9th term of the Croatian Parliament (14 October 2016 - 22 July 2020)

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 53. sjednici, održanoj 6. studenoga 2019. godine, razmotrio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane, P. Z. br. 774, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2019.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane, kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja obrazložio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane, istaknuvši da je svrha Sporazuma obostrani interes Europske unije i njezinih država članica i Japana za daljnjim jačanjem dijaloga i proširivanjem međusobnih odnosa. Dodao je da se Sporazumom osigurava dugoročna osnova za daljnji razvoj odnosa između Europske unije i Japana, te da jačanjem političkog dijaloga i poboljšavanjem suradnje u nizu područja, Sporazum služi ujedno i kao temelj za djelotvorniju bilateralnu suradnju s Japanom. Informirao ja da je Sporazum o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane potpisan je u srpnju 2018. godine u Tokiju, te da za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Smatrajući Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane, važnim za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje ovog Zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na svojoj 52. sjednici, održanoj u srijedu, 23.listopada 2019. godine, raspravio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, drugo čitanje, P.Z. br. 758, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2019.

Odbor je o navedenom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja obrazložio je ovaj Konačni prijedlog zakona istaknuvši da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, kako bi njegove odredbe u smislu članka 140. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske i Vlada Talijanske Republike potpisale su Ugovor o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, dana 9. srpnja 2019. godine, u Zagrebu. Navedenim Ugovorom stvara se pravni okvir te se uspostavljaju pravila uzajamne zaštite klasificiranih podataka u odnosima Republike Hrvatske i Talijanske Republike, koja će se odnositi na sve buduće klasificirane ugovore i ugovore o suradnji, a koji sadrže ili uključuju klasificirane podatke.
Obrazloženje je nastavljeno objašnjenjem razloga potpisivanja Ugovora jer je suradnja između Republike Hrvatske i Talijanske Republike u području razmjene klasificiranih podataka u stalnom porastu, a temelji se na zajedničkim interesima i razvoju odnosa dviju država u političkom, sigurnosnom, vojnom i gospodarskom području kao i na ostalim područjima međudržavne suradnje. Ujedno je navedeno da je  predmet ugovora osiguravanje zaštite klasificiranih podataka i utvrđivanje zajedničkih postupaka i pravila za zaštitu bilo kojih klasificiranih podataka koji se razmjenjuju između stranaka i između javnih i privatnih subjekata stranaka, a koji se odnose na međunarodne poslove, nacionalnu sigurnost i obranu, kao i na industrijske aktivnosti i operacije.

Nakon obrazloženja predstavnika predlagatelja koji je zaključno istaknuo  da za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske i provedene rasprave,  članovi  Odbora za vanjsku politiku  jednoglasno  su (9 glasova „za)   odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za vanjsku politiku je odredio predsjednika Odbora dr. sc. Miru Kovača.

PREDSJEDNIK ODBORA 
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na 50. sjednici, održanoj 19. rujna 2019. godine razmotrio je Izviješće o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2017 i 2018. godinu, koji je Predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. rujna 2019. godine. 

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Izvješću o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2017. i 2018. godinu kao matično radno tijelo. 

Predstavnica Vlade RH podsjetila je da je u cilju uspostavljanja institucionalnog okvira za pružanje službene razvojne pomoći usvojen je Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu i Nacionalna strategija  razvojne suradnje od 2017.do 2021. godine koja doprinosi oblikovanju politike međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu. Sukladno tome Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo je za izradu godišnjeg Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske, kojeg Vlada RH sukladno zakonskoj obvezi podnosi Hrvatskom saboru. Ujedno, informirala je da je provedba službene razvojne pomoći Republike Hrvatske decentralizirana, a resorna tijela provode svoje razvojne i humanitarne projekte prateći prioritete utvrđene Nacionalnom strategijom  razvojne suradnje 2017.-2021. Izvijestila je da Republika Hrvatska trenutno izdvaja 0,1 % BNP-a, dok je cilj novih država članica EU 0,33 % BNP-a.

Spomenula je da je u provedbi službene razvojne pomoći za 2017. i 2018. godinu sudjelovalo 11 ministarstava, 3 središnja državna ureda, te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka te Državni hidrometeorološki zavod. Istaknula je da je ukupnim iznosima, službena razvojna pomoć je u 2017. godini iznosila 355,26 milijuna kuna, a u 2018. godini 452,63 milijuna kuna, a u ukupnom razdjelu službene razvojne pomoći u dvogodišnjem razdoblju multilateralna pomoć iznosila je 72%, bilateralna pomoć 23%, dok je 5% bilo namijenjeno pružanju humanitarne pomoći.

Tijekom rasprave naglašeno je da je politika razvojne suradnje važan instrument vanjske politike Republike Hrvatske, te da razvojnu pomoć treba i dalje pomno planirati, uz daljnje jačanje međuresorne koordinacije, a kako bi sredstva bila što učinkovitije usmjeravana.

Smatrajući provedbu službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu važnom za pozicioniranje Republike Hrvatske u međunarodnim odnosima, članovi Odbora za vanjsku politiku, nakon provedene rasprave, jednoglasno su podržali prijedlog Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2017. i 2018. godinu. 

Članovi Odbora za vanjsku politiku odlučili su Hrvatskom saboru predložiti  prihvaćanje Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2017. i 2018. godinu.

Za svojeg izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za vanjsku politiku odredio je dr. sc. Miru Kovača, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na svojoj 49. sjednici, održanoj u petak, 19. srpnja 2019. godine, raspravio Prijedlog za iskazivanje povjerenja dr. sc. Gordanu Grliću Radmanu za obavljanje dužnosti ministra vanjskih i europskih poslova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. srpnja 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog, na temelju članka 119. stavaka 6. i 7. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio kao matično radno tijelo, na zajedničkoj sjednici s Odborom za europske poslove.

Nakon provedene rasprave Odbor za vanjsku politiku je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glasova „PROTIV“ i 1 glasova „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da iskaže povjerenje dr. sc. Gordanu Grliću Radmanu za obavljanje dužnosti ministra vanjskih i europskih poslova.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za vanjsku politiku je odredio predsjednika Odbora dr. sc. Miru Kovača.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na svojoj 46. sjednici, održanoj 31. svibnja 2019. godine, razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. svibnja 2019. godine. 

