA Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada na pravnim poslovima kod različitih poslodavaca, rada kao odvjetnika te javnog rada u okviru političkog djelovanja.
Posebno se dugogodišnjim radom i javnim djelovanjem istakao kao nositelj i vršitelj najviših javnih dužnosti i to ministra pravosuđa u dva mandata, predsjednika Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora, predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora te je bio član mnogih radnih tijela (odbora) Hrvatskoga sabora. Također, obnašao je dužnost državnog tajnika u Ministarstvu pravosuđa, člana Skupštine Zagrebačke Županije te predsjednika Skupštine.
Za vrijeme obnašanja dužnosti ministra pravosuđa, sudjelovao je u pregovorima vezanim za Poglavlje 23. "Pravosuđe i temeljna ljudska prava" čije je zatvaranje bilo uvjet za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji. U tom periodu provedene su brojne reforme - izmijenjen je Ustav Republike Hrvatske vezano za način izbora sudaca i državnih odvjetnika, promijenjena je organizacijska mreža pravosudnih tijela te su učinjene brojne reforme u svim granama pravosuđa u kojima je sudjelovao. Također, predsjedao je Vijećem ministara pravosuđa zemalja članica Europske unije.Tijekom svoje profesionalne karijere radio je kao odvjetnik u samostalnom odvjetničkom uredu.
Za SANJU BEZBRADICU JELAVIĆ Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada kao odvjetnice.
Posebno se ističe njena angažiranost na zaštiti ljudskih prava, posebno u zastupanju ranjivih skupina, osobito žena žrtava nasilja – pravno savjetovanje u savjetovalištu Autonomne ženske kuće Zagreb i odvjetničko zastupanje žrtava raznih kaznenih dijela.
U svom profesionalnom radu obraćala se Ustavnom sudu Republike Hrvatske kao i Europskom sudu za ljudska prava te kao stručnjakinja surađuje s nadzornim tijelima za provedbu ratificiranih konvencija Vijeća Europe poput GRETA-e (Skupina stručnjaka za suzbijanje trgovanja ljudima-mehanizam nadgledanja Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima), GREVIO (Skupina stručnjaka za nadgledanje provedbe Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji), specijalnim izvjestiteljima za ljudska prava Vijeća Europe i UN.
Sudjelovala je u brojnim radnim skupinama sa svrhom doprinosa poboljšanju zakonskih okvira i stvaranja dobrih praksi (radna skupina za izmjene i dopune Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Obiteljskog zakona, Zakona o zaštiti od nasilja o obitelji, izrade Nacionalnih planova i strategija usmjerenih na suzbijanje nasilja prema ženama i na suzbijanje diskriminacije). Također, uključena je kao stručnjakinja u programe edukacije koje provodi Republika Hrvatska sa svrhom pomoći tijelima državne vlasti u implementaciji ratificiranih konvencija i europske pravne stečevine, ispravnoj primjeni nacionalnog pravnog okvira i uspostavi dobrih praksi koje bi trebale doprinijeti efikasnoj pomoći građanima.
Članica je Hrvatske odvjetničke komore, Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za suzbijanje trgovanja ljudima, mreže odvjetnika u organizaciji Vijeća Europe specijaliziranih za rad na ženama žrtvama nasilja, mreže odvjetnika u organizaciji Vijeća Europe specijaliziranih za suzbijanje trgovanja ljudima. Također, dobitnica je nagrade „Zagrepčanka godine“ te priznanja World Bank Group za doprinos studiji „Women, Business and the Law 2021.“.
Za FRANU STANIČIĆA Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Vijeće Pravnog fakultet u Zagrebu je predložilo prof. dr. sc. Franu Staničića za kandidata za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Doktorirao je na temu „Razvoj instituta izvlaštenja u Hrvatskoj“, a uža područja znanstvenog rada i interesa obuhvaćaju upravni postupak, upravni spor, izvlaštenje i druga javnopravna ograničenja vlasništva, neregulatorne agencije, odnose države i crkve, pravni položaj vjerskih zajednica.
Predstojnik je Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta u Zagrebu u statusu prodekana. Bio je tajnik poslijediplomskog sveučilišnog i specijalističkog studija za javno pravo i javna uprava. Predaje na pravnom studiju, studiju socijalnog rada, stručnom i specijalističkom diplomskom stručnom studiju javne uprave i stručnom poreznom studiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. Kolegij Upravno pravo i policijsko upravno pravo predaje na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti na Policijskoj akademiji.
Redoviti je član Akademije pravnih znanosti Hrvatske.
Bio je član radnih skupina za izradu više zakona (Zakon o upravnim sporovima, Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju). Bio je imenovan u Etičko povjerenstvo za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te Etičko povjerenstvo za izbor članova u Europski parlament.
