5th term of the Croatian Parliament (22 December 2003 - 11 January 2008)

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 19. lipnja 2007. godine raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. lipnja 2007. godine.

Odbor je navedeni Konačni prijedlog zakona raspravljao sukladno čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor s ciljevima ove Konvencije, a odnose se na: spriječavanje i suzbijanje trgovanja ljudima, zaštitu ljudskih prava žrtava trgovanja ljudima, pružanje zaštite i pomoći žrtvama i svjedocima uz zajamčenu ravnopravnost spolova, kao i promicanje međunarodne suradnje u suzbijanju trgovanja ljudima.

Ukazano je da je jedan od nužnih preduvjeta za uspješnu borbu protiv trgovanja ljudima stvaranje učinkovitog zakonodavnog okvira za progon počinitelja kaznenog djela trgovanja ljudima, te pružanje pomoći i promicanje prava žrtava trgovanja ljudima, a pozitivno zakonodavstvo Republike Hrvatske u cjelosti je usklađeno s odredbama ove Konvencije.

Predsjednica Odbora istaknula je da je upravo na prijedlog ovoga Odbora, još 2002. godine u Strategiju nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske trgovina ljudima osobito ženama i djecom uvrštena među sigurnosne rizike s kojima se (sve više) susreće RH a suradnja u njezinom suzbijanju određena među prioritete.

U raspravi su svi članovi Odbora ocijenili da je trgovina ljudima iznimno važna tema za Odbor za ravnopravnost spolova, tako je Odbor raspravljao o Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona u prvom i u drugom čitanju, napose se osvrćući na kaznena djela kojima je uređena problematika trgovanja ljudima.

Na sjednici je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ocijenila da je Konvencija Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima bez sumnje dokument koji na kvalitetan način prevenira i naglašava ravnopravnost spolova, pri čemu trgovinu ljudima povezuje uz prostituciju i nasilje.

Također, pravobraniteljica je u svom izlaganja ukazala na potrebu određenih izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koje se odnose na reguliranje pitanja prostitucije, a koje će sama inicirati.

Odbor podržava donošenje ovoga Zakona koji će pridonijeti učinkovitijoj borbi protiv trgovine ljudima.

Nakon kratke rasprave članovi/ice Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskome saboru da donese Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Gordanu Sobol.

Predsjednica Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 24. svibnja 2007. godine, raspravio je Zahtjev  Kluba HSS-a, u svezi izjave glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva upućene zastupnici Ljubici Lalić, koji je predsjednici Odbora za ravnopravnost spolova dostavio Klub zastupnika HSS-a, aktom od 16.svibnja 2007. godine.

Na poziv predsjednice Odbora, sjednici  je nazočio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva , gospodin Petar Čobanković.

Na poziv predsjednice Odbora, sjednici je nazočila zastupnica, gospođa Ljubica Lalić.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, Klasa:050-01/07-01/16, od 23.05. 2007. godine, a kojim se traži javna isprika  glasnogovornika  Ministarstva zastupnici Ljubici Lalić.

U uvodnom izlaganju predstavnik Kluba upoznao je Odbor s osnovnim razlozima zbog kojih Klub zastupnika HSS traži raspravu u  Odboru za ravnopravnost spolova, a povodom izjave glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva upućene zastupnici Hrvatske seljačke stranke, Ljubici Lalić. Naime, po mišljenju predlagatelja  za uvredljive i neprimjerene izjave  glasnogovornika Ministarstva, a koje glase: „ Ljubica Lalić od svih je najmanje pozvana da komentira privatni život“, te „ Samo oni koji nemaju vlastiti privatni život komentiraju ponašanje drugih“, zahtijevaju od glasnogovornika upućivanje javne isprike zastupnici Ljubici Lalić, a od ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva javnu osudu takvog ponašanja i  službenu ispriku  ministra.

U raspravi je ukazano da je glasnogovornik Ministarstva  poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva izjavom „samo oni koji nemaju privatni život, komentiraju ponašanje drugih“ upućenoj saborskoj zastupnici Ljubici Lalić, povrijedio osim pravila pristojnog ponašanja, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o državnim  službenicima  i  Etički kodeks državnih službenika.