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju obrazložio je da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o  međunarodnim mjerama ograničavanja uređuje postupak primjene međunarodnih mjera ograničavanja, koje Republika Hrvatska provodi u skladu s pravnim aktima Europske unije i rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Istaknuto je da je područje primjene međunarodnih mjera ograničavanja do 2008. godine bilo uređeno Zakonom o međunarodnim restriktivnim mjerama, nakon čega je stupio na snagu Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja, koji je izmijenjen je i dopunjen 2014. godine, zato što je ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju bilo nužno stvoriti zakonski okvir za preuzimanje odluka, uredbi i provedbenih uredbi Vijeća Europske Unije. Naveo je da predložene izmjene i dopune uzimaju u obzir i preporuke MONEYVALA-a koje ukazuju na činjenicu da dosadašnje zakonsko rješenje pokazuje nedostatke glede provedbe odredbi sankcija utvrđenih rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Prije svega da se to odnosi na provedbu Rezolucije 1373 Vijeća sigurnosti UN-a, kojom se propisuje postupanje u pogledu zahtjeva za zamrzavanjem imovine terorista i njihovih pomagača. Slijedom toga, ovim izmjenama i dopunama Zakona, provedba  mjera ograničavanja predviđenih Rezolucijom 1373 unosi se unutarnji pravni sustav Republike Hrvatske. 

Tijekom rasprave naglašeno je da se ovim zakonskim rješenjem osigurava da Republika Hrvatska može, u slučaju potrebe, primijeniti međunarodne mjere ograničavanja, u skladu s utvrđenim rezolucijama UN-a i prije završetka postupka prenošenja, usklađivanja i donošenja pravnih akata na razini Europske unije. Također, da se Vladi RH daje mogućnost da Vijeću Europske unije predloži donošenje odluke, uredbe ili provedbene uredbe o određenoj međunarodnoj mjeri ograničavanja. 

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona međunarodnim mjerama ograničavanja.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio dr. sc. Miru Kovača.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na svojoj 45. sjednici, održanoj 5. travnja 2019. godine, razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. ožujka 2019. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja kao matično radno tijelo. 

Predstavnica predlagatelja u uvodnom obraćanju obrazložio je da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o  međunarodnim mjerama ograničavanja uređuje postupak primjene međunarodnih mjera ograničavanja, koje Republika Hrvatska provodi u skladu s pravnim aktima Europske unije i rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Istaknuto je da je područje primjene međunarodnih mjera ograničavanja do 2008. godine bilo uređeno Zakonom o međunarodnim restriktivnim mjerama, nakon čega je stupio na snagu Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja, koji je izmijenjen je i dopunjen 2014. godine, zato što je ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju bilo nužno stvoriti zakonski okvir za preuzimanje odluka, uredbi i provedbenih uredbi Vijeća Europske Unije. Obrazložila je da predložene izmjene i dopune uzimaju u obzir i preporuke MONEYVALA-a koje ukazuju na činjenicu da dosadašnje zakonsko rješenje pokazuje nedostatke glede provedbe odredbi sankcija utvrđenih rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Prije svega da se to odnosi na provedbu Rezolucije 1373 Vijeća sigurnosti UN-a, kojom se propisuje postupanje u pogledu zahtjeva za zamrzavanjem imovine terorista i njihovih pomagača. Slijedom toga, ovim izmjenama i dopunama Zakona, provedba  mjera ograničavanja predviđenih Rezolucijom 1373 unosi se unutarnji pravni sustav Republike Hrvatske. 

Tijekom rasprave spomenuto je da se novim zakonskim rješenjem osigurava da Republika Hrvatska može, u slučaju potrebe, primijeniti međunarodne mjere ograničavanja, u skladu s utvrđenim rezolucijama UN-a i prije završetka postupka prenošenja, usklađivanja i donošenja pravnih akata na razini Europske unije. Također, da se Vladi RH daje mogućnost da Vijeću Europske unije predloži donošenje odluke, uredbe ili provedbene uredbe o određenoj međunarodnoj mjeri ograničavanja. 

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona međunarodnim mjerama ograničavanja.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio dr. sc. Miru Kovača.
                            

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač    

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na svojoj 44. sjednici, održanoj 27. veljače 2019. godine, razmotrio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Sjeverne Makedonije, P. Z. br. 574, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2019. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Sjeverne Makedonije kao matično radno tijelo. 

S obzirom da je u skladu sa Sjevernoatlantskim ugovorom osnovna zadaća NATO-a očuvati i mir i sigurnost političkim i vojnim putem u državama članica, Republika Hrvatska od svoga pristupanja u NATO-u od 1. travnja 2009. godine svoje članstvo promatra kao trajno jamstvo vlastite sigurnosti. Nastavak proširenja NATO-a od iznimne je važnosti za dugoročnu stabilizaciju Jugoistočne Europe. Zbog toga Republika Hrvatska snažno podržava daljnje proširenje NATO-a, jer time izravno jača i vlastitu sigurnost. U tome pogledu, Republika Hrvatska podržava i članstvo Republike Sjeverne Makedonije u NATO-u, čime izravno doprinosi jačanju sigurnosti i stabilnosti Jugoistočne Europe. 

Protokol uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Sjeverne Makedonije potpisan  je u Bruxellesu, 6. veljače 2019. od strane ovlaštenih predstavnika država članica NATO-a.

Donošenjem Zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Sjeverne Makedonije osigurat će se stvaranje formalno-pravnih pretpostavki za upućivanje, po stupanju Protokola na snagu, poziva Republici Sjevernoj Makedoniji da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru i da postane članicom NATO-a.

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, s većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje Zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Sjeverne Makedonije.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio dr. sc. Miru Kovača.

                            
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač        

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 44. sjednici, održanoj 27. veljače 2019. godine, razmotrio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, Republike Kube, s druge strane, P.Z. br. 581, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2019.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, Republike Kube, s druge strane, P.Z. br. 581 kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju obrazložio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, Republike Kube, s druge strane, naglasivši da je cilj Sporazuma konsolidirati i ojačati veze između Europske unije i njezinih država članica s Republikom Kubom, jačati politički dijalog, produbljivati bilateralnu suradnju i razvijati zajedničko djelovanje u multilateralnim forumima. Istaknuo je da je Sporazum prvi dvostrani sporazum između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane,  i Republike Kube, s druge strane, te da se njime stvara stabilan okvir za odnose između Europske unije i Republike Kube, platforma za bližu suradnju i dijalog u nizu političkih područja, dodavši kako ovaj Sporazum zamjenjuje ad hoc dijalog i nepovezanu suradnju, koji su dosad obilježavali te odnose. Spomenuto je da Sporazum usmjeruje odnose na podršku tranzicijskom procesu i modernizaciji kubanskog gospodarstva i društva kroz dijalog i suradnju s ciljem postizanja ciljeva održivog razvoja, demokracije i ljudskih prava, te iznalaženja zajedničkih rješenja za globalne izazove. 

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona o potvrđivanju Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane i Republike Kube, s druge strane.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

                            
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač    

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 42. sjednici, održanoj 6. veljače 2019. godine razmotrio Prijedlog zaključaka o pokretanju postupka pregovora o izmjenama Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja 2018.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zaključaka o pokretanju postupka pregovora o izmjenama Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske, kao matično radno tijelo. 

Predstavnica predlagatelja u uvodnom obraćanju obrazložila je Prijedlog zaključaka o pokretanju postupka pregovora o izmjenama Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske, istaknuvši da je Ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske definiran niz novčanih, materijalnih, političkih, društvenih i drugih obveza Republike Hrvatske, bez i jedne obveze Svete Stolice, a da ne postoji nikakav reciprocitet prava i obveza, već da se zapravo radi o popisu privilegija jedne vjerske zajednice. Predstavnica predlagatelja je dodala da su  spomenute privilegije rezultirale nizom situacija koje imaju učinke suprotne načelima zajamčenim u Ustavu Republike Hrvatske, posebno glede jednakosti pred zakonom, slobode vjeroispovijesti te odvojenosti Katoličke crkve i države. Spomenuta je i  nejednakost prema ostalim vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj. Glede prijedloga zaključaka, rekla je da sva četiri ugovora predviđaju mogućnost pregovora u slučaju da jedna od strana procijeni da je došlo do promjene okolnosti, te bez obzira što su odredbe međunarodnih ugovora, iznad zakona, smatra da oni ne mogu biti u neskladu s Ustavom Republike Hrvatske, te u tom smislu, sve odredbe koje proizvode neustavne ili protuustavne učinke same za sebe su dovoljan razlog pokretanja postupka pregovora o izmjenama Ugovora.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske, izložila je mišljenje Vlade Republike Hrvatske prema kojem se nisu bitno promijenile okolnosti u kojima su sklopljeni ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske, a što bi opravdalo ovaj Prijedlog za pokretanje postupka o izmjeni Ugovora. Napomenuto je da ugovore koje je sklopila Republika Hrvatska sa Svetom Stolicom treba promatrati ne samo kao međudržavne, već prvenstveno kao one koji određuju odnos države i Katoličke crkve, i to osobite mjesne Crkve u Republici Hrvatskoj čime je njihova društvena vrijednost i utjecaj sveobuhvatniji od klasičnih međudržavnih ugovora. Istaknuto je da Ugovori koje je Republika Hrvatska sklopila sa Svetom Stolicom, bez obzira na sekularni status države, reguliraju područje koje ne može ostati neregulirano i sklopljeni su po modelu koje Sveta Stolica koristi s osamdesetak drugih država i ni u kom smislu ne predstavljaju unikatan obrazac reguliranja državno-crkvenih odnosa samo u Republici Hrvatskoj. Predstavnica Vlade skrenula je pozornost na to da je ponovno otvaranje pregovora o već sklopljenim i ratificiranim međudržavnim ugovorima izniman postupak, koji mora biti formalno-pravno i politički čvrsto utemeljen, jer u protivnom može izazvati ozbiljne političke i diplomatske posljedice na strani pokretača postupka. Dodala je da  bi eventualna izmjena Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske, dovela do promišljanja o statusu ugovora koje je Republika Hrvatska, po istom ili sličnom modelu, sklopila s drugim vjerskim zajednicama, što je i  politički osjetljivo pitanje, primjerice kada se radi o donosu Republike Hrvatske sa Srpskom pravoslavnom crkvom, židovskom ili muslimanskom zajednicom.  Vezano uz ukidanje financijske potpore Katoličkoj crkvi i kleru, smatra da bi time bila dovedena u pitanje ne samo njihova karitativna djelatnost i održavanje brojnih spomenika kulture i vrijednih umjetnina o kojima brine Crkva, već i sama egzistencija pojedinih župa u područjima s malim brojem vjernika i nižeg imovinskog stanja, gdje državna potpora predstavlja gotovo jedini izvor prihoda lokalne Crkve. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, odlučio je  (sa 5 glasova ZA i 3 glasa PROTIV) da ne podržava donošenje zaključaka o pokretanju postupaka pregovora o izmjenama Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iz razloga navedenih u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

                            
PREDSJEDNIK ODBORA
                                                               dr. sc. Miro Kovač
 

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 41. sjednici, održanoj 16. siječnja 2019. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama, drugo čitanje, P. Z. br. 389, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenog 2018.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama, kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju obrazložio je ovaj Konačni prijedlog zakona, osvrnuvši se na važnost sudjelovanja civilnih stručnjaka iz privatnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva Republike Hrvatske, posebice u aktivnostima stabilizacije i obnove krizama pogođenih područja u inozemstvu, što je prepoznato i u novoj Strategiji nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Dodao je da ovaj Zakon također definira ulogu Vlade Republike Hrvatske i središnjih tijela državne uprave u odlučivanju o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama, prava i obveze te druga pitanja od značenja za sudjelovanje civilnih stručnjaka iz Hrvatske. Istaknuto je da će se donošenjem ovog Zakona povećati broj hrvatskih civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama, pri čemu će se prvenstveno slijediti strateški ciljevi, prioriteti i interesi Republike Hrvatske za uključivanje u pojedine međunarodne misije i operacije, te da će Zakonom biti reguliran i ujednačen modalitet sudjelovanja za sve civilne stručnjake, uz odgovarajuće vrednovanje i stimuliranje kandidata, kao i kvalitetnija međuresorna suradnja na području sudjelovanja civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama.

Tijekom rasprave naglašena je važnost većeg angažman hrvatskih civilnih stručnjaka budući da postoji evidentan nerazmjer vojnog i civilnog sudjelovanja Republike Hrvatske u međunarodnim misijama i operacijama, a s ciljem ispunjavanja političkih obveza koje donosi članstvo u NATO savezu i Europskoj Uniji.

Smatrajući Konačni prijedlog zakona o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama važnim za Republiku Hrvatsku Odbor za vanjsku politiku, nakon provedene rasprave, jednoglasno ( 8 glasova „za“) predlaže Hrvatskom saboru da donese Zakon o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr.sc. Miru Kovača.

                            
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 37. sjednici, održanoj 29. listopada 2018. godine, razmotrio Konačni prijedlog zakona o provedbi projekata međunarodne institucionalne suradnje Europske unije i projekata tehničke pomoći, P. Z. br. 388., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. listopada 2018.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o provedbi projekata međunarodne institucionalne suradnje Europske unije i projekata tehničke pomoći, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u svom obraćanju detaljno je obrazložio ovaj Konačni prijedlog zakona, osvrnuvši se da je Republike Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila mogućnost prenošenja svojih znanja i iskustva iz područja preuzimanja i provedbe pravne stečevine Europske unije s trećim zemljama putem instrumenata međunarodne institucionalne suradnje odnosno Twinning i TAIEX projekata, te projekata tehničke pomoći.

Tijekom rasprave istaknuto je da će se spomenutim Zakonom omogućiti učinkovitija, učestalija i kompetitivnija provedba međunarodnih projekata od strane hrvatskih institucija te pospješiti korištenje financijskih sredstava Europske unije, ali i da će se Republike Hrvatska dodatno potvrditi kao članica Europske unije, aktivna u promicanju svojih kvaliteta, prednosti, interesa, ali i općih vrijednosti.

Smatrajući Konačni prijedlog zakona o provedbi projekata međunarodne institucionalne suradnje Europske unije i projekata tehničke pomoći važnim za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, Odbor za vanjsku politiku, nakon provedene rasprave, jednoglasno (8 glasova „za“) predlaže Hrvatskom saboru da donese Zakon o provedbi projekata međunarodne institucionalne suradnje Europske unije i projekata tehničke pomoći.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

       
PREDSJEDNIK ODBORA
                                         
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 32. sjednici, održanoj 6. srpnja 2018. godine, razmotrio Prijedlog zakona o provedbi projekata međunarodne institucionalne suradnje Europske unije i projekata tehničke pomoći, prvo čitanje, P. Z. br. 388., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. lipnja 2018.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi projekata međunarodne institucionalne suradnje Europske unije i projekata tehničke pomoći, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju detaljno je obrazložio ovaj Prijedlog zakona, izvijestivši da je Republike Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila mogućnost prenositi svoja znanja i iskustva iz područja preuzimanja i provedbe pravne stečevine Europske unije s trećim zemljama putem instrumenata međunarodne institucionalne suradnje odnosno Twinning i TAIEX projekata, te projekata tehničke pomoći. Spomenuo je da je svrha ovog zakona sveobuhvatno i sustavno regulirati pravno-statusna pitanja sudjelovanja tijela javne uprave i njenih stručnjaka u projektima međunarodne institucionalne suradnje i tehničke pomoći, pitanja vezana uz prava i dužnosti stručnjaka koji sudjeluju u međunarodnim projektima, te financijske odredbe sudjelovanja stručnjaka i tijela javne uprave u navedenim projektima.

Tijekom rasprave istaknuto je da će se spomenutim Zakonom omogućiti učinkovitija, učestalija i kompetitivnija provedba međunarodnih projekata od strane hrvatskih institucija te pospješiti korištenje financijskih sredstava Europske unije, ali i da će se Republike Hrvatska dodatno potvrditi kao članica Europske unije, aktivna u promicanju svojih kvaliteta, prednosti, interesa, ali i općih vrijednosti.

Smatrajući Prijedlog zakona o provedbi projekata međunarodne institucionalne suradnje Europske unije i projekata tehničke pomoći važnim za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi projekata međunarodne institucionalne suradnje Europske unije i projekata tehničke pomoći.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

       
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 32. sjednici, održanoj 6. srpnja 2018. godine razmotrio Prijedlog zakona o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama, prvo čitanje, P. Z. br. 389, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. lipnja 2018.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju detaljno je obrazložio Prijedlog zakona, osvrnuvši se na važnost sudjelovanja civilnih stručnjaka iz privatnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva Republike Hrvatske, posebice u aktivnostima stabilizacije i obnove krizama pogođenih područja u inozemstvu, što je prepoznato i u novoj Strategiji nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Istaknuo je da će se donošenjem ovog Zakona povećati broj hrvatskih civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama, pri čemu će se prvenstveno slijediti strateški ciljevi, prioriteti i interesi Republike Hrvatske za uključivanje u pojedine međunarodne misije i operacije.

Tijekom rasprave ukazano je na važnost većeg angažman hrvatskih civilnih stručnjaka budući da postoji evidentan nerazmjer vojnog i civilnog sudjelovanja Republike Hrvatske u međunarodnim misijama i operacijama, a s ciljem ispunjavanja političkih obveza koje donosi članstvo u NATO savezu i Europskoj Uniji.

Smatrajući Prijedlog zakona o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama, važnim za Republiku Hrvatsku, Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

Prihvaća se Prijedlog zakona o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

       
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 31. sjednici, održanoj 20. lipnja 2018. godine, razmotrio koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o pristupanju uz Sporazum o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije i Perua, s druge strane, kako bi se uzelo pristupanje Ekvadora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. svibnja 2018.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Protokola o pristupanju uz Sporazum o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije i Perua, s druge strane, kako bi se uzelo pristupanje Ekvadora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju detaljno je obrazložio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o pristupanju uz Sporazum o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije i Perua, s druge strane, kako bi se uzelo pristupanje Ekvadora, izvijestivši da je riječ o Protokolu kojim Republika Ekvador pristupa Sporazumu o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije i Perua, s druge strane  kako bi se stvorio međunarodno pravni okvir za jačanje trgovinskih i gospodarskih odnosa između Europske unije i njezinih država članica sa Republikom Ekvador. Posebno je istaknuto da je cilj Protokola jačanje trgovinskih i gospodarskih odnosa između Europske unije i njezinih država članica s Ekvadorom. Spomenuto je da se Protokol privremeno primjenjuje od 01. siječnja 2017. godine, a obzirom da se radi o mješovitom međunarodnom ugovoru potrebno je da sve države članice Europske unije provedu postupak ratifikacije sukladno svojem nacionalnom zakonodavstvu.