Objavio je četiri autorske knjige (Policijsko upravno pravo, Komentar Zakona o upravnim sporovima, Analysis of the Legal Framework Concerning Statless Persons and Persons at Risk of Statlessness in Croatia/Analiza pravnog okvira koji se odnosi na osobe bez državljanstva i osobe izložene riziku bezdržavljanstva u Hrvatskoj, Katolička Crkva, vjerske zajednice i hrvatski pravni sustav), 76 znanstvenih radova i više od 300 stručnih članaka, prikaza i drugih radova.
Dobio je priznanje za knjigu od značaja za pravnu struku u 2020. godini – Zaklada dr. sc. Jadranko Crnić, a nagrađena je knjiga „Katolička Crkva, vjerske zajednice i hrvatski pravni sustav“.
Za MAŠU MAROCHINI ZRINSKI Odbor se opredijelio zbog stručnih i profesionalnih rezultata tijekom dugogodišnjeg rada na Pravnom fakultetu u Rijeci kao nositeljice ili sunositeljice brojnih kolegija.
Održava nastavu na svim razinama studija (Doktorskom studiju, Integriranom prijediplomskom i diplomskom studiju prava, Sveučilišnom specijalističkom studiju Kriminalističko istraživanje, Sveučilišnom specijalističkom studiju Pravo europskih integracija, Stručnom diplomskom studiju javne uprave, Stručnom prijediplomskom studiju), na hrvatskom i engleskom jeziku iz kolegija: Teorija prava i države, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Međunarodna ljudska prava, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i javna uprava, Prava osoba kojima je oduzeta sloboda pred Europskim sudom za ljudska prava, Metodologija pravne znanosti.
Sudjelovala je kao istraživačica u više znanstvenih i stručnih projekata u Hrvatskoj i inozemstvu te je predavala kao gostujuća predavačica na više sveučilišnih ustanova u inozemstvu. Sudjelovala je kao organizatorica i predavačica na Ljetnoj školi ljudskih prava te radi kao akademska trenerica studenata Pravnog fakulteta u Rijeci koji sudjeluju na Moot court natjecanjima iz ljudskih prava. Autorica je e-tečaja pravosudne akademije iz područja ljudskih prava.
Autorica je mnogih znanstvenih i stručnih radova posebno u području ljudskih prava (Analiza pojma dom i razmjernosti ograničenja prava na poštovanje doma, Mogućnost uvođenja obveznog cijepljenja protiv COVID-19 bolesti primjenom načela razmjernosti uz prikaz postojeće prakse Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske, Očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti kao dopušteno ograničenje prava na slobodu izražavanja-Hrvatska i konvencijska perspektiva, monografija Socio-economic Dimension of the European Convention on Human Rights i drugih). Sudjelovala na brojnim domaćim i inozemnim stručnim konferencijama i znanstvenim skupovima.
Odbor ističe da je postupak kandidiranja i predlaganja za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske proveden potpuno transparentno, a sjednici Odbora i javnom razgovoru nazočili su predstavnici medija.
SLUŽBENA ZABILJEŠKA S JAVNOG RAZGOVORA S KANDIDATIMA ZA IZBOR DESET SUDACA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE SUKLADNO ČLANKU 6. STAVKU 4. USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM SUDUJavni razgovor održan je 17. listopada 2024. od 9,30 do 14,45 sati, 18. listopada 2024. od 9,30 do 17,15 sati, 21. listopada 2024. od 9,30 do 13,10 sati te od 14,30 do 17,10 sati, 22. listopada 2024. od 9,30 do 12,10 sati te od 14,30 do 16,50 sati, 23. listopada 2024. od 9,30 do 14,35 sati i 25. listopada 2024. od 9,30 do 11,50 sati u zgradi Hrvatskoga sabora, Zagreb, Ilica 256B, u dvorani „Ivana Mažuranića“.
Sjednici održanoj 17. listopada 2024. od 9,30 do 14,45 sati nazočili su: dr. sc. Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Ante Sanader, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Armin Hodžić, Željko Lacković, Peđa Grbin, Tonči Restović, Arsen Bauk i Sandra Benčić, članovi Odbora iz reda zastupnika.Sjednici održanoj 17. listopada 2024. od 9,30 do 14,45 sati nije nazoči Božo Petrov, član Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 17. listopada 2024. od 9,30 do 14,45 sati nazočili su: Dalija Orešković, Ivan Dabo i Vesna Bedeković zastupnici u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednici održanoj 18. listopada 2024. od 9,30 do 17,15 sati nazočili su: dr. sc. Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Ante Sanader, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Željko Lacković, Tonči Restović, Arsen Bauk i Sandra Benčić, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Sjednici održanoj 18. listopada 2024. od 9,30 do 17,15 sati nisu nazočili: Peđa Grbin i Božo Petrov, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Svoj izostanak na sjednici održanoj 18. listopada 2024. od 9,30 do 17,15 sati ispričao je Armin Hodžić, član Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 18. listopada 2024. od 9,30 do 17,15 sati nazočili su: Dalija Orešković, Urša Raukar Gamulin i Ivana Marković, zastupnice u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 9,30 do 13,10 sati nazočili su: dr. sc. Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Peđa Grbin, Tonči Restović, Arsen Bauk i Sandra Benčić, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 9,30 do 13,10 sati nisu nazočili: Ante Sanader, Željko Lacković i Božo Petrov, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Svoj izostanak na sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 9,30 do 13,10 sati ispričao je: Armin Hodžić, član Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 9,30 do 13,10 sati nazočili su: Dalija Orešković i Urša Raukar Gamulin, zastupnice u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 14,30 do 17,10 sati nazočili su: dr. sc. Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Peđa Grbin, Tonči Restović i Sandra Benčić, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 14,30 do 17,10 sati nisu nazočili: Ante Sanader, Željko Lacković, Arsen Bauk i Božo Petrov, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Svoj izostanak na sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 14,30 do 17,10 sati ispričao je Armin Hodžić, član Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 21. listopada 2024. od 14,30 do 17,10 sati nazočili su: Dalija Orešković i Urša Raukar Gamulin, zastupnice u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednici održanoj 22. listopada 2024. od 9,30 do 12,10 sati nazočili su: dr. sc. Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Ante Sanader, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Armin Hodžić, Željko Lacković, Peđa Grbin i Tonči Restović članovi Odbora iz reda zastupnika.
Sjednici održanoj 22. listopada 2024. od 9,30 do 12,10 sati nisu nazočili: Arsen Bauk, Sandra Benčić i Božo Petrov, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 22. listopada 2024. od 9,30 do 12,10 sati nazočili su: Dalija Orešković i Urša Raukar Gamulin, zastupnice u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednici održanoj 22. listopada 2024. od 14,30 do 16,50 sati nazočili su: dr. sc. Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Peđa Grbin i Tonči Restović, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Sjednici održanoj 22. listopada 2024. od 14,30 do 16,50 sati nisu nazočili: Ante Sanader, Željko Lacković, Arsen Bauk, Sandra Benčić i Božo Petrov, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Svoj izostanak na sjednici održanoj 22. listopada 2024. od 14,30 do 16,50 sati ispričao je Armin Hodžić, član Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 22. listopada 2024. od 14,30 do 16,50 sati nazočili su: Danica Baričević, Danijela Blažanović, Vesna Bedeković, Maksimilijan Šimrak, Urša Raukar Gamulin, zastupnici u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednici održanoj 23. listopada 2024. od 9,30 do 14,35 sati nazočili su: dr. sc. Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Ante Sanader, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Armin Hodžić, Željko Lacković, Peđa Grbin, Tonči Restović, Arsen Bauk i Sandra Benčić, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Sjednici održanoj 23. listopada 2024. od 9,30 do 14,35 sati nije nazočio Božo Petrov, član Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 23. listopada 2024. od 9,30 do 14,35 sati nazočili su: Dalija Orešković i Urša Raukar Gamulin, zastupnice u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednici održanoj 25. listopada 2024. od 9,30 do 11,50 sati nazočili su: dr. sc, Ivan Malenica, predsjednik Odbora, Saša Đujić, potpredsjednik Odbora, Nikola Mažar, Krunoslav Katičić, Josip Borić, Armin Hodžić, Peđa Grbin, Tonči Restović i Sandra Benčić, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Sjednici održanoj 25. listopada 2024. od 9,30 do 11,50 sati nisu nazočili: Ante Sanader, Željko Laković, Arsen Bauk i Božo Petrov, članovi Odbora iz reda zastupnika.
Pored članova Odbora, sjednici održanoj 25. listopada 2024. od 9,30 do 11,50 sati nazočili su: Dalija Orešković i Urša Raukar Gamulin, zastupnice u Hrvatskom saboru te predstavnici medija.
Sjednica Odbora na kojoj je održan javni razgovor s kandidatima snimana je putem saborskog YouTube kanala te snimka čini sastavni dio ove bilješke:
17.10.2024. https://www.youtube.com/live/QIUDXPYq0eY
18.10.2024. https://www.youtube.com/live/hlMfLL0ON6s
21.10.2024. https://www.youtube.com/live/9kIH1ZGu6gU
21.10.2024. https://www.youtube.com/live/9kIH1ZGu6gU
22.10.2024. https://www.youtube.com/live/KL1RroBpIcs
22.10.2024. https://www.youtube.com/live/KL1RroBpIcs
23.10.2024. https://www.youtube.com/live/5CYY3IG6W1w
25.10.2024. https://www.youtube.com/live/EG6gsTLdd7k
7. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Konačnom prijedlogu zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, drugo čitanje, P.Z. br. 55
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 21. studenoga 2024. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je potrebno donošenje ovoga Zakona kako bi se spriječilo nastajanje pravne praznine i Vladi Republike Hrvatske omogućilo da i ubuduće, kada je to nužno, donosi uredbe na temelju zakonske ovlasti.
Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Ivan Malenica
5. sjednica -
- ×
Utvrđivanje liste kandidata Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske
Na temelju odredbe članka 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, nakon proteka roka za podnošenje kandidatura, Odbor je na 5. sjednici održanoj 10. listopada 2024. utvrdio da je na Poziv za predlaganje kandidata za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske pravovremeno pristiglo 66 kandidatura, pri čemu su 2 kandidature povučene i to kandidature Marka Bonifačića i Hrvoja Jukića, 1 kandidatura Vladimira Šplajta utvrđena je nepravovaljanom jer ne zadovoljava uvjete utvrđene Javnim pozivom dok su ostale 63 kandidature utvrđene pravovaljanima.
Na temelju navedenog i provedene rasprave, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora utvrdio je
LISTU KANDIDATA
za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske kako slijedi1. DOMAGOJ SIVRIĆ
2. BRANKO BRKIĆ
3. MARINA ZAGOREC
4. MARKO ČIČKOVIĆ
5. DAVORIN IVANJEK
6. SENAD BAJRAMOVIĆ
7. ZORAN VUJASIN
8. ZLATKO ĆESIĆ
9. ROBERT TRAVAŠ
10. VEDRAN CERANIĆ
11. JADRANKA OSREČAK
12. NEVEN CIRKVENI
13. MARIO VUKELIĆ
14. MARTA DRAGIČEVIĆ PRTENJAČA
15. LOVORKA KUŠAN
16. MIROSLAV ŠUMANOVIĆ
17. MARIO JELUŠIĆ
18. VESNA ALABURIĆ
19. NIVES VRVILO
20. ALEN RAJKO
21. ŽELJKO MATIJAŠEC
22. IVANA MILAS KLARIĆ
23. ANTE GALIĆ
24. FRANE STANIČIĆ
25. ALEKSANDRA MAGANIĆ
26. BILJANA KOSTADINOV
27. DAVORIN LAPAŠ
28. ALAN UZELAC
29. ĐURO SESSA
30. ŠIME SAVIĆ
31. MILA MIKECIN MIŠETIĆ
32. TIN MATIĆ
33. ANDREJ ABRAMOVIĆ
34. LJILJANA STIPIŠIĆ
35. RAJKO MLINARIĆ
36. VIKTOR GOTOVAC
37. TUNJICA PETRAŠEVIĆ
38. MAŠA MAROCHINI ZRINSKI
39. MATO PALIĆ
40. ANITA BLAGOJEVIĆ
41. JASNA ŠOLJAN ANDRAŠIĆ
42. MATE – TOMISLAV PEROŠ
43. SANDRA ARTUKOVIĆ KUNŠT
44. HANA HORAK
45. MLADEN SUČEVIĆ
46. ALEKSANDAR MARŠAVELSKI
47. DINKO JAKELIĆ
48. KATARINA JUKIĆ JAKOPIĆ
49. DRAŽEN BOŠNJAKOVIĆ
50. NADA MIKULANDRA
51. SANJA BEZBRADICA JELAVIĆ
52. DAVID CRNOV
53. BOJAN BUGARIN
54. NICOLE KWIATKOWSKI
55. ZVONIMIR SLAKOPER
56. DUBRAVKO LJUBIĆ
57. BOŽENA RAMLJAK
58. ŠTEFICA STAŽNIK
59. HRVOJE JUKIĆ
60. BRANKA GENZIĆ-HORVAT
61. VEDRAN ĐULABIĆ
62. OLIVER MITTERMAYER
63. LUKA MAĐERIĆ
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Ivan Malenica
4. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, prvo čitanje, P.Z. br. 55
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 26. rujna 2024. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. rujna 2024. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je potrebno donošenje ovoga Zakona kako bi se spriječilo nastajanje pravne praznine i Vladi Republike Hrvatske omogućilo da i ubuduće, kada je to nužno, donosi uredbe na temelju zakonske ovlasti.
Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Ivan Malenica
3. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 26
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 26. lipnja 2024. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2024. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja je između ostalog naveo kako zakonske odredbe o zapošljavanju putem Centraliziranog sustava za zapošljavanje stupaju na snagu 1. srpnja 2024. Kako nije dovršena aplikacija za Centralizirani sustav za zapošljavanje i osigurani administrativni kapaciteti, provedena edukacija za službenike državnih tijela koji će raditi u navedenom sustavu te nisu ispunjeni tehnički preduvjeti za provedbu novog načina zapošljavanja potrebno je omogućiti zapošljavanje prema dosadašnjim propisima do uspostave Centraliziranog sustava za zapošljavanje.
Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr. sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Ivan Malenica
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu odluke o izboru zamjenice pučke pravobraniteljice
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 26. lipnja 2024. godine raspravio je Prijedlog odluke o izboru zamjenika pučke pravobraniteljice koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 25. siječnja 2024. godine.
Odbor je predmetni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) podupire donošenje Odluke o izboru zamjenice pučke pravobraniteljice.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr. sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Ivan Malenica - ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine
Na temelju članaka 7., 9. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, br. 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20.,119/20., 123/20. i 86/23.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 26. lipnja 2024. donio je
O D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika
I.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2024. godini u iznosu od 9.740.919,00 eura.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 16. svibnja do 30. lipnja 2024. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“, br. 74/24.) u iznosu od 1.230.922,14 eura.
Ovom Odlukom raspoređuju se preostala sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u iznosu od 2.435.229,75 eura za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine te u iznosu od 2.435.229,75 eura za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Zakonska obveza za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine iznosi 2.435.229,75 eura te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine iznosi 2.435.229,75 eura.
II.
Sukladno točki I. ove Odluke za razdoblje 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine raspoređuju se sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u iznosu od 2.435.229,75 eura.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.
Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
III.
Prema kriterijima iz točke II. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine raspoređuju se sredstva u iznosu od 2.435.229,75 eura te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine u iznosu od 2.435.229,75 eura i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(40 zastupnika i 16 zastupnica) 898.585,74 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(20 zastupnik i 17 zastupnica) 603.737,29 eura
3. Domovinski pokret
(10 zastupnika i 2 zastupnice) 190.325,45 eura
4. Možemo!-Politička platforma
(2 zastupnika i 8 zastupnica) 168.484,83 eura
5. Most
(8 zastupnika i 1 zastupnica) 141.964,07 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(1 zastupnik i 2 zastupnice) 49.921,43 eura
7. Centar
(2 zastupnice) 34.320,98 eura
8. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik i 1 zastupnica) 32.760,94 eura
9. Nezavisna platforma Sjevera
(2 zastupnika) 31.200,89 eura
10. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika) 31.200,89 eura
11. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 31.200,89 eura
12.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 17.160,49 eura
13. Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 17.160,49 eura
14. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 15.600,45 eura
15. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 15.600,45 eura
16. Hrvatska seljačka stranka
(1 zastupnik) 15.600,45 eura
17. Nezavisni
(1 zastupnik) 15.600,45 eura
18. Fokus
(1 zastupnik) 15.600,45 eura
19. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 15.600,45 eura
20. Pravo i pravda
(1 zastupnik) 15.600,45 eura
21. Armin Hodžić
(nezavisni zastupnik) 15.600,45 eura
22. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 15.600,45 eura
23. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 15.600,45 eura
24. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 15.600,45 eura
25. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 15.600,45 eura
IV.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 74/24.).
V.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. srpnja 2024. godine.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK
I POLITIČKI SUSTAV
dr. sc. Ivan Malenica
OBRAZLOŽENJEUz točku I.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ br. 29/19. i 98/19.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2024. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 9.740.919,00 eura. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2024. godini za navedeno razdoblje temelji se na planiranom iznosu.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 16. svibnja do 30. lipnja 2024. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“, br. 74/24.) u iznosu od 1.230.922,14 eura.
Ovom Odlukom raspoređuju se preostala sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u iznosu od 2.435.229,75 eura za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine te u iznosu od 2.435.229,75 eura za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Kako se zastupljenost spolova mijenja[ Socijaldemokratska partija Hrvatske –– mirovanje zastupničkog mandata zastupnika Marka Krička i početak obnašanja zastupničke dužnosti zamjenice zastupnika Ivane Ribarić Majanović. ] i tijekom trajanja mandata (prestankom mandata ili stavljanjem mandata u mirovanje i određivanjem zamjenika), naknada za podzastupljeni spol se također mijenja ovisno o promjeni u zastupljenosti spolova tijekom trajanja mandata, a ne određuje se samo jednom, prema sastavu prvotno izabranih zastupnika.
Uz točku II.
Ovom točkom određeno je kako se ovom Odlukom raspoređuju sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine u iznosu od 2.435.229,75 eura.
Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Sredstva se raspoređuju na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je predložila listu pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 15.600,45 eura, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola u iznosu od 17.160,49 eura za razdoblje 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine.
Uz točku III.
Ovom točkom određeno je kako su prema kriterijima iz točke II. ove Odluke sredstva za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine te od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine raspoređena političkim strankama i nezavisnim zastupnicima.
Uz točku IV.
Ovom točkom određuje se prestanak važenja Odluke o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 74/24.)
Uz točku V.
Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
2. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Vladi Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 17
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 13. lipnja 2024. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Vladi Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. lipnja 2024. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako se predmetnom promjenom, između ostalog, u cilju unaprjeđenja organizacije rada stvara novi zakonodavni okvir ustrojstva i djelokruga vladinih stručnih službi (ustrojavanje Ureda za odnose s javnošću i Ureda za socijalno partnerstvo). Uočena je potreba da se pojedini poslovi izdvoje u zasebne službe radi povećanja učinkovitosti i kvalitete njihovog izvršenja, kao i potreba za većim brojem izvršitelja na pojedinim poslovima.
Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 5 „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona.Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Ivana Malenicu, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Ivan Malenica
- ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 10. saziva za razdoblje od 1. travnja do 15. svibnja 2024.
Na temelju članaka 7. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, br. 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20.,119/20., 123/20. i 86/23.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 13. lipnja 2024. godine donio je
O D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i
nezavisnih zastupnika
I.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2024. godini u iznosu od 9.740.919,00 eura.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.
Raspoređena sredstva doznačuju se tromjesečno u jednakim iznosima, a ako se početak ili završetak mandata ne poklapaju s početkom ili završetkom tromjesečja, u tom se tromjesečju isplaćuje iznos razmjeran broju dana trajanja mandata.
Zakonska obveza za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 10. saziva Hrvatskoga sabora za razdoblje od 1. travnja do 15. svibnja 2024. godine iznosi 1.204.307,61 eura.
II.
Sukladno Odluci ovog Odbora o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika od 18. siječnja 2024. godine („Narodne novine“, br. 8/24.) te sukladno točki I. ove Odluke, odnosno razmjerno broju dana trajanja mandata, raspoređuju se sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 10. saziva Hrvatskoga sabora u iznosu od 1.204.307,61 eura za razdoblje od 1. travnja do 15. svibnja 2024. godine i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(43 zastupnika i 19 zastupnica) 493.302,92 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(19 zastupnika i 15 zastupnica) 274.057,18 eura
3. Domovinski pokret
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 87.235,10 eura
4. Most
(7 zastupnika i 1 zastupnica) 62.531,36 eura
5. Možemo!-Politička platforma
(2 zastupnika i 3 zastupnice) 40.915,58 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 23.931,75 eura
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 23.931,75 eura
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 15.439,84 eura
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 15.439,84 eura
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 15.439,84 eura
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 8.491,91 eura
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 8.491,91eura
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 8.491,91 eura
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 8.491,91 eura
15. Centar
(1 zastupnica) 8.491,91 eura
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 8.491,91 eura
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 7.719,92 eura
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 7.719,92 eura
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 7.719,92 eura
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 7.719,92 eura
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 7.719,92 eura
22. Fokus
(1 zastupnik) 7.719,92 eura
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 7.719,92 eura
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 7.719,92 eura
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 8.491,91 eura
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 7.719,92 eura
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 7.719,92 eura
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 7.719,92 eura
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 7.719,92 eura
III.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I
POLITIČKI SUSTAV
dr. sc. Ivan Malenica
OBRAZLOŽENJE
Uz točku I.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ br. 29/19. i 98/19.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2024. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 9.740.919,00 eura. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2024. godini za navedeno razdoblje temelji se na planiranom iznosu.
Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Raspoređena sredstva doznačuju se tromjesečno u jednakim iznosima, a ako se početak ili završetak mandata ne poklapaju s početkom ili završetkom tromjesečja, u tom se tromjesečju isplaćuje iznos razmjeran broju dana trajanja mandata.
Dana 16. i 17. travnja 2024. godine provedeni su izbori za zastupnike 11. saziva Hrvatskoga sabora te je Hrvatski sabor 16. svibnja 2024. godine konstituiran. Time je prestao mandat zastupnicima 10. saziva, a započeo mandat zastupnicima 11. saziva Hrvatskoga sabora. Stoga je bilo potrebno odrediti zakonsku obvezu za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za navedeno razdoblje.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Za razdoblje od 1. travnja do 15. svibnja 2024. godine za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 7.719,92 eura, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 8.491,91 eura te su na temelju toga utvrđena sredstva koja pripadaju pojedinoj političkoj stranci i nezavisnim zastupnicima.
Uz točku II.
Odlukom ovog Odbora o rasporedu sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 10. saziva Hrvatskoga sabora od 18. siječnja 2024. godine („Narodne novine“, br. 8/24.) određene su političke stranke i nezavisni zastupnici kojima pripada pravo na financiranje iz sredstava Državnog proračuna te su sukladno točki I. ove Odluke istima raspoređena navedena sredstva za utvrđeno vremensko razdoblje.
Uz točku III.
Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
- ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 11. saziva u 2024. godini
Na temelju članaka 7. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, br. 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20.,119/20., 123/20. i 86/23.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 13. lipnja 2024. godine donio je
O D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i
nezavisnih zastupnika
I.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2024. godini u iznosu od 9.740.919,00 eura.