Dio članova Odbora smatra da je izjava glasnogovornika ujedno i službeni stav ministarstva, ukoliko  se ministar javno ne ispriča i distancira od te izjave. U raspravi je ukazano da tako uvredljivi  javni nastupi sa visoke razine potiču primitivizam i stereotipe prema ženama kao ravnopravnim i jednakovrijednim članovima društva. Iznijeto je mišljenje po kojemu isprika nije dostatna, jer tako grubo nepoznavanje pozitivnih propisa Republike Hrvatske kao i nepristojno ponašanje potrebno je  sankcionirati, a nipošto opravdavati nedostatkom političkog  iskustva državnog službenika.

Neprijeporno je, po mišljenju većine članova Odbora  da je izjava glasnogovornika uvredljiva i za svaku osudu, te da ta izjava nije službeni stav Ministarstva.Također, je nedvojbeno da se glasnogovornik  Ministarstva javno  ispričao zastupnici Ljubici Lalić za uvredljive izjave,  a što je ministar, gospodin Čobanković  svojim pismom upućenom Ovome Odboru, kao  i osobno  na sjednici Odbora potvrdio. Nadalje, gospodin Čobanković se osobno ispričao i predsjedniku Hrvatske seljačke stranke, gospodinu Friščiću za neprofesionalno i nepristojno ponašanje glasnogovornika ministarstva. Na samoj sjednici Odbora ministar je izrazio žaljenje,  što se nije osobno ispričao zastupnici Ljubici Lalić , već je ispriku uputio predsjedniku  HSS.

Na kraju rasprave svi članovi Odbora ocijenili su da su  javni nastupi glasnogovornika neprimjereni i za svaku osudu,a na samoj sjednici Odbora ministar, gospodin Čobanković javno se ispričao zastupnici, gospođi Lalić.

Predsjednica Odbora
Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 24. svibnja 2007. godine, raspravio je  Prijedlog zakona o udomiteljstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 9. svibnja 2007. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravljao sukladno čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Pravobraniteljice za djecu na navedeni akt.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor s glavnim razlozima za donošenje ovoga Zakona, a jedan od njih je svakako kvalitetniji pristup i popularizacija udomiteljstva kao oblika skrbi izvan vlastite obitelji. Također, neravnomjerna rasprostranjenost udomiteljstva u Republici Hrvatskoj, dobna i obrazovna struktura udomiteljskih obitelji ukazuje na potrebu drugačijeg rješavanja problema pružanja usluga skrbi izvan vlastite obitelji.

U raspravi je istaknuto da je nužno poduzeti stimulativnije mjere, odnosno povećati naknade udomiteljima koji udomljuju djecu s teškoćama u razvoju kako bi se zaustavio  negativan trend u udomljenju djece u udomiteljskim obiteljima.

Iznijeto je mišljenje po kojemu bi se osnivanjem Agencije za udomiteljstvo moglo rasteretiti centre za socijalnu skrb. Nadalje, kada je riječ o specijaliziranim  timovima u centrima za socijalnu skrb koji bi se isključivo bavili udomiteljstvom, potrebno je i u Zakonu  točno propisati i utvrditi koje su zadaće  timova za udomiteljstvo.

U raspravi je ukazano da je potrebno preispitati odredbu članka 6. stavka 2. kojim se propisuje da udomitelj koji skrbi o djeci mora imati najmanje završenu srednju školu, tim više,  jer se udomiteljstvom nastoji osigurati zamjenska obiteljska skrb djetetu čiji se razvoj ne može ostvariti u vlastitoj obitelji. Ne zna se kojim kriterijima se rukovodio predlagatelj i po čemu to stupanj obrazovanja određuje sposobnost nekoga da bude udomitelj?  Pretpostavlja se da će   specijalizirani  timovi  imati  znanja koja će kroz predviđene edukacijske programe prenijeti na udomitelje,a udomitelje trebaju vrednovati i procijenjivati timovi, prije svega  ili između ostalog i po moralnim i humanističkim načelima. Također je dvojbenim  ocijenjeno  predloženo rješenje po kojemu udomiteljska obitelj može skrbiti  samo o jednoj vrsti  korisnika skrbi, kada se ima u vidu da je udomiteljska obitelj surogat biološkoj obitelji u kojoj  žive i bolesni i zdravi članovi obitelji. 