Tijekom rasprave istaknuto je da se spomenutim Protokolom otvara prostor za veći izvoz hrvatskih proizvoda u Ekvador uz niže carine i olakšani pristup tržištu čime će se ojačati i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, što je od velikog značaja za hrvatske gospodarstvenike koji s Ekvadorom žele ostvariti značajniju robnu razmjenu.

Smatrajući Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o pristupanju uz Sporazum o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije i Perua, s druge strane, kako bi se uzelo pristupanje Ekvadora važnim za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje ovog Zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

       
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 30. sjednici, održanoj 18. travnja 2018. godine, razmotrio Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o osnivanju Međunarodne zaklade EU-LAC, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 314, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2018.
Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o osnivanju Međunarodne zaklade EU-LAC, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 314, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju detaljno je obrazložio Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o osnivanju Međunarodne zaklade EU-LAC, istaknuvši da  se Sporazumom osniva Zaklada kao međunarodna međuvladina organizacija s pravnom sposobnošću, usmjerena na jačanje biregionalnog partnerstva između Europske unije i država Latinske Amerike i Kariba. Izvijestio je da je cilj Zaklade poticanje jačanje procesa biregionalnog partner EU-LAC uz sudjelovanje i doprinos civilnog društva i drugih društvenih aktera, poticanje uzajamnog upoznavanja i razumijevanja između dviju regija. Istaknuto je da Sporazum nema utjecaj na državni proračun jer je njime Republika Hrvatska na obvezuje na davanje financijskih doprinosa Zakladi, je se Zaklada financira temeljem dobrovoljnih uplata.

Tijekom rasprave spomenuto je da Europska unija i države Latinske Amerike i Kariba imaju poseban odnos od uspostave strateškog partnerstva 1999. godine, te da je Zajednica latinoameričkih i karipskih država (CELAC), koja okuplja 33 države Srednje i Južne Amerike i Kariba od 2012. godine blokovski partner i sugovornik Europskoj uniji u procesu osnaživanja međuregionalnog dijaloga i suradnje u svim područjima.

Smatrajući Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o osnivanju Međunarodne zaklade EU-LAC, važnim za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje ovog Zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

       
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač   

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 30. sjednici, održanoj 18. travnja 2018. godine, razmotrio Prijedlog zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane i Australije, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 315, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. ožujka 2018.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane i Australije, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 315, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju detaljno je obrazložio Prijedlog zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane i Australije, s druge strane,  istaknuvši da za Europsku uniju i njezine članice, ovaj Sporazum predstavlja važan korak u ojačavanju partnerstva i suradnje s Australijom u brojnim područjima od obostranog interesa, produbljivanju i proširivanju političkih i gospodarskih odnosa, suradnje na prostoru globalnih i regionalnih izazova poput sigurnosti, sprečavanja terorizma, energetike, zaštite okoliša i klimatskih promjena.

Tijekom rasprave spomenuto je da se Sporazumom otvara prostor za daljnji politički dijalog, kao i suradnja u području vanjske i sigurnosne politike, globalnog razvoja i humanitarne pomoći, te suradnja u gospodarskim i trgovinskim pitanjima, i pitanjima vezanim uz istraživanje, inovacije, obrazovanje i kulturu.

Smatrajući Prijedlog Zakona o potvrđivanju o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane i Australije, s druge strane važnim za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje ovog Zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

       
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač   

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 30. sjednici, održanoj 18. travnja 2018. godine, razmotrio Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o partnerstvu i odnosima između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane i Novog Zelanda, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 316, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. ožujka 2018.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o partnerstvu i odnosima između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane i Novog Zelanda, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 316, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju detaljno je obrazložio Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o partnerstvu i odnosima između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane i Novog Zelanda, s druge strane,  istaknuvši da Sporazum odražava povijesno bliske odnose između Europske unije i Novog Zelanda, te doprinosi daljnjem jačanju i proširivanju odnosa na ambiciozan i inovativan način. Izvijestio je da je svrha Sporazuma osnaživanje partnerstva, produbljivanje i proširivanje suradnje u brojnim područjima od obostranog interesa, odražavajući pritom zajedničke vrijednosti i načela, te intenziviranje dijaloga na bilateralnoj, regionalnoj i globalnoj razini.

Tijekom rasprave spomenuto je se da Sporazumom uređuju razna područja i pitanja, politički dijalog, kao i suradnja u pitanjima vanjske i sigurnosti, suradnja u području globalnog razvoja i humanitarne pomoći, te suradnja u gospodarskim i trgovinskim pitanjima, energije, prometa, kao i pitanjima vezanim uz istraživanje, inovacije, obrazovanje i kulturu, te neposredne međuljudske kontakte.

Smatrajući Prijedlog Zakona o potvrđivanju o potvrđivanju Sporazuma o partnerstvu i odnosima između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane i Novog Zelanda, s druge strane važnim za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje ovog Zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

       
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač   

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora, na 30. sjednici održanoj 18. travnja  2018., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona vanjskim poslovima, drugo čitanje, P. Z. E br. 257, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka 2018. godine. 

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona vanjskim poslovima, P. Z. E br. 257 kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja izvijestio je da je nakon prvog čitanja Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanjskim poslovima u Hrvatskom saboru proveden postupak dodatnog usuglašavanja predloženih zakonskih odredaba sa svim resorima i Uredom za zakonodavstvo. Istaknuo je da se razlike između Prijedloga i Konačnog prijedloga Zakona odnose ponajprije na nomotehničko uređenje teksta Konačnog prijedloga Zakona. Izvijestio je da su prihvaćene su gotovo sve primjedbe Odbora za zakonodavstvo, te sugestije Odbora za vanjsku politiku. Informirao je da će se donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanjskim poslovima prenijeti će se u hrvatski pravni sustav Direktiva Vijeća od 20. travnja 2015. o mjerama koordinacije i suradnje za olakšavanje pružanja konzularne zaštite građanima Unije bez predstavništva u trećim zemljama, te osim ispunjavanja obveze usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, dodao je, da će stupanjem na snagu ovog Zakona hrvatskim državljanima, koji se zateknu u nevolji, osobito u zemljama u kojima Republika Hrvatska nema svoje predstavništvo, biti omogućena konzularna usluga na bolji način i u većoj mjeri nego što im je to trenutno dostupno.

