11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na svojoj je 13. sjednici, održanoj 20. studenoga 
2025. godine, razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 222, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine. Vlada Republike Hrvatske je predložila Hrvatskom saboru da se Zakon sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora donese po hitnom postupku. Razlog žurnosti je što Republika Hrvatska ima obvezu preuzimanja Direktive (EU) o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje mjera ograničavanja Europske unije kako bi se izbjegla mogućnost da protiv Republike Hrvatske bude pokrenut sudski postupak za kršenje prava Europske unije. 

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju pojasnio je kako se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije pa je u prilogu dostavljena i Izjava o njegovoj usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije. 
Predstavnik predlagatelja je pojasnio kako je 24. travnja 2024. godine donesena Direktiva (EU) 2024/1226 o definiciji kaznenih dijela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja. Predloženim Zakonom u hrvatski pravni sustav preuzima se navedena Direktiva, što ujedno znači i usklađivanje s ostalim zakonodavstvima država članica Europske unije, što će značajno doprinijeti lakšem detektiranju i procesuiranju kaznenih dijela kršenja i izbjegavanja sankcija. Naglasio je kako je ovo važno zbog znatno izraženog prekograničnog karaktera takvih kaznenih dijela, koja vrlo često traže koordinaciju i suradnju organa kaznenog progona više država članica. U Hrvatskoj je rad na preuzimanju Direktive (EU) započeo 21. siječnja 2025. godine, pokretanjem Radne skupine za izradu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja, te ostalim pitanjima vezanim za preuzimanje Direktive (EU) u kojoj su uz Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sudjelovala i druga tijela državne uprave. Rad na preuzimanju Direktive uključivao je dogovor o kaznenim i prekršajnim odredbama, kao i određene definicije pojmova, a jedan od zahtjeva bio je i reguliranje prikupljanja statističkih podataka o kaznenim djelima kršenja sankcija, te njihovo slanje Europskoj komisiji i periodično javno objavljivanje.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako se uz preuzimanje Direktive iskoristila mogućnost reguliranja nekih dodatnih pitanja za koje se u praksi pokazala potreba.  Ovim se zakonskim prijedlogom  dodatno regulira pitanje obveze čuvanja dokumentacije prikupljene primjenom Zakona o mjerama ograničavanja, precizno određuju vrste te dokumentacije kao i pitanje provedbe ovrhe nad sredstvima koja su zamrznuta kao posljedica primjene mjera ograničavanja. Uz to regulira se i dostava podataka od strane kreditnih institucija i razmjena povjerljivih informacija te čuvanja podataka. Za provedbu ovog Zakona nisu potrebna dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. 

Odbor za vanjsku politiku, bez rasprave, jednoglasno s 10 glasova „ZA“ predlaže Hrvatskome saboru donošenje 

Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 222

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Andru Krstulovića Oparu. 

    
PREDSJEDNIK ODBORA

Andro Krstulović Opara
 

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na svojoj je 12. sjednici, održanoj 13. studenoga 2025. godine, razmotrio Izvješće o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, aktom od 18. prosinca 2024. godine.
 
Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Izvješću o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske za 2023. godinu kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova izvijestio je kako je 2023. godina obilježena brojnim globalnim izazovima poput rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku i u regiji Sahela. Uz to, klimatske promjene, raseljavanje i gospodarski šokovi činili su iznalaženje adekvatnog odgovora sve zahtjevnijim. Inicijalne procjene UN-a za 2023. godinu krajem te godine porasli su za 10% i dosegnuli rekordnih 56,7 milijardi američkih dolara namijenjenih za 74 zemlje i za 245 od ukupno 363 milijuna ljudi u potrebi zbog novonastalih žurnih situacija poput potresa, poplava i bolesti te kriza i sukoba. S tim u vezi i aktivnosti na području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći u 2023. godini bile su obilježene sukobima velikog intenziteta i njihovim utjecajem na civilno stanovništvo, posebno djecu. I ovoga puta žene i djevojčice podnijele su nerazmjeran teret trpeći rodno uvjetovano nasilje golemih razmjera. Tijekom 2023. Europska unija je na svjetskoj  razini ostala kolektivno najveći donator službene razvojne pomoći, s doprinosom od 42% na globalnoj razini, izdvojivši 95,9 milijardi eura. Uvažavajući razinu izdvajanja za službenu i razvojnu pomoć  u 2023. godini, međunarodna razvojna suradnja i humanitarna pomoć Republike Hrvatske nastavlja s jačanjem svoje uloge na međunarodnom planu.Međunarodna razvojna suradnja jedan je od glavnih alata vanjskog djelovanja EU-a kroz upotrebu financijskih i razvojnih instrumenata koje EU ima na raspolaganju, poput Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa ili platforme Global Gateway, koja predviđa mobilizaciju ulaganja u iznosu od 300 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
 
Republika Hrvatska je svoje aktivnosti na razvojno - humanitarnom planu u 2023. uskladila s 

EU  i ostalim međunarodnim razvojnim dionicima i usmjerila na pružanje pomoći ratom zahvaćenoj Ukrajini te je sudjelovala potporom u multilateralnim programima prema svojim prioritetima. U 2023. godini je među ostalim bila bilateralni donator Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu, prvog vodećeg projekta u okviru Global Gateway u Albaniji. Najvažniji iskorak Republike Hrvatske u pružanju međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći bio je stjecanje Participant statusa u okviru OECD DAC-a što osnažuje njezinu poziciju u globalnim razvojnim procesima.
 
Republika Hrvatska aktivna je na planu međunarodnog razvoja od 2028. godine kada je donesen i prvi Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu. Stupanjem u punopravno članstvo EU-a Republika Hrvatska je preuzela strateški i zakonodavni okvir politika razvojne suradnje i humanitarne pomoći EU-a. Kao instrument vanjskopolitičkog djelovanja provedba ciljeva međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći u 2023. godini usklađena je sa strateškim ciljevima vanjske politike. Provedba službene razvojne pomoći u 2023. godini realizirana je kroz tri prioriteta: projekti obrazovanja, zdravlja, osnaživanja ljudskih prava i zaštita i promicanje prava žena, djece i mladih. Zatim promicanje hrvatskih specifičnih iskustava iz ratne i poslijeratne stabilizacije s naglaskom na humanitarno razminiranje i kao treći, sektorski, prioritet Republika Hrvatska usmjerava službenu razvojnu pomoć na aktivnosti potpore odgovornom gospodarskom razvoju, posebice digitalizaciji. Zemljopisni prioriteti su područje jugoistočne Europe, posebice BIH, zatim istočno i Južno susjedstvo EU-a, u kojem se izdvaja Ukrajina, te sve ostale države primateljice sukladno klasifikaciji OECD DAC-a. 

Nakon članstva u EU, NATO-u, Schengenskom prostoru i eurozoni, radi jačanja provedbenih mehanizama razvojne suradnje, donesen je 2024. godine novi Zakon o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći čime je hrvatski pravni okvir usklađen s EU-om, OECD-om i UN-om, a pojedini njegovi elementi su jedan od uvjeta pozitivne ocjene hrvatske spremnosti za punopravno članstvo u OECD-u, posljednjem strateškom vanjskopolitičkom cilju Republike Hrvatske. 

Ukupna izdvajanja Republike Hrvatske u razdoblju od 2009 do 2023. pokazuju trend rasta na godišnjoj razini. U 2023. godini službena razvojna pomoć Republike Hrvatske iznosila je 0,20 % BND-odnosno 176,27 milijuna eura, 37,89% više nego 2022. godine. Od toga je 127,15 milijuna eura izdvojeno za razvojnu pomoć, a 49,12 milijuna eura za humanitarnu pomoć. Tijekom 2023. godine ukupno je 30 dionika provelo projekte razvojne suradnje i humanitarne pomoći. U njihovoj provedbi sudjelovala su tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, financijske institucije i drugi. Najveći pružatelj službene razvojne pomoći u 2023. godini bilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, zatim Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo zdravstva i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.