Nakon rasprave  Odbor je većinom glasova  (4 za ), (2 protiv) i (1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak

1.Prihvaća se Prijedlog zakona o udomiteljstvu, (P.Z.br.687 )- prvo čitanje
2.Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Gordanu Sobol.

Predsjednica Odbora
Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 24. svibnja 2007. godine, raspravio je  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 9. svibnja 2007. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravljao sukladno čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Pravobraniteljice za djecu na navedeni akt.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor s glavnim izmjenama i dopunama Zakona, a koje se odnose na: jednostavniji i učinkovitiji postupak ostvarivanja prava iz socijalne skrbi,objedinjavanje postojećih 17 prava na 8 prava i pomoći, te skraćivanje i pojednostavljenje  postupka za korisnike. Istaknuto je da se uvodi pravo na status roditelja njegovatelja, temeljem čega se ostvaruje naknada plaće, za roditelje koji brinu o djeci s najtežim oštećenjima.

U raspravi su  podržane izmjene i dopune ovoga Zakona, napose one odredbe koje se odnose na smanjenje administriranja, odnosno pojednostavljenje postupka, te priznavanje  jednom od roditelja statusa roditelja njegovatelja.
Ukazano je također,  zbog brojnosti izmjena i dopuna ovoga Zakona otežano je  njegovo   praćenje i provedba, a predstavnica predlagatelja napomenula je da će tijekom 2008. godine biti predložen novi Zakon o socijalnoj skrbi. Iznijeto je mišljenje da bi s obzirom na utvrđeni cilj deinstitucionalizacije, valjalo  povećati iznos  naknade plaće koju bi dobivali na osnovu statusa roditelja – njegovatelja, a s obzirom na to da smještaj u instituciji, po djetetu, košta između 6 i 8,5 tisuća kuna. Nakon provedene  rasprave Odbor je većinom glasova (6 za) i (3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak

1.Prihvaća se Prijedlog  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj   skrbi,P.Z.br.686 – prvo čitanje
2.Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Gordanu Sobol.

Predsjednica Odbora
Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 24. svibnja 2007. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o oružju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 04.svibnja 2007. godine.

Odbor je navedeni Konačni prijedlog zakona raspravljao sukladno čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja  u kratkim crtama  je obrazložio  razlike između ovoga Zakona i  Konačnog prijedloga zakona o oružju,  o kojemu je provedena rasprava u drugom čitanju.

Tako je istaknuto, da je  prihvaćen amandman Odbora koji se odnosi na obvezu  ministra  unutarnjih poslova da propiše način postupanja policijskih službenika prilikom traženja i prikupljanja obavijesti od građana.
 
Nakon  kraće  rasprave  Odbor je   većinom glasova (4 za) i ( 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese Zakon  o oružju.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Gordanu Sobol.

Predsjednica Odbora
Gordana Sobol

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U izvještajnom razdoblju za 2006. godinu u području zaštite i promicanja prava djece postignuti su značajni pozitivni pomaci, kojima je pridonijela i veća osviještenost javnosti o potrebama i pravima djece.

Tijekom 2006. godine Ured je postupao po ukupno 636 pojedinačnih  prijava povreda prava. Od ukupno zaprimljenih prijava najveći broj odnosi se na nasilje u obitelji i nasilje u odgojno – obrazovnim  ustanovama, potom slijedi povreda prava na život uz roditelje i roditeljsku skrb.

U raspravi je naglašeno da predmeti iz obiteljsko-pravne problematike zahtijevaju efikasnije postupanje nadležnih tijela, prije svega centara socijalne skrbi jer se u ostvarivanju pojedinačnih prava djece građani i nadalje u znatnom broju pritužuju na rad centara za socijalnu skrb, potom slijedi rad sudova, odnosno kršenje dječjih prava dugotrajnošću sudskih postupaka.

Istaknuto je da  su mediji  pridonijeli  osviještenosti i senzibiliziranosti  društva na probleme i  potrebe djece, međutim isto tako ukazano je na negativne pojavnosti u medijskim prikazima djece u  promidžbenim porukama i oglasima. S tim u svezi, ocijenjeno je da bi Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima i Zakonom o audiovizualnim djelatnostima, a koji su u zakonodavnoj proceduri,  trebalo regulirati sva pitanja koja se odnose na zaštitu prava djece od  neprimjerenih  sadržaja i zlouporabe djece u promidžbene svrhe.    