Odbor za vanjsku politiku, odlučio je jednoglasno poduprijeti (s 9 glasova „za“) donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Miru Kovača, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 27. sjednici, održanoj 14. veljače 2018. godine, razmotrio Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 284., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. veljače 2018.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 284, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju obrazložio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane, naglasivši da je cilj Sporazuma ojačati političke veze te suradnju u području vanjske politike i sigurnosnih pitanja, podižući odnos Europske unije i njezinih država članica i Kanade na razinu strateškog partnerstva, te unapređenje suradnje u velikom broju područja politika koja nadilaze trgovinu i gospodarstvo. 

Tijekom rasprave spomenuto je da se Sporazumom uređuju pitanja koja pridonese jačanju partnerstva između Europske unije i njezinih država članica i Kanade, koje se temelji na zajedničkim vrijednostima, poput poštivanja demokratskih vrijednosti, ljudskih prava, vladavine prava i temeljnih sloboda. Istaknuto je da Sporazum ima za cilj jačanje suradnje u nizu bilateralnih, regionalnih i multilateralnih pitanja.

Smatrajući Prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade s druge strane, važnim za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje ovog Zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 31. siječnja  2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona vanjskim poslovima, P.Z.E. br. 257., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. prosinca 2017. godine. 

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona vanjskim poslovima, P.Z.E. br. 257 kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju detaljno je obrazložio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanjskim poslovima.

Odbor za vanjsku politiku, nakon provedene rasprave, odlučio je jednoglasno poduprijeti (s 9 glasova „za“) donošenje ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Miru Kovača, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 26. sjednici, održanoj 31. siječnja 2018. godine, razmotrio Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pojačanom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 270., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2018.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o pojačanom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 270, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju detaljno je obrazložio Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pojačanom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana, s druge strane, istaknuvši da za Europsku uniju i njezine članice, ovaj  Sporazum predstavlja važan korak prema konkretiziranju bilateralne suradnje s Kazahstanom jačanjem političkog dijaloga i unaprjeđenjem gospodarske suradnje, kao najvećim trgovinskim partnerom Europe Unije. Napomenuo je da će Sporazum Europskoj uniji osigurati veći politički i gospodarski angažman i utjecaj u srednjoj Aziji, informiravši da će ovaj Sporazum zamijeniti postojeći Sporazum o partnerstvu i suradnji iz 1999. godine. 

Tijekom rasprave spomenuto je da su Sporazumom obuhvaćene važne obveze u području trgovinskih politika, čime će osigurati bolje regulatorno okruženje za poduzeća koja posluju u Republici Kazahstanu, što bi moglo donijeti i znatnu ekonomsku korist za poduzeća iz Europske unije.

Smatrajući Prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o pojačanom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana s druge strane, važnim za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje ovog Zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

       
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 25. sjednici, održanoj 18. siječnja 2018. godine, razmotrio Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 265., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. prosinca 2017.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 265, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju detaljno je obrazložio Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane, istaknuvši da je svrha Sporazuma obostrani interes Europske unije i njezinih država članica, i Islamske Republike Afganistan, za daljnjim jačanjem dijaloga, suradnje i trgovine, i proširivanjem međusobnih odnosa, kao i interes Europske Unije za stabilnim Afganistanom, te da će Sporazum pridonijeti daljnjoj demokratizaciji Afganistana, izgradnji mira i sigurnosti, kao i promicanju ljudskih prava i ravnopravnosti spolova, i dati temelje obnovljivom razvoju Afganistana.

Tijekom rasprave istaknuto je da Republika Hrvatska niz godina sudjeluje u procesu stabilizacije i izgradnje Islamske Republike Afganistan, kroz sudjelovanje u NATO misijama i razvojne projekte. Spomenuto je da se Sporazumom poboljšava koordinacija između stranaka kad je riječ o globalnim izazovima, te se potiče dijalog i suradnja u nizu posebnih područja od zajedničkog interesa.

Smatrajući Prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islamske Republike Afganistana, s druge strane, važnim za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje ovog Zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

       
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 23. sjednici, održanoj 12. prosinca 2017. godine, razmotrio Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o europskom partnerstvu, s konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br. 235, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2017.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o europskom partnerstvu, s konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br 235, kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju detaljno je obrazložio Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o europskom partnerstvu, naglasivši da Zakonom ugovorne strane potvrđuju svoju odlučnost da uspostave i razvijaju europsko partnerstvo, te jačaju suradnju u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, pri čemu će Vlada Republike Hrvatske pružiti odgovarajuću političku i tehničku potporu Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

Tijekom rasprave istaknuto je da Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o europskom partnerstvu ima za cilj doprinijeti europskoj integraciji Bosne i Hercegovine i afirmiranju europskih vrijednosti u bilateralnoj i regionalnoj suradnji, te daljnjoj stabilizaciji područja jugoistočne Europe.

Smatrajući Prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o europskom partnerstvu iznimno važnim, Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje ovog Zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

      
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 20. sjednici, održanoj 12. listopada 2017. godine, razmotrio Prijedlog nacionalne strategije razvojne suradnje Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2021. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. rujna 2017.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu nacionalne strategije razvojne suradnje Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2021. kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio Prijedlog  nacionalne strategije razvojne suradnje Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2021. godine, naglasivši da se Nacionalnom strategijom utvrđuje strateški smjer međunarodne razvojne i humanitarne politike Republike Hrvatske, globalni okvir, kapaciteti i izazovi, kao i zemljopisni i sektorski prioriteti hrvatske politike razvojne suradnje. 

Tijekom rasprave istaknuto je da Prijedlogom nacionalne strategije razvojne suradnje Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2021. Republika Hrvatska nastavlja utvrđivati nacionalnu politiku međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći kao jednu od ključnih sastavnica i važnih instrumenata vanjske politike. Ujedno je naglašeno da je cilj međunarodne razvojne pomoći trajno suzbiti siromaštvo korištenjem financijskih i nefinancijskih sredstava, kao i spriječiti stvaranje ovisnosti primatelja o donatorima te pospješiti preuzimanje odgovornosti zajednica za vlastiti napredak.