Bilateralna službena razvojna pomoć u 2023. godini bila je ponajprije usmjerena na zemlje jugoistočne Europe, posebice Bosnu i Hercegovinu, Ukrajinu i u manjoj mjeri Bliski istok i Afriku. Unatoč globalnim izazovima Republika Hrvatska je u 2023. godini nastavila s potporom razvitku i stabilnosti Bosne i Hercegovine na njenom putu u Europsku uniju. U 2023. godini provedeno je više od 90 programa i projekata s ciljem jačanja i poticanja razvoja, mira i sigurnosti, pristupanja EU, gospodarstva, obrazovanja, zdravlja, kulture, zaštite ljudskih prava i osnaživanja žena, djece i mladih.
 
Humanitarni projekti većinom su se odnosili na pružanje žurne ili humanitarne pomoći ratom ili vremenskim nepogodama pogođenim regijama, dok su razvojni projekti bili usmjereni na doprinose državama primateljicama, projekte civilnog društva i slično. U 2023. godini Republika Hrvatska je uputila u inozemstvo žurnu i humanitarnu pomoć u iznosu od 49,12 milijuna eura što čini udio od 27,85% službene razvojne pomoći koja je izdvojena za civilno stanovništvo Gaze, poplave u Libiji, potrese u Kraljevini Maroko, Sirijskoj Arapskoj Republici i Republici Turskoj u suradnji s međunarodnim organizacijama.
 
Što se tiče multilateralne službene razvojne pomoći. Republika Hrvatska je u 2023. godini  usmjerila 85% ukupne multilateralne pomoći u razvojne projekte, a ostatak u humanitarne projekte. Republika Hrvatska kao i većina međunarodnih razvojnih dionika posebno EU, svoje djelovanje na razvojno-humanitarnom planu i u 2023. godini dominantno je usmjerila na aktivnosti pomoći Ukrajini u iznosu od 143 milijuna eura. Uz to, Republika Hrvatska je bila u listopadu 2023. godine domaćin povijesne prve međunarodne donatorske konferencije o humanitarnim razminiranju Ukrajine na kojoj je prikupljeno 473 milijuna eura pomoći za razminiranje Ukrajine, od toga je Republika Hrvatska donirala 5 milijuna eura. Također, Republika Hrvatska je u 2023. uputila milijun eura za nabavu 50 generatora za škole i bolnice u Ukrajini, milijun eura za gospodarsku revitalizaciju poljoprivrednih površina u Ukrajini te je primila na liječenje i rehabilitaciju ranjene osobe iz Ukrajine, a sudjelovala je i u projektu resocijalizacije ukrajinskih ratnih veterana i organizaciji ljetovanja/zimovanja djece iz Ukrajine u suradnji s hrvatskim organizacijama civilnog društva. 
    
Predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova zaključno je rekao kako je Republika Hrvatska u 2023. godini nastavila jačati svoju ulogu u međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći, a novi zakonski okvir, usvojen početkom 2024. godine pruža osnovu za daljnji razvoj nacionalne strategije međunarodne suradnje usklađujući je sa standardima Europske unije i OECD-a što Republiku Hrvatsku pozicionira kao relevantnijeg čimbenika u globalnim okvirima.

Bez rasprave, jednoglasno s 8 glasova „ZA“, Odbor za vanjsku politiku, predlaže Hrvatskom saboru prihvaćanje 

Izvješća o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske za 2023. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Andru Krstulovića Opare. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Andro Krstulović Opara

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora na svojoj je 10. sjednici, održanoj 11. travnja 2025.godine, razmotrio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Naprednog okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane, P.Z. br. 135,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka 2025. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom, Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Naprednog okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane, P.Z. br. 135 – predlagateljica: Vlada Republike Hrvatske, kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju pojasnio je kako je osnova za donošenje Zakona o potvrđivanju Naprednog okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane, sadržana u odredbi članka 140. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske. Napredni okvirni sporazum mješoviti je međunarodni ugovor koji se sklapa unutar okvira Europske unije. Vijeće Europske unije je 13. studenoga 2017. ovlastilo Europsku komisiju za otvaranje pregovora s Republikom Čileom o Sporazumu. Pregovori o Sporazumu uspješno su okončani 9. prosinca 2022. parafiranjem Sporazuma u Bruxellesu. Vlada Republike Hrvatske je 7. prosinca 2023. donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma. Sporazum je sastavljen u Bruxellesu 13. prosinca 2023. i predstavlja još jedan važan korak prema pojačanom političkom i gospodarskom djelovanju Europske unije u Republici Čileu, odnosno i šire u Latinskoj Americi  te će osigurati temelje za djelotvorniju bilateralnu suradnju između Europske unije i njezinih država članica i Republike Čilea jer će se njime ojačati politički dijalog i poboljšati suradnja u širokom rasponu područja.

Predstavnik predlagatelja je pojasnio kako se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum kako bi njegove odredbe, u smislu članka 141.Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Sporazum snaži ulogu Europske unije u Republici Čileu i šire u Latinskoj Americi, a utemeljen je sukladno zajedničkim univerzalnim vrijednostima obiju strana kao što su demokratska načela i ljudska prava. Njime se dodatno jača politička, regionalna i globalna suradnja između dvaju partnera. Provedba Sporazuma pružit će praktične koristi objema stranama i biti temelj za promicanje širih političkih i gospodarskih interesa Europske unije i njenih država članica.

Cilj Sporazuma je ponovo potvrditi pridruživanje između stranaka na temelju osnaženog partnerstva, pojačanog političkog dijaloga i pojačane suradnje u pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući inovacije, poticanja povećane trgovine i ulaganja, diversifikacije trgovinskih odnosa, kao i ojačavanja postojećih odnosa suradnje, uključujući međunarodnu suradnju za održivi razvoj i poticanja zajedničkog rada u svrhu doprinosa provedbi Programa do 2030. Do završetka postupaka za njegovo potvrđivanje primjenjivat će se Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane, potpisan 18. studenoga 2002. u Bruxellesu. Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Temelj za donošenje ovoga Zakona nalazi se u članku 207.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, prema kojemu se zakoni kojima se, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju, a postupak donošenja pokreće se podnošenjem konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora. 
S obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora, kojim država i formalno izražava spremnost biti vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, kao i na činjenicu da se u ovoj fazi postupka, u pravilu ne može mijenjati ili dopunjavati tekst međunarodnog ugovora, predlagatelj je predložio da se ovaj Konačni prijedlog zakona raspravi i prihvati u jednom čitanju.

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (s 9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Naprednog okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Andru Krstulovića Oparu. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Andro Krstulović Opara         
 