Odbor je podržao preporuku  Pravobraniteljice  da se pri nadležnim sudovima osigura služba dežurstva izvan radnog vremena kako bi se žurno i promtno rješavali predmeti obiteljskopravne zaštite.

U raspravi  su članovi i članice podržali Izvješće pravobraniteljice za   djecu za 2006. godinu.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći 

 zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za djecu za 2006. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica  Odbora
Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 26. travnja 2007. godine raspravio je  Prijedlog zakona o prekršajima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 12. travnja 2007. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravljao sukladno čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor s razlozima   za donošenje ovoga  Zakona, a svakako je među važnijima otklanjanje  brojnih  slabosti, nedorečenosti i pravnih praznina uočenih u primjeni postojećeg Zakona o prekršajima. Ukazano je da se pooštrava prekršajnopravna represija, povisuju se okviri novčane kazne  i kazne zatvora, te se zastarni rokovi  produljuju.

Odbor se osvrnuo na one odredbe Zakona koje mogu i trebaju urediti pitanja zaštite od nasilja u obitelji. Slijedom toga, u raspravi je ukazano da bi odrebu članka 33. stavka 7. trebalo proširiti i za najteže prekršaje počinjene u obitelji kako bi se osigurala mogućnost propisivanja većih kazni za počinjeno  nasilničko ponašanje u obitelji. Također,  iznijeto  je  mišljenje po kojemu bi se u članku 130. koji propisuje mjere opreza trebalo   proširiti krug ukućana  (npr. bivši bračni drug, djeca svakog od njih..), jer bi se na taj način  izbjeglo pravno dokazivanje tko su sve  ukućani. Mišljenje je da bi dobro  bilo da se dopusti strankama, a ne samo okrivljeniku u postupku da podnose žalbu protiv rješenja. Nadalje,nužno je u članku 134. propisati izrijekom obvezu policiji da odmah o uhićenju obavijesti nadležno tijelo socijalne skrbi ako se radi o prekršajima povezanim s nasiljem u obitelji. Ta potreba koordinacije između državnih tijela proizlazi iz Protokola o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji. Potom, u članku 135. koji propisuje osobite okolnosti koje opravdavaju bojazan da će se ponoviti istovrsni prekršaj, dobro bi bilo zbog dokaznog postupka propisati osnovanu bojazan, a ne osobite okolnosti kako je sada predloženo, te dopustiti i  tužitelju mogućnost podnošenja žalbe, koji je istodobno žrtva.

Iznijeto je mišljenje prema kojemu članak 184. treba urediti na način da se u postupcima vezanim uz nasilje u obitelji propiše obveza sudu da  ovjerovljeni prijepis presude obvezno dostavi oštećeniku.
Nadalje, odredbu članka 221. kojim su propisani uvjeti za vođenje  žurnog postupaka, potrebno je proširiti  i za prekršaje počinjenog nasilja u obitelji, sukladno Nacionalnoj strategiji zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine i Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji.

Nakon provedene  rasprave članovi/ice Odbora  jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeće   

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prekršajima, P.Z.br.673 - prvo čitanje

2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi dostavit će se
    predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga
    zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Gordanu Sobol.

    Predsjednica Odbora

    Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora  na 43. sjednici održanoj 26. travnja 2007. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2006. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, aktom od 30. ožujka 2007. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.100. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova upoznala je  Odbor sa  poduzetim aktivnostima koje se odnose na praćenje i provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova,  te drugih propisa kojima je pravno razrađeno ustavno načelo  o ravnopravnosti spolova, a odnose se na izvještajno razdoblje  za 2006. godinu.

Područje djelovanja pravobraniteljice odnosilo se na rješavanje predmeta: diskriminacije na području zapošljavanja i rada, diskriminacije na području obrazovanja, diskriminacije i nasilja u obitelji i roditeljskoj skrbi, praćenje primjene Zakona o ravnopravnosti spolova u državnim tijelima i tijelima s javnim ovlastima, u jedinicama lokalne i područne  (regionalne) samouprave, praćenje primjene  Zakona kod drugih pravnih i fizičkih osoba, praćenje  medijskih sadržaja i plaćenih oglasa, te  praćenje ispunjavanja  Zakonom propisanih obveza  za političke stranke.

Kao i ranijih godina u velikoj većini slučajeva pritužiteljice su žene, iako se povećava broj pritužbi muškaraca, osobito u predmetima vezanim uz nemogućnost zapošljavanja u uobičajeno ženskim djelatnostima, kao što su: vrtići, škole, gradske ljekarne.

Tijekom 2006. godine zaprimljene su 193 pritužbe građana/ki, a odnosile su se na: nasilje u obitelji i roditeljsku skrb (59,6%), uznemiravanje i diskriminaciju na području rada i zapošljavanja (35,2%), te  ostalo(5,2%) slučajeva.
Po inicijativi pravobraniteljice, odnosno temeljem dopisa drugih institucija, organizacija ili pravnih osoba  radilo se na 1175 predmeta.

Prema mišljenju pravobraniteljice, podneseni broj pritužbi  koje se odnose na diskriminaciju na području rada i zapošljavanja ne odražava objektivno stanje. Pri tome je konstatirala, da su negativna iskustva osoba koje su se prituživale na nejednakost u ostvarivanju prava iz rada jer su u pravilu  nakon pritužbe ostajale bez posla.

U odnosu na 2005. godinu povećan je udio diskriminacije na temelju bračnog i obiteljskog statusa, a smanjen na temelju spola i spolne orjentacije.

Ukazano je da probleme na  području zapošljavanja i položaja žena na tržištu rada, napose onih starijih od 45 godina života koje teško pronalaze novo zaposlenje, treba prioritetno rješavati. Udio nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih je već duže vrijeme nepromijenjen, stalno je oko 60%, što ukazuje da mjere koje se provode na planu zapošljavanja žena kao posebno osjetljive kategorije nisu dostatne.

Istaknuto je da se Zakon o ravnopravnosti spolova i nadalje ne primjenjuje u zadovoljavajućoj mjeri, iako  je došlo do pozitivnih pomaka u ovome izvještajnom razdoblju, napose kada se raspisuju natječaji za prijam u radni odnos kod privatnih poslodavaca.

Također, u raspravi je konstatirano da još nije donesen Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći, kao niti izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, unatoč obvezama koje proizlaze iz Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2005. do 2007. godine i najavama Vlade Republike Hrvatske.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći 

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2006. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica  Odbora

Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 23.siječnja 2007. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o obrazovanju odraslih, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 14. prosinca 2006. godine.

Odbor je navedeni akt raspravljao sukladno čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor s razlikama između rješenja predloženih Konačnim prijedlogom Zakona o obrazovanju odraslih u odnosu na Prijedlog zakona. Ukazano je da će ovaj Zakon pridonijeti zaposlenicima i poslodavcima da cjeloživotnim učenjem održavaju konkurentnost i ostvaruju profit, tim više što su redefinirani i modernizirani mnogi zastarjeli programi koji su do sada bili dostupni  na tržištu.

U raspravi Odbor se posebno  osvrnuo na primjedbe ovoga Odbora koje predlagatelj nije prihvatio niti obrazložio. Naime, Odbor je prilikom rasprave o Prijedlogu zakona o obrazovanju odraslih istaknuo  na potrebu usklađivanja  istog sa Zakonom o ravnopravnosti spolova. Odbor drži da predloženi  članak  2. stavak 1. kojim su propisana načela na kojima se temelji obrazovanje odraslih treba sadržavati i ravnopravnost spolova kao jedno od  tih načela.
Odbor izražava zadovoljstvo  sa povećanjem najmanjeg trajanja   obrazovnog dopusta  sa tri dana na   najmanje sedam dana, ali i nadalje smatra da će  ostvarivanje ovoga prava  koristiti rijetki zaposlenici, napose imajući u vidu gospodarske mogućnosti kako zaposlenika tako i jednog dijela poslodavaca. Tim više što se ostvarivanje prava na obrazovni dopust utvrđuje sporazumno između zaposlenika i poslodavca, a poslodavcu se ne propisuje obveza  naknade plaće zaposleniku za vrijeme obrazovnog dopusta. Neovisno o mogućnostima kolektivnog pregovaranja između sindikata i poslodavaca gotovo je izvjesno da većina  poslodavaca, sukladno članku 19.st. 1., neće biti spremna podmirivati troškove obrazovanja zaposlenika. Naime, praksa  tijekom posljednih nekoliko godina ukazuje da većina poslodavaca u Republici Hrvatskoj  nije spremna  na plaćanje troškova obrazovanja svojih zaposlenika, osim kada su u pitanju  najviše rangirani stručnjaci i   članovi uprave.

U raspravi je iznijeto mišljenje da bi i u državnim službama više pozornosti trebalo posvetiti stručnom  usavršavanju i obrazovanju službenika  i namještenika u okviru osiguranih proračunskih sredstava, a ne da se na intelektualne i slične usluge troši daleko više novca iz proračuna nego na obrazovanje državnih službenika i namještenika.

Nakon  provedene rasprave članovi/ice Odbora  jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o obrazovanju odraslih

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Gordanu Sobol.

    Predsjednica Odbora
Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora raspravio je na 42. sjednici održanoj 23.siječnja  2007. godine, Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2005.  godinu, koje je  predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21.prosinca  2006.godine.

Odbor je razmatrao predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela, sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U raspravi je istaknuto da se rad u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima u 2005. godini  kao i ranijih godina  odvijao u vrlo teškim uvjetima s obzirom na nedostatak zatvorskog prostora, slabu opremljenost, nedostatak stručnog kadra i financijskih sredstava, te prekapacitiranost ustanova zatvorenog tipa.

Također je ukazano, da u ovako teškim uvjetima rada Uprava za zatvorski sustav ulaže velike napore kako bi ispunila sve obveze propisane  Zakonom o izvršenju kazne zatvora. Naime, u sustavu trajne prekapacitiranosti, a očekuje se da će priljev zatvorenika u narednom razdoblju biti i veći s obzirom na izmjene kaznenog zakonodavstva, upitno je postiže li se  svrha izvršavanja kazne zatvora propisana člankom 2. Zakona o izvršavanju kazne zatvora, kao i poštuju li se sva prava zatvorenika  zajamčena člankom 14. istoga Zakona, primjerice: pravo na smještaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima, pravo na rad, i slično.

Zabrinjavaju i podaci o prekovremenom radu, kako iskazanom u radnim satima tako i u utrošenim  financijskim sredstvima za plaćanje prekovremenog rada od  11.866.151,08 kuna, napose imajući u vidu da postoje  sistematizirana, a nepopunjena radna mjesta,a iz Izvješća je vidljivo da bi se popunjavanjem tih  slobodnih radnih mjesta postigla višestruka korist (godišnja ušteda  u Proračunu od 3,318.000,00kn. zaposlilo bi se, cca.175 nezaposlenih osoba, te bi se smanjila trajna  preopterećenost   zaposlenika u zatvorskom sustavu). Problem trajne  prekapacitiranosti dovodi do neispunjavanja  prostornih, zdravstvenih i higijenskih  standarda primjerenih ljudskom dostojanstvu i europskim standardima, na koje je upozorio Pučki pravobranitelj  prilikom pregleda kaznionica, zatvora, Zatvorske bolnice i odgojnih zavoda.

Članovi/ice  Odbora ocijenili su ovo Izvješće transparentnim i objektivnim prikazom stanja za navedeno razdoblje.

Odbor je posebno zanimala struktura zaposlenih i zatvorenika iskazana po spolu. Kako  Izvješće za 2003. i 2004. godinu  nije raspolagalo s podacima takve vrste, predlagatelj je prilikom rasprave o tom Izvješću prihvatio sugestiju Odbora da se za iduće izvješće napravi rasčlamba  relevantnih podataka i po spolu. No, unatoč tome,predlagatelj to nije učinio, što ukazuje kako  na nepoznavanje  tako i na  nepoštivanje  Zakona o ravnopravnosti spolova.

U raspravi je Odbor ukazao na potrebu edukacije sudaca  i državnih odvjetnika putem Pravosudne akademije o mogućnostima i načinu izvršavanja alternativnih sankcija, kada je to moguće, zamjenom  rada za opće dobro.

Iznijeto je mišljenje prema kojemu bi trebalo najkasnije u prvoj polovici tekuće  godine raspravljati o Izvješću za prethodnu godinu.
 
U raspravi su članovi/ice Odbora podržali Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2005. godinu.

Nakon provedene rasprave  Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  slijedeći 

zaključak

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za     2005.godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu  Odbora.
                                                                     

Predsjednica Odbora
   Gordana Sobol