Kao konkretni ciljevi, naglašene su važnost promicanja međuovisnosti mira, sigurnosti i razvoja međunarodnim istupima i projektima, promicanja vidljivosti i vrijednosti iskustava malih i novih donatora i kao i važnost vlastitog iskustva u razvojnoj politici. Ukazano je na potrebu jačanja politike i projektne suradnje s partnerima u Hrvatskoj, osobito s gospodarskim sektorom, akademskom zajednicom, civilnim društvom i institucijama. Ujedno, istaknuta je i potreba jačanja svijesti u javnosti o važnosti i prednostima sudjelovanja Republike Hrvatske u razvojnoj politici.

Smatrajući Nacionalnu strategiju važnom za Republiku Hrvatsku, njezine nacionalne interese i vanjskopolitičke ciljeve, Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno s (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese Nacionalnu strategije razvojne suradnje Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2021. godine.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

       
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 27. lipnja 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Odbor je na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao zainteresirano radno tijelo.
  
Predstavnik predlagatelja, u uvodnom obrazloženju detaljno je obrazložio Prijedlog  strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, naglasivši da Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske određuju se vizija nacionalne sigurnosti i sigurnosni koncept Republike Hrvatske, utvrđuju se nacionalni interesi, opisuje se sigurnosno okružje te se konkretiziraju politike nacionalne sigurnosti u području svakog nacionalnog interesa kroz strateške ciljeve, instrumente i mehanizme njihova ostvarivanja. Njome se utvrđuje da je razvoj strategije trajan proces u kojem Vlada Republike Hrvatske, u suradnji s Predsjednikom Republike Hrvatske na početku svoga mandata ažurira postojeću ili izrađuje novu Strategiju nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, te jednom godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o njezinoj provedbi.

Tijekom rasprave istaknuto je da Strategija nacionalne sigurnosti razvija sveobuhvatni nacionalni koncept sigurnosti koji osigurava bolju koordinaciju, strateško planiranje, udruživanje resursa te ujednačeni razvoj sposobnosti s ciljem razvoja sigurnosnih politika koje će na nacionalnoj razini jamčiti građanima visoku razinu sigurnosti, u suradnji sa saveznicima i partnerima.

Nakon provedene rasprave, Odbor je s (8 glasova „za“i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese Strategiju nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Miru Kovača, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku je na svojoj 15. sjednici, održanoj 19. lipnja 2017. godine, raspravio Prijedlog za iskazivanje povjerenja mr.sc. Mariji Pejčinović Burić za obavljanje dužnosti potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice vanjskih i europskih poslova koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. lipnja 2017. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog na temelju članka 119. stavaka 6. i 7. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio kao matično radno tijelo, na zajedničkoj sjednici s Odborom za europske poslove.

Nakon provedene rasprave Odbor za vanjsku politiku je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasova „PROTIV“) podržao donošenje odluke za iskazivanje povjerenja mr.sc. Mariji Pejčinović Burić za obavljanje dužnosti ministrice vanjskih i europskih poslova.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za vanjsku politiku je odredio predsjednika Odbora dr.sc. Miru Kovača.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 12. lipnja  2017., raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 122,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2017.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu ovog zakona Vlade Republike Hrvatske kao matično radno tijelo.

Tijekom rasprave istaknuto je da Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum predstavlja međunarodnopravni okvir za jačanje trgovinskih i gospodarskih odnosa između Europske unije i njezinih država članica i Kanade, te da će se njime ujedno stvoriti i nove prilike za trgovinu ulaganja između Europske unije i Kanade.

Smatrajući ovaj Sporazum važnim za Republiku Hrvatsku i ostvarenje njezinih vanjskopolitičkih ciljeva, nazočni članovi Odbora za vanjsku politiku jednoglasno su podržali Prijedlog Vlade Republike Hrvatske i odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje Zakona o potvrđivanju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio dr. sc. Miru Kovača, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA VANJSKU POLITIKU
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 12. lipnja  2017., raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Privremenog sporazuma s ciljem sklapanja Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i stranke Srednja Afrika, s druge strane, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja 2017.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu ovog zakona Vlade Republike Hrvatske kao matično radno tijelo.

Tijekom rasprave istaknuto je da je cilj Privremenog sporazuma osigurati osnovu za pregovore o sporazumu o gospodarskom partnerstvu, koji će pomoći u smanjenju siromaštva, promicanju regionalne integracije, gospodarske suradnje u Srednjoj Africi i ujedno razvijati i jačati postojeće odnose. 

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao Prijedlog Vlade Republike Hrvatske i odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje Zakona o potvrđivanju Privremenog sporazuma s ciljem sklapanja Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske zajednice i njezini država članica, s jedne strane, i stranke Srednja Afrika, s Konačnim prijedlogom zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio dr. sc. Miru Kovača, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA VANJSKU POLITIKU
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 12. lipnja  2017., raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Prijelaznog sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Gane, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja 2017.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu ovog zakona Vlade Republike Hrvatske kao matično radno tijelo.

Tijekom rasprave istaknuto je da je cilj Prijelaznog sporazuma promicanje skladne i postupne integracije Gane u svjetsko gospodarstvo, jačanje postojećih odnosa između stranaka te omogućavanje Gani bescarinskog pristupa tržištu Europske unije do stupanja na snagu sveobuhvatnog sporazuma o gospodarskom partnerstvu sa zemljama Zapadne Afrike, koji će pomoći u smanjenju siromaštva, promicanju regionalne integracije, gospodarske suradnje.

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao Prijedlog Vlade Republike Hrvatske i odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje Zakona o potvrđivanju Prijelaznog sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Gane, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio dr. sc. Miru Kovača, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA VANJSKU POLITIKU
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 12. lipnja  2017., raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Islamske Republike Afganistana o sveobuhvatnom dugoročnom partnerstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br. 129, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2017.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu ovog zakona Vlade Republike Hrvatske kao matično radno tijelo.

Tijekom rasprave istaknuto je da Sporazum između Republike Hrvatske i Islamske Republike Afganistana o sveobuhvatnom dugoročnom partnerstvu predstavlja međunarodnopravni okvir za ostvarivanje daljnje suradnje u područjima od obostranog interesa s ciljem jačanja međusobnih odnosa i trajnog partnerstva između dvije zemlje.