Raspoređena sredstva doznačuju se tromjesečno u jednakim iznosima, a ako se početak ili završetak mandata ne poklapaju s početkom ili završetkom tromjesečja, u tom se tromjesečju isplaćuje iznos razmjeran broju dana trajanja mandata.
Zakonska obveza za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 11. saziva Hrvatskoga sabora za razdoblje od 16. svibnja do 30. lipnja 2024. godine iznosi 1.230.922,14 eura, za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine iznosi 2.435.229,75 eura te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine iznosi 2.435.229,75 eura.
II.
Sukladno točki I. ove Odluke, odnosno razmjerno broju dana trajanja mandata, za razdoblje od 16. svibnja do 30. lipnja 2024. godine, raspoređuju se sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 11. saziva Hrvatskoga sabora u iznosu od 1.230.922,14 eura.
Sukladno točki I. ove Odluke za razdoblje 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine raspoređuju se sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 11. saziva Hrvatskoga sabora u iznosu od 2.435.229,75 eura.
Sredstva iz stavaka 1. i 2. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.
Sredstva iz stavaka 1. i 2. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
III.
Prema kriterijima iz točke II. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za razdoblje od 16. svibnja do 30. lipnja 2024. godine raspoređuju se sredstva u iznosu od 1.230.922,14 eura i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(40 zastupnika i 16 zastupnica) 454.494,33 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(21 zastupnik i 16 zastupnica) 304.574,32 eura
3. Domovinski pokret
(10 zastupnika i 2 zastupnice) 96.264,42 eura
4. Možemo!-Politička platforma
(2 zastupnika i 8 zastupnica) 85.217,69 eura
5. Most
(8 zastupnika i 1 zastupnica) 71.803,79 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(1 zastupnik i 2 zastupnice) 25.249,68 eura
7. Centar
(2 zastupnice) 17.359,16 eura
8. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik i 1 zastupnica) 16.570,11 eura
9. Nezavisna platforma Sjevera
(2 zastupnika) 15.781,05 eura
10. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika) 15.781,05 eura
11. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 15.781,05 eura
12.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 8.679,58 eura
13. Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 8.679,58 eura
14. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 7.890,53 eura
15. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 7.890,53 eura
16. Hrvatska seljačka stranka
(1 zastupnik) 7.890,53 eura
17. Nezavisni
(1 zastupnik) 7.890,53 eura
18. Fokus
(1 zastupnik) 7.890,53 eura
19. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 7.890,53 eura
20. Pravo i pravda
(1 zastupnik) 7.890,53 eura
21. Armin Hodžić
(nezavisni zastupnik) 7.890,53 eura
22. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 7.890,53 eura
23. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 7.890,53 eura
24. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 7.890,53 eura
25. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 7.890,53 eura
IV.
Prema kriterijima iz točke II. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine raspoređuju se sredstva u iznosu od 2.435.229,75 eura te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine u iznosu od 2.435.229,75 eura i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(40 zastupnika i 16 zastupnica) 899.161,75 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(21 zastupnik i 16 zastupnica) 602.563,26 eura
3. Domovinski pokret
(10 zastupnika i 2 zastupnice) 190.447,45 eura
4. Možemo!-Politička platforma
(2 zastupnika i 8 zastupnica) 168.592,83 eura
5. Most
(8 zastupnika i 1 zastupnica) 142.055,07 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(1 zastupnik i 2 zastupnice) 49.953,43 eura
7. Centar
(2 zastupnice) 34.342,98 eura
8. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik i 1 zastupnica) 32.781,94 eura
9. Nezavisna platforma Sjevera
(2 zastupnika) 31.220,89 eura
10. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika) 31.220,89 eura
11. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 31.220,89 eura
12.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 17.171,49 eura
13. Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 17.171,49 eura
14. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 15.610,45 eura
15. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 15.610,45 eura
16. Hrvatska seljačka stranka
(1 zastupnik) 15.610,45 eura
17. Nezavisni
(1 zastupnik) 15.610,45 eura
18. Fokus
(1 zastupnik) 15.610,45 eura
19. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 15.610,45 eura
20. Pravo i pravda
(1 zastupnik) 15.610,45 eura
21. Armin Hodžić
(nezavisni zastupnik) 15.610,45 eura
22. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 15.610,45 eura
23. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 15.610,45 eura
24. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 15.610,45 eura
25. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 15.610,45 eura
V.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I
POLITIČKI SUSTAV
dr. sc. Ivan Malenica
OBRAZLOŽENJE
Uz točku I.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ br. 29/19. i 98/19.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2024. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 9.740.919,00 eura. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2024. godini za navedeno razdoblje temelji se na planiranom iznosu.