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na svojoj je 6. sjednici, održanoj 21. siječnja 2025. godine, razmotrio Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj o povlasticama, imunitetima i olakšicama odobrenima Organizaciji, drugo čitanje, P.Z. br. 113, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. prosinca 2024. godine.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj o povlasticama, imunitetima i olakšicama odobrenima Organizaciji, kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju pojasnio je kako je ustavna osnova za donošenje Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj o povlasticama, imunitetima i olakšicama odobrenima Organizaciji sadržana u članku 140. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske. Podsjetio je kako je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) međunarodna organizacija koja okuplja države opredijeljene za demokraciju i tržišno gospodarstvo s ciljem potpore održivom gospodarskom razvoju, podizanju životnog standarda, unaprjeđenju nacionalnih sektorskih politika, kao i rastu svjetske trgovine. OECD razmjenom znanja i iskustava te iznalaženjem praktičnih rješenja za nacionalne, regionalne ili globalne izazove, kroz rad svojih više od 250 specijaliziranih odbora, radnih skupina i mreža, predstavlja jedinstven multilateralni forum u okviru kojega se raspravlja o najboljim iskustvima i praksama u provedbi ključnih gospodarskih i razvojnih reformi među 38 država članica, koje nedvojbeno pripadaju najrazvijenijem dijelu svijeta. Naveo je kako je Republika Hrvatska službeno pismo namjere za pristupanjem OECD-u, uputila u siječnju 2017. godine, a od Vijeća OECD-a 25. siječnja 2022. zaprimila je pozivnicu za otvaranje pristupnog procesa s OECD-om, zajedno s pet drugih država. Pojasnio je kako postupak pristupanja OECD-u uključuje rigoroznu i dubinsku ocjenu spremnosti i sposobnosti Republike Hrvatske kao države kandidatkinje za usvajanjem svih pravnih instrumenata OECD-a u okviru nadležnosti 25 odbora, kao i ocjenu politika i praksi države kandidatkinje u usporedbi s najboljim politikama i praksama OECD-a, a sve sukladno Planu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u. Naglasio je kako sukladno Planu pristupanja Republike Hrvatske OECD-u, koji je Vijeće OECD-a usvojilo 10. lipnja 2022., jedna od obveza Republike Hrvatske prema OECD-u uključuje sklapanje odgovarajućeg Sporazuma između Republike Hrvatske i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj o povlasticama, imunitetima i olakšicama odobrenima Organizaciji, kako bi se osigurala neovisnost i pravilno funkcioniranje OECD-a. Stoga je po donošenju Odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma na sjednici Vlade Republike Hrvatske održane 9. studenoga 2023.godine Sporazum potpisan 15. studenoga 2023. u Parizu, u izvorniku na engleskom, francuskom i hrvatskom jeziku. 

Predstavnik predlagatelja je dodao kako se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum kako bi njegove odredbe, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske, postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Svrha Sporazuma je omogućiti OECD-u po odobrenim povlasticama, imunitetima i olakšicama potpuno i učinkovito ispunjavanje odgovornosti i izvršavanje zadaća OECD-a. Sporazumom se odobravaju povlastice, olakšice i imuniteti OECD-u te uređuje koje povlastice i imuniteti se odobravaju predstavnicima članica i sudionica nečlanica na sastanku koji saziva OECD, kao i službenicima i stručnjacima OECD-a. Nadalje, potvrđuje se da glavni tajnik OECD-a uživa povlastice, imunitete i olakšice koji se odobravaju šefovima diplomatskih misija, a zamjenik i pomoćnik glavnog tajnika OECD-a uživaju povlastice, imunitete i olakšice koji se odobravaju diplomatskim agentima usporedivog ranga. Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske.  

Temelj za donošenje ovoga Zakona nalazi se u članku 207.a Poslovnika Hrvatskoga sabora u kojem stoji da se zakoni kojima se, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, potvrđuju međunarodni ugovori donose u pravilu u jednom čitanju, a postupak donošenja pokreće se podnošenjem konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora.  S obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora, kojim država i formalno izražava spremnost da bude vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, kao i na činjenicu da se u ovoj fazi postupka, ne može mijenjati ili dopunjavati tekst međunarodnog ugovora, Odbor predlaže da se ovaj Konačni prijedlog zakona raspravi i prihvati u jednom čitanju.

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (s 8  glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj o povlasticama, imunitetima i olakšicama odobrenima Organizaciji. 

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Andru Krstulovića Oparu. 

    
PREDSJEDNIK ODBORA
Andro Krstulović Opara
 

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na svojoj je 4. sjednici, održanoj 11. prosinca 2024. godine, razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanjskim poslovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 108, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora donese po hitnom postupku. Ovim člankom propisuje se da se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanjskim poslovima, s Konačnim prijedlogom zakona, kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnica predlagatelja u uvodnom obraćanju pojasnila je kako se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije pa je u prilogu dostavljena i Izjava o njegovoj usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije. Navela je kako se postupanje diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u obavljanju određenih konzularnih funkcija u korist državljana drugih država članica Europske unije uređuju odredbama Zakona o vanjskim poslovima. Jedna od takvih konzularnih funkcija koju diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske mogu obavljati u korist državljana drugih država članica EU je izdavanje privremene putne isprave EU u korist državljana druge države članice na način propisan Odlukom o uspostavljanju hitne putne isprave predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća od 25. lipnja 1996. Navedena Odluka stavljena je izvan snage Direktivom Vijeća Europske unije od 18. lipnja 2019. o uspostavljanju privremene putne isprave EU-a i stavljanju izvan snage Odluke. Direktivom se utvrđuju uvjeti, postupak izdavanja i jedinstveni format te isprave. Predstavnica predlagatelja dodatno je pojasnila kako u vrijeme donošenja Direktive 2019. godine standardi Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) nisu sadržavali posebna pravila o prva dva znaka koja će se upotrebljavati u strojno čitljivoj zoni privremenih putnih isprava. Zbog promjene ovih standarda bilo je potrebno donijeti Delegiranu direktivu Komisije od 6. svibnja 2024. o izmjeni Direktive Vijeća iz 2019. godine u pogledu strojno čitljive zone privremene putne isprave EU-a.  

Navedenim direktivama usklađuju se pravila postupanja vezano uz zaprimanje, obradu i izdavanje privremenih putnih isprava u diplomatskim misijama i konzularnim uredima svih država članica  koje su u obvezi prenijeti obje direktive u nacionalna zakonodavstva najkasnije do prosinca 2024., a započeti s izdavanjem privremene putne isprave EU od prosinca 2025. Uz to, ovim se zakonskim propisom namjeravaju detaljno urediti uvjeti i postupak izdavanja privremene putne isprave EU  građanima Unije bez predstavništva u trećoj zemlji ili drugoj državi članici; građanima Unije koji su državljani države članice koja ima predstavništvo u zemlji u kojoj se nalaze, ako su u tu svrhu sklopljeni provedbeni dogovori država članica; članovima obitelji koji nisu građani Unije, a koji su u pratnji građana Unije koji nemaju predstavništvo u trećoj zemlji, ako su članovi obitelji osobe sa zakonitim boravkom u nekoj državi članici; drugim osobama kojima je druga država članica u skladu s međunarodnim ili nacionalnim pravom obvezana pružiti zaštitu i koje su osobe sa zakonitim boravkom u nekoj državi članici. 

Donošenjem ovoga Zakona ispunjava se obveza prenošenja u hrvatski pravni sustav Direktive 2019/997 i Delegirane direktive 2024/1986 odnosno propisuju se zakonske pretpostavke za pružanje konzularne zaštite državljanima država članica EU u području izdavanja privremene putne isprave. Rok za prenošenje Direktive 2019/997 i Delegirane direktive 2024/1986 u zakonodavstva država članica Unije je prosinac 2024., a države članice počinju s primjenom predmetnih nacionalnih propisa u prosincu 2025. Sredstva za provedbu su u financijskom planu Ministarstva vanjskih i europskih poslova. 

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (s 8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanjskim poslovima, s Konačnim prijedlogom zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Andru Krstulovića Oparu.

PREDSJEDNIK ODBORA
Andro Krstulović Opara
    

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora je na temelju članka 166. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. ,123/20. i 86/23.), nakon rasprave o hrvatskoj vanjskoj politici u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije i u kontekstu euro-atlantskih integracija, na 2. sjednici održanoj 18. listopada 2024. donio sljedeći

ZAKLJUČAK 

Odbor za vanjsku politiku smatra da je Hrvatska postigla najviši stupanj integracije u slobodnom i demokratskom društvu zapadnog svijeta. Teško stečena prava nose sa sobom i vrijednosti te obveze solidarnosti, savezništva i prijateljstva, posebno sa zemljama članicama Europske unije i NATO-a, kojima pripadamo. 

Odbor drži kako naša jasna i odlučna potpora i pravo napadnutoj Ukrajini na obranu od ruskog agresora predstavlja naš čvrsti politički stav s obzirom na naše jedinstveno iskustvo Domovinskog rata. Stoga je upućivanje dvojice hrvatskih časnika u potpornu misiju u Wiesbadenu u okviru NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) sastavni dio hrvatske vanjske politike i izraz njene solidarnosti i potpore Ukrajini i ukrajinskom narodu.

Odbor za vanjsku politiku upozorava da ugrožavanje kredibiliteta Republike Hrvatske unutar EU i NATO ne može biti dio naše politike. Izlaženje iz okvira suradnje u okviru NATO-a nikako se ne smije dogoditi jer sigurnost našeg savezničkog okvira ima temelje na vrijednostima uzajamne pomoći, solidarnosti i zajedničkog stvaranja boljeg i sigurnijeg društva za naše građane.

Odbor podsjeća na odbijanje sudjelovanja Republike Hrvatske u EUMAM misiji Europske unije za vojnu pomoć koju Hrvatski sabor nije podržao 16. prosinca 2022. godine te smatra da bi moguće odbijanje sudjelovanja Republike Hrvatske u NSATU Republiku Hrvatsku uvrstilo na stranu kojoj ne pripadamo. 

Odbor drži da je podupiranje ruskog agresora koji napada Ukrajinu i destabilizira čitavi europski kontinent neprihvatljivo i nedopustivo jer su Hrvatska i njeni građani jasno iskazali svoju pripadnost europskim vrijednostima mira koje su teško stečene i sačuvane. 

Odbor poziva na usvajanje vladinog Prijedloga Odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) u Wiesbadenu u Saveznoj Republici Njemačkoj jer bi, u suprotnom, iz perspektive vanjske politike to dodatno narušilo naše međunarodne odnose i međunarodni kredibilitet. 

OBRAZLOŽENJE

Odbor za vanjsku politiku kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora nadležno za pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa te za pitanja vanjske i sigurnosne politike Europske unije raspravlja na svojim sjednicama pitanja međunarodne sigurnosti.   

PREDSJEDNIK ODBORA 
Andro Krstulović Opara 

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora je na temelju članka 166. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. ,123/20. i 86/23.), nakon rasprave o bilateralnim odnosima s Crnom Gorom nastavno na usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen, 28. lipnja 2024. u Skupštini Crne Gore, na 1. sjednici Odbora održanoj 11. srpnja 2024. donio sljedeći

ZAKLJUČAK

Odbor za vanjsku politiku smatra potpuno neprihvatljivim i neprimjerenim donošenje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac,  Dachau i Mauthausen, koju je 28. lipnja 2024. usvojila Skupština Crne Gore. Republika Hrvatska podržavala je Crnu Goru, njegovala dobrosusjedske odnose i pomogla joj na njezinu putu u članstvo NATO-a te se sve vrijeme snažno zauzimala za njezin europski put i što skoriju integraciju u Europsku uniju. 

Odbor podsjeća da je na parlamentarnoj razini Hrvatski sabor aktivno pridonosio prenošenju svojih iskustava iz pretpristupnog razdoblja te pripremama Skupštine Crne Gore za buduće djelovanje u okviru Europske unije. 
Odbor drži kako se ovaj postupak ne može smatrati dobronamjernim za daljnju izgradnju dobrosusjedskih odnosa te nije u skladu s europskim vrijednostima i težnjom Crne Gore za članstvom u Europskoj uniji, te Rezoluciju smatra štetnim dnevnopolitičkim aktom.  

Odbor za vanjsku politiku upozorava kako se otvorilo pitanje namjere donošenja Rezolucije kojom se narušava izgradnja kulture pomirbe i dobrosusjedskih odnosa te stvarna želja Crne Gore za približavanjem Europskoj uniji. Crna Gora kao država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji  podržala je prijedlog Njemačke i Ruande za donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici, a nekoliko dana poslije Skupština Crne Gore donijela je Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen kojoj nije svrha iskazivanje pijeteta žrtvama logora Jasenovac a koji Republika Hrvatska sve vrijeme nedvojbeno iskazuje. Skupština Crne Gore Rezoluciju koristi radi kratkoročnih političkih ciljeva trenutačne vlasti u Crnoj Gori i relativizaciju UN-ove rezolucije o genocidu u Srebrenici te promicanja koncepta tzv. srpskog svijeta, a što koristi ruskim nastojanjima destabilizacije Europe. 

Odbor za vanjsku politiku smatra pozitivnim činjenicu da u crnogorskoj Skupštini postoje političke snage koje podržavaju europski put Crne Gore i dobrosusjedske odnose s Republikom Hrvatskom kao i činjenicu da  je predsjednik Crne Gore osudio ovu Rezoluciju.  

Odbor za vanjsku politiku smatra da iza tog čina stoje i izvana dirigirani planovi kako bi se antagonizirali odnosi Crne Gore i Republike Hrvatske, obeshrabrili proeuropski akteri u crnogorskom društvu te ciljano usporilo napredovanje Crne Gore ka članstvu u Europsku uniju.  

Odbor naglašava kako ovakav potez trenutačne vlasti Crne Gore prema Republici Hrvatskoj koja je doživjela teško ratno stradavanje i velike ljudske žrtve 90-ih godina, za vrijeme agresije Miloševićevog režima koji je vladao Srbijom, a u kojima je, nažalost, sudjelovala i Crna Gora, ima za cilj narušavanje odnosa između dvije zemlje. Podsjećamo kako Crna Gora nije jasno i nedvojbeno osudila zločine u crnogorskom logoru Morinj, štoviše smijenila je dužnosnike koji su podržali postavljanje ploče u logoru, a nije ni osudila agresiju na Republiku Hrvatsku.

Odbor za vanjsku politiku stoga poziva Crnu Goru na suzdržavanje od daljnjih poteza koji bi dodatno unazadili odnose dviju susjednih država te se suoči s vlastitom odgovornošću kroz procesuiranje ratnih zločina na najvišoj razini koje su državljani Crne Gore počinili tijekom agresije na Republiku Hrvatsku na dubrovačkom području (Grad Dubrovnik, Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka i Konavle). Također poziva da se riješe druga otvorena pitanja, uključujući i odštetu ratnim zatočenicima u crnogorskim logorima, i zaštitu svih prava hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, sukladno Zajedničkom stajalištu Europske unije za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2024. kao i pitanje granice na moru te povrata Školskog broda Jadran.  

Odbor za vanjsku politiku očekuje da Crna Gora odustane od daljnjeg antagoniziranja odnosa s Republikom Hrvatskom u cilju nastavka jačanja bilateralne suradnje, uključujući i one na parlamentarnoj razini, te nastavka potpore procesu pristupanja Crne Gore Europskoj uniji.

OBRAZLOŽENJE

Odbor za vanjsku politiku kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora nadležno za pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa te za pitanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije na svojim sjednicama prati i raspravlja o aktualnoj političkoj situaciji, kao i o situaciji u jugoistočnoj Europi. 

Odbor za vanjsku politiku u skladu s poslovničkim odredbama prati politike Europske unije iz svoje nadležnosti, uključujući politiku proširenja Europske unije i pristupne pregovore. 

Hrvatska snažno zagovara proces proširenja Europske unije i podupire europski put zemalja jugoistočne Europe pa tako i Crne Gore. Svjedočili smo kako je Rezolucija o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen, koju je 28. lipnja 2024. usvojila Skupština Crne Gore izazvala političke podjele i štetno se odrazila na naše bilateralne odnose s Crnom Gorom te služi za instrumentalizaciju sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva dijela crnogorske politike i relativizaciju UN-ove rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Slijedom toga Odbor za vanjsku politiku je na 1. sjednici koja je održana 11. srpnja 2024. raspravljao o bilateralnim odnosima s Crnom Gorom nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen, te nakon održane rasprave odlučio donijeti navedeni Zaključak. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Andro Krstulović Opara