Smatrajući ovaj Sporazum važnim za Republiku Hrvatsku i ostvarenje njezinih vanjskopolitičkih ciljeva, nazočni članovi Odbora za vanjsku politiku jednoglasno su podržali Prijedlog Vlade Republike i odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Islamske Republike Afganistana o sveobuhvatnom dugoročnom partnerstvu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio dr. sc. Miru Kovača, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

 
PREDSJEDNIK ODBORA ZA VANJSKU POLITIKU
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 12. lipnja  2017., raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i država SADC SGP-A, s druge strane, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja 2017.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu ovog zakona Vlade Republike Hrvatske kao matično radno tijelo.

Tijekom rasprave istaknuto je da je Sporazum o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, i država Južnoafričke razvojne zajednice usmjeren na razvoj, s ciljem iskorjenjivanja siromaštva uspostavom trgovinskog partnerstva, koje je u skladu s ciljem održivog razvoja i milenijskim razvojnim ciljevima.

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao Prijedlog Vlade Republike Hrvatske i odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje Zakona o potvrđivanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i država SADC SGP-A, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio dr. sc. Miru Kovača, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA VANJSKU POLITIKU
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 12. lipnja  2017., raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Prijelaznog sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Cote d'Ivoire, s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja 2017.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu ovog zakona Vlade Republike Hrvatske kao matično radno tijelo.

Tijekom rasprave istaknuto je da se Sporazumom podupire jačanje trgovinskih odnosa uz  postupnu liberalizaciju trgovine i integracije država Afrike, Kariba i Pacifika u svjetsko gospodarstvo, jačanje postojećih odnosi među strankama na temelju solidarnosti i obostranog interesa.

Članovi Odbora za vanjsku politiku jednoglasno su podržali Prijedlog Vlade Republike Hrvatske i odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje Zakona o potvrđivanju Prijelaznog sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Cote d'Ivoire, s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio dr. sc. Miru Kovača, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA VANJSKU POLITIKU
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 12. lipnja  2017., raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između država CARIFORUM-a, s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja 2017.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu ovog zakona Vlade Republike Hrvatske kao matično radno tijelo.

Tijekom rasprave istaknuto je da je Sporazum o gospodarskom partnerstvu između država CARIFORUM-a i Europske zajednice i njezinih država članica usmjeren na smanjenje i iskorjenjivanje siromaštva uspostavom trgovinskog partnerstva, koje je u skladu s ciljem održivog razvoja, milenijskim razvojnim ciljevima i Sporazumom iz Cotonoua, te na promicanje regionalne integracije i gospodarske suradnje.

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao Prijedlog Vlade Republike Hrvatski i odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje Zakona o potvrđivanju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između država CARIFORUM-a, s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio dr. sc. Miru Kovača, predsjednika Odbora za vanjsku politiku.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA VANJSKU POLITIKU
dr. sc. Miro Kovač

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na svojoj 5. sjednici, održanoj 14. prosinca 2016. godine, razmotrio Prijedlog Zakona o potvrđivanju Privremenog sporazuma kojim se stvara okvir za Sporazum o gospodarskom partnerstvu između država Istočne i Južne Afrike, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 50, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2016. godine. uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu Zakona o potvrđivanju Privremenog sporazuma kojim se stvara okvir za Sporazum o gospodarskom partnerstvu između država Istočne i Južne Afrike, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, s Konačnim prijedlogom zakona kao matično radno tijelo.

Tijekom rasprave istaknuto je da Privremeni sporazum omogućava stvaranje okvira za Sporazum o gospodarskom partnerstvu između država Istočne i Južne Afrike, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih članica, s druge strane, sastavljen je 29. kolovoza 2009. godine, te pristupanjem Privremenom sporazumu takva se mogućnost otvara i za Republiku Hrvatsku koja se time dovodi u ravnopravni položaj s drugim državama članicama Europske unije.

Ujedno je naglašeno da se Privremeni sporazum temelji na Sporazumu o partnerstvu između država iz Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge stane, potpisanom 23. lipnja 2000. u Cotonou na razdoblje od 20 godina, koji predstavlja okvir za odnose Europske unije s državama Istočne i Južne Afrike, s ciljem suzbijanja siromaštva kroz osnaživanje trgovinskog i razvojnog partnerstva navedene regije s Europskom unijom i omogućavanja integracije gospodarstva regije u svjetsko gospodarstvo. 

Smatrajući ovaj Privremeni sporazum važnim za Republiku Hrvatsku, njezine nacionalne interese i vanjskopolitičke ciljeve, Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno podržao ovaj Prijedlog Zakona o potvrđivanju Privremenog sporazuma kojim se stvara okvir za Sporazum o gospodarskom partnerstvu između država Istočne i Južne Afrike, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, dr. sc. Miru Kovača.

       
PREDSJEDNIK ODBORA
                                          dr. sc. Miro Kovač   

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora je na svojoj 3. sjednici, održanoj 15. studenoga 2016. godine, razmotrio Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Crne Gore, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 31, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. studenoga 2016. godine. uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Crne Gore, s konačnim prijedlogom zakona kao matično radno  tijelo.

S obzirom da je u skladu sa Sjevernoatlantskim ugovorom osnovna zadaća NATO-a očuvati i mir i sigurnost političkim i vojnim putem u državama članica, Republika Hrvatska od svoga pristupanja u NATO-u od 1. travnja 2009. godine svoje članstvo promatra kao trajno jamstvo vlastite sigurnosti. Nastavak proširenja NATO-a od iznimne je važnosti za dugoročnu stabilizaciju Jugoistočne Europe. Zbog toga Republika Hrvatska snažno podržava daljnje proširenje NATO-a, jer time izravno jača i vlastitu sigurnost. U tome pogledu, Republika Hrvatska podržava i članstvo Crne Gore u NATO-u, čime izravno doprinosi jačanju sigurnosti i stabilnosti Jugoistočne Europe.

Protokol uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Crne Gore potpisan je u Bruxellesu, 19. svibnja 2016. od strane ovlaštenih predstavnika država članica NATO-a, u sklopu Sastanka ministara vanjskih poslova država članica NATO-a održanog 19. i 20. svibnja 2016. godine.

Donošenjem Zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Crne Gore osigurat će se stvaranje formalno-pravnih pretpostavki za upućivanje, po stupanju Protokola na snagu, poziva Crnoj Gori da pristupi Ugovoru i da postane članicom NATO-a

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno podržao ovaj Prijedlog Vlade RH, te jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje Prijedloga zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Crne Gore, s Konačnim prijedlogom zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio dr. sc. Miru Kovača.

       
PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Miro Kovač