Također je propisano da se raspoređena sredstva doznačuju tromjesečno u jednakim iznosima, a ako se početak ili završetak mandata ne poklapaju s početkom ili završetkom tromjesečja, u tom se tromjesečju isplaćuje iznos razmjeran broju dana trajanja mandata.
Dana 16. i 17. travnja 2024. godine provedeni su izbori za zastupnike 11. saziva Hrvatskoga sabora te je Hrvatski sabor 16. svibnja 2024. godine konstituiran. Time je prestao mandat zastupnicima 10. saziva, a započeo mandat zastupnicima 11. saziva Hrvatskoga sabora. Stoga je bilo potrebno odrediti zakonsku obvezu za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za navedeno razdoblje.
S obzirom na navedeno, zakonska obveza za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 11. saziva Hrvatskoga sabora za razdoblje od 16. svibnja do 30. lipnja 2024. godine iznosi 1.230.922,14 eura, za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine iznosi 2.435.229,75 eura te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine iznosi 2.435.229,75 eura.
Uz točku II.
Ovom točkom određeno je kako se ovom Odlukom raspoređuju sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 11. saziva Hrvatskoga sabora u iznosu od 1.230.922,14 eura za razdoblje od 16. svibnja do 30. lipnja 2024. godine (razmjerno broju dana trajanja mandata), u iznosu od 2.435.229,75 eura za razdoblje 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine te u iznosu od 2.435.229,75 eura za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine.
Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Sredstva se raspoređuju na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je predložila listu pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Tako se za razdoblje od 16. svibnja do 30. lipnja 2024. godine za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju sredstva u iznosu od 7.890,53 eura, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola u iznosu od 8.679,58 eura. Za razdoblje 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine te za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 15.610,45 eura, a pojedinog zastupnika podzastupljenog spola u iznosu od 17.171,49 eura.
Uz točku III.
Ovom točkom određeno je kako su prema kriterijima iz točke II. ove Odluke sredstva za razdoblje od 16. svibnja do 30. lipnja 2024. godine raspoređena političkim strankama i nezavisnim zastupnicima 11. saziva Hrvatskoga sabora.
Uz točku IV.
Ovom točkom određeno je kako su prema kriterijima iz točke II. ove Odluke sredstva za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2024. godine te od 1. listopada do 31. prosinca 2024. godine raspoređena političkim strankama i nezavisnim zastupnicima 11. saziva Hrvatskoga sabora.
Uz točku V.
Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
- ×
Poziv Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske
Na temelju članka 126. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i članka 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst), Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora upućuje
P O Z I V
pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor deset sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske može biti izabrana osoba koja je:
- hrvatski državljanin
- diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koji se u toj struci istakao znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem
- doktor pravnih znanosti koji uz ostale ispunjene uvjete ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske biraju se iz reda istaknutih pravnika.
Kandidati uz životopis trebaju priložiti dokumentaciju o ispunjenju Ustavnim zakonom propisanih uvjeta, a posebice:
- dokaz o hrvatskom državljanstvu - preslika osobne iskaznice, vojne iskaznice, putovnice ili domovnice
- dokaz o završenom stupnju obrazovanja - izvornik ili ovjerena preslika
- dokaz o radnom iskustvu u pravnoj struci - izvornik ili preslika radne knjižice odnosno elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te potvrde poslodavaca (preslika ili putem sustava e-Građani)
- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci (preslika ili putem sustava e-Građani)
- potvrdu Ministarstva financija – Porezne uprave da je kandidat podmirio sve dospjele obveze.Rok za podnošenje prijedloga je 30 dana od dana objave ovog Poziva u „Narodnim novinama“.
Svi priloženi životopisi kandidata biti će javno objavljeni na web stranicama Hrvatskoga sabora.
Nepotpune i nepravodobne prijave neće se uzeti u razmatranje.
Prijedlozi kandidata upućuju se Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na adresu: Hrvatski sabor, 10 000 Zagreb, Trg sv. Marka 6.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV,POSLOVNIK I POLITIČKI
SUSTAV HRVATSKOGA SABORA
dr. sc. Ivan Malenica
1. sjednica, zajednička s Odborom za zakonodavstvo -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbora za zakonodavstvo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 1
1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na zajedničkoj 1. sjednici održanoj 16. svibnja 2024., raspravljali su o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 1, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 78 zastupnika u Hrvatskom saboru, aktom od 16. svibnja 2024.
2. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 6 glasa „PROTIV“) i Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 6 glasa „PROTIV“) podupiru donošenje ovoga Prijedloga zakona i Odbor za zakonodavstvo ne protivi se prijedlogu predlagatelja da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, kao i da stupi na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
3. Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora Odbori su odredili Ivana Malenicu, predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Krunoslava Katičića, predsjednika Odbora za zakonodavstvo.
PREDSJEDNIK PREDSJEDNIK
ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
I POLITIČKI SUSTAV
Ivan Malenica Krunoslav Katičić