Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 122. sjednici održanoj 7. veljače 2024. godine, Izvješća o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u Republici Hrvatskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2023. godine.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Državnog ureda za reviziju, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda, u raspravi je rečeno kako su strateški ciljevi dobro definirani, no potrebno je poraditi na edukaciji poljoprivrednika, objasniti im dobiti i mogućnosti koje proizlaze iz navodnjavanja njihovih poljoprivrednih površina, te odrediti za koje poljoprivredne kulture je navodnjavanje isplativo. Ukazano je na važnost izgradnje sustava navodnjavanja na područjima u kojima već postoje preradbeni kapaciteti. Upozoreno je i na probleme u sustavima odvodnje i zapuštenost kanalske mreže, čije održavanje je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. U raspravi je upozoreno i na nepostojanje objedinjenih i pouzdanih podataka o vodnom i zemljišnom potencijalu u Republici Hrvatskoj, te je upitano što se po tom pitanju planira poduzeti i hoće li se isti ujednačiti u novom NAPNAV-u. Postavljen je upit o ukupno navodnjavanim površinama u Republici Hrvatskoj kao i o dodatnim izvorima sredstava, obzirom da je nacionalnim Strateškim planom u okviru ZPP-a osigurano 21.2% sredstava u odnosu na procijenjene vrijednosti pripremljenih projekata. Upitano je koji su razlozi slabog interesa poljoprivrednika za navodnjavanje, a koji dovode do neiskorištenosti postojećih sustava za navodnjavanje, te mogu li se isti otkloniti edukacijom ili smanjenjem administrativnog opterećenja. Zatraženo je obrazloženje o razlozima zbog kojih korisnici 80% važećih vodopravnih dozvola za korištenje voda za navodnjavanje prijavljuju da tu vodu nisu koristili ili ne dostavljaju podatke o korištenoj vodi. Postavljen je i upit o izgradnji sustavu navodnjavanja Velika Ludina, čiji postupak realizacije je započeo još 2012. godine. Ukazano je i na probleme navodnjavanja na području doline Neretve.

Pročelnici županijskih upravnih odjela koji su sudjelovali u radu sjednice Odbora istaknuli su potrebu realokacije dodatnih sredstava za upravljanje i izgradnju građevina za navodnjavanje i mješovitih melioracijskih građevina. Rečeno je da su Višegodišnji programi gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije zastarjeli i u koliziji su s županijskim planovima navodnjavanja. Županijama je preporučeno noveliranje županijskih planova da se usklade s NAPNAV-om, no županije koje upravljaju ovim objektima susreću se s problemom malog broja tvrtki registriranih za upravljanje sustavima navodnjavanja. Rečeno je i kako je propisani fiksni trošak navodnjavanja (63 eura godišnje/ha) značajno veći od troška utvrđenog Studijom izvodivosti sukladno kojoj se izrađuju programi navodnjavanja. Uz mogućnosti oslobađanja korisnika od plaćanja ove fiksne naknade, u izvanrednim situacijama, predloženo je kako bi se isto moglo financirati iz de minimis potpora. Ukazano je i na visoke troškove nabave opreme za navodnjavanje, ali i duge postupke odobravanja tih sredstava iz europskih sredstava. Rečeno je i kako bi vrijeme refundacije sredstava koja županije ulažu u ishođenje potrebne dokumentacije trebalo skratiti. Posebno je ukazano na probleme navodnjavanje u poljima u kršu, te je predloženo da se za iste osigura 4 – 5 godina odgode za pokriće nastalih troškova. Istaknuto je i kako bi sustavi javnog navodnjavanja trebali biti u nadležnosti Hrvatskih voda jer županije nemaju dovoljno educiranog kadra za upravljanje istima. Uzimajući u obzir planiranih 75 milijuna eura za izgradnju sustava navodnjavanja u narednom razdoblju i 15 milijuna eura koji se planiraju po korisniku, rečeno je da su planirani iznosi premali. Ukazano je i na visoke troškove (169 eura godišnje/ha) kojima su za upravljanje i održavanje sustavima za navodnjavanje opterećene županije. 

Predstavnik Hrvatskih voda odgovorio je da Hrvatske vode sudjeluju u izvođenju stručno-tehničkih radova u provedbi postupaka navodnjavanja te je ukazao na važnost suradnje s jedinicama regionalne i lokalne samouprave. Hrvatske vode uključit će, u narednom razdoblju, vodočuvarsku službu u praćenje javnih sustava navodnjavanja. Projekt izgradnje sustava navodnjavanja u Velikoj Ludini će se graditi fazno i dat će se prednost sadašnjim korisnicima, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u dolini Neretve provode se aktivnosti s ciljem unapređenja stanja tala i rješavanja pitanja njihove zaslanjenosti. Dodao je kako je interes za navodnjavanje sve veći, a poljoprivrednici se trebaju usmjeriti prema uzgoju dohodovnijih kultura. Tijekom 2023. godine provedeno je 15 demonstracijskih aktivnosti na temu navodnjavanja, na kojima je sudjelovalo 206 poljoprivrednika, a u prethodnim godinama provedeno je stručno osposobljavanje, odgovorio je predstavnik Ministarstva poljoprivrede koji je dodao da je 1.9% površina pod navodnjavanjem u Hrvatskoj. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju vodi evidenciju o površinama koje su pod navodnjavanjem, a noveliranjem relevantnih pravilnika, jasnije je propisana obveza dostave podataka Agenciji, što će osigurati točnost podataka o ukupno navodnjavanim površinama. Vlasništvo je neotuđivo, ono obvezuje, pa iz toga proizlazi obveza županija za upravljanje sustavima javnog navodnjavanja odgovorila je predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. U Republici Hrvatskoj registrirano je 46 licenciranih tvrtki koje se bave obranom od poplava i ovlaštene su za upravljanje ovim sustavima, 5 tvrtki registrirano je samo za upravljanje sustavima za navodnjavanje, a svi javni isporučitelji, sukladno Zakonu o vodnim uslugama su ovlašteni za bavljenje tom djelatnošću. Zbog visokih troškova navodnjavanja ukazala je na važnost navodnjavanja visoko dohodovnih kultura. Govoreći o slabom interesu poljoprivrednika za navodnjavanje, istaknula je kako se poljoprivrednici lakše odlučuju za tradicionalne, manje zahtjevne kulture, no problem su i demografska struktura stanovništva i slaba poslovna orijentiranost poljoprivrednika. 

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu jednoglasno (9 glasova „za“) predlaže Hrvatskome saboru prihvaćanje

Izvješća o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u Republici Hrvatskoj

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                
PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir