Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici održanoj 4. prosinca 2018. godine  Konačni prijedlog zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenoga 2018. godine.

Uvodno je predstavnik predlagatelja izvijestio o  primjedbama koje je predlagatelj, temeljem rasprave o Prijedlogu zakona prihvatio i koje su postale sastavni dio Konačnog prijedloga zakona

U raspravi je izraženo nezadovoljstvo neprihvaćanjem prijedloga istaknutog u raspravi o Prijedlogu zakona vezanog uz dopunu članka 3. stavka 2. kojim je predloženo da se bolesti životinja ili biljaka, najezda nametnika ili okolišni incident definiraju kao prirodna nepogoda. Obrazloženje predlagatelja da je navedeno propisano točkom 12. istog stavka je preopćenito i isto bi moglo izazvati probleme u provedbi. Upozoreno je na štetu koju je prouzročila bolest Zlatne žutice vinove loze i istaknuto kako mjere pomoći programirane Programu ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. možda neće biti primjenjive u idućem programskom razdoblju, pa će biti teško iznaći sredstava za naknadu šteta. Izraženo je i nezadovoljstvo neuključivanjem predstavnika Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatske gospodarske komore u sastav Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Vezano uz uskraćivanje prava na naknadu štete za osigurljive rizike na imovini koja nije osigurana - ukoliko je vrijednost oštećene imovine manja od 60% upozoreno je na moguć problem kod pojave značajnijih šteta. Potpore osiguranju kroz mjere PRR RH 2014. – 2020. vezane su samo uz poljoprivrednike, odnose se na trenutno programsko razdoblje i ne predstavljaju nacionalnu politiku potpore osiguranju. Odluka o uskraćivanju prava na naknadu štete za osigurljive rizike mogla bi uz navedeno predstavljati i ograničenje za interventne mjere pomoći koje donosi Vlada Republike Hrvatske. Isplata štete za nezakonito izgrađene objekte za koje je pokrenut postupak legalizacije po dostavljanju pravomoćnog rješenja nadležnog tijela, a ne po utvrđivanju štete mogla bi, uzimajući u obzir dugotrajnost postupka stvoriti dodatne poteškoće u saