11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora je na temelju članka 166. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. ,123/20. i 86/23.), nakon rasprave o hrvatskoj vanjskoj politici u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije i u kontekstu euro-atlantskih integracija, na 2. sjednici održanoj 18. listopada 2024. donio sljedeći

ZAKLJUČAK 

Odbor za vanjsku politiku smatra da je Hrvatska postigla najviši stupanj integracije u slobodnom i demokratskom društvu zapadnog svijeta. Teško stečena prava nose sa sobom i vrijednosti te obveze solidarnosti, savezništva i prijateljstva, posebno sa zemljama članicama Europske unije i NATO-a, kojima pripadamo. 

Odbor drži kako naša jasna i odlučna potpora i pravo napadnutoj Ukrajini na obranu od ruskog agresora predstavlja naš čvrsti politički stav s obzirom na naše jedinstveno iskustvo Domovinskog rata. Stoga je upućivanje dvojice hrvatskih časnika u potpornu misiju u Wiesbadenu u okviru NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) sastavni dio hrvatske vanjske politike i izraz njene solidarnosti i potpore Ukrajini i ukrajinskom narodu.

Odbor za vanjsku politiku upozorava da ugrožavanje kredibiliteta Republike Hrvatske unutar EU i NATO ne može biti dio naše politike. Izlaženje iz okvira suradnje u okviru NATO-a nikako se ne smije dogoditi jer sigurnost našeg savezničkog okvira ima temelje na vrijednostima uzajamne pomoći, solidarnosti i zajedničkog stvaranja boljeg i sigurnijeg društva za naše građane.

Odbor podsjeća na odbijanje sudjelovanja Republike Hrvatske u EUMAM misiji Europske unije za vojnu pomoć koju Hrvatski sabor nije podržao 16. prosinca 2022. godine te smatra da bi moguće odbijanje sudjelovanja Republike Hrvatske u NSATU Republiku Hrvatsku uvrstilo na stranu kojoj ne pripadamo. 

Odbor drži da je podupiranje ruskog agresora koji napada Ukrajinu i destabilizira čitavi europski kontinent neprihvatljivo i nedopustivo jer su Hrvatska i njeni građani jasno iskazali svoju pripadnost europskim vrijednostima mira koje su teško stečene i sačuvane. 

Odbor poziva na usvajanje vladinog Prijedloga Odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) u Wiesbadenu u Saveznoj Republici Njemačkoj jer bi, u suprotnom, iz perspektive vanjske politike to dodatno narušilo naše međunarodne odnose i međunarodni kredibilitet. 

OBRAZLOŽENJE

Odbor za vanjsku politiku kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora nadležno za pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa te za pitanja vanjske i sigurnosne politike Europske unije raspravlja na svojim sjednicama pitanja međunarodne sigurnosti.   

PREDSJEDNIK ODBORA 
Andro Krstulović Opara 

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora je na temelju članka 166. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. ,123/20. i 86/23.), nakon rasprave o bilateralnim odnosima s Crnom Gorom nastavno na usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen, 28. lipnja 2024. u Skupštini Crne Gore, na 1. sjednici Odbora održanoj 11. srpnja 2024. donio sljedeći

ZAKLJUČAK

Odbor za vanjsku politiku smatra potpuno neprihvatljivim i neprimjerenim donošenje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac,  Dachau i Mauthausen, koju je 28. lipnja 2024. usvojila Skupština Crne Gore. Republika Hrvatska podržavala je Crnu Goru, njegovala dobrosusjedske odnose i pomogla joj na njezinu putu u članstvo NATO-a te se sve vrijeme snažno zauzimala za njezin europski put i što skoriju integraciju u Europsku uniju. 

Odbor podsjeća da je na parlamentarnoj razini Hrvatski sabor aktivno pridonosio prenošenju svojih iskustava iz pretpristupnog razdoblja te pripremama Skupštine Crne Gore za buduće djelovanje u okviru Europske unije. 
Odbor drži kako se ovaj postupak ne može smatrati dobronamjernim za daljnju izgradnju dobrosusjedskih odnosa te nije u skladu s europskim vrijednostima i težnjom Crne Gore za članstvom u Europskoj uniji, te Rezoluciju smatra štetnim dnevnopolitičkim aktom.  

Odbor za vanjsku politiku upozorava kako se otvorilo pitanje namjere donošenja Rezolucije kojom se narušava izgradnja kulture pomirbe i dobrosusjedskih odnosa te stvarna želja Crne Gore za približavanjem Europskoj uniji. Crna Gora kao država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji  podržala je prijedlog Njemačke i Ruande za donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici, a nekoliko dana poslije Skupština Crne Gore donijela je Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen kojoj nije svrha iskazivanje pijeteta žrtvama logora Jasenovac a koji Republika Hrvatska sve vrijeme nedvojbeno iskazuje. Skupština Crne Gore Rezoluciju koristi radi kratkoročnih političkih ciljeva trenutačne vlasti u Crnoj Gori i relativizaciju UN-ove rezolucije o genocidu u Srebrenici te promicanja koncepta tzv. srpskog svijeta, a što koristi ruskim nastojanjima destabilizacije Europe. 

Odbor za vanjsku politiku smatra pozitivnim činjenicu da u crnogorskoj Skupštini postoje političke snage koje podržavaju europski put Crne Gore i dobrosusjedske odnose s Republikom Hrvatskom kao i činjenicu da  je predsjednik Crne Gore osudio ovu Rezoluciju.  

Odbor za vanjsku politiku smatra da iza tog čina stoje i izvana dirigirani planovi kako bi se antagonizirali odnosi Crne Gore i Republike Hrvatske, obeshrabrili proeuropski akteri u crnogorskom društvu te ciljano usporilo napredovanje Crne Gore ka članstvu u Europsku uniju.  

Odbor naglašava kako ovakav potez trenutačne vlasti Crne Gore prema Republici Hrvatskoj koja je doživjela teško ratno stradavanje i velike ljudske žrtve 90-ih godina, za vrijeme agresije Miloševićevog režima koji je vladao Srbijom, a u kojima je, nažalost, sudjelovala i Crna Gora, ima za cilj narušavanje odnosa između dvije zemlje. Podsjećamo kako Crna Gora nije jasno i nedvojbeno osudila zločine u crnogorskom logoru Morinj, štoviše smijenila je dužnosnike koji su podržali postavljanje ploče u logoru, a nije ni osudila agresiju na Republiku Hrvatsku.

Odbor za vanjsku politiku stoga poziva Crnu Goru na suzdržavanje od daljnjih poteza koji bi dodatno unazadili odnose dviju susjednih država te se suoči s vlastitom odgovornošću kroz procesuiranje ratnih zločina na najvišoj razini koje su državljani Crne Gore počinili tijekom agresije na Republiku Hrvatsku na dubrovačkom području (Grad Dubrovnik, Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka i Konavle). Također poziva da se riješe druga otvorena pitanja, uključujući i odštetu ratnim zatočenicima u crnogorskim logorima, i zaštitu svih prava hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, sukladno Zajedničkom stajalištu Europske unije za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2024. kao i pitanje granice na moru te povrata Školskog broda Jadran.  

Odbor za vanjsku politiku očekuje da Crna Gora odustane od daljnjeg antagoniziranja odnosa s Republikom Hrvatskom u cilju nastavka jačanja bilateralne suradnje, uključujući i one na parlamentarnoj razini, te nastavka potpore procesu pristupanja Crne Gore Europskoj uniji.

OBRAZLOŽENJE

Odbor za vanjsku politiku kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora nadležno za pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa te za pitanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije na svojim sjednicama prati i raspravlja o aktualnoj političkoj situaciji, kao i o situaciji u jugoistočnoj Europi. 

Odbor za vanjsku politiku u skladu s poslovničkim odredbama prati politike Europske unije iz svoje nadležnosti, uključujući politiku proširenja Europske unije i pristupne pregovore. 

Hrvatska snažno zagovara proces proširenja Europske unije i podupire europski put zemalja jugoistočne Europe pa tako i Crne Gore. Svjedočili smo kako je Rezolucija o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen, koju je 28. lipnja 2024. usvojila Skupština Crne Gore izazvala političke podjele i štetno se odrazila na naše bilateralne odnose s Crnom Gorom te služi za instrumentalizaciju sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva dijela crnogorske politike i relativizaciju UN-ove rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Slijedom toga Odbor za vanjsku politiku je na 1. sjednici koja je održana 11. srpnja 2024. raspravljao o bilateralnim odnosima s Crnom Gorom nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen, te nakon održane rasprave odlučio donijeti navedeni Zaključak. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Andro Krstulović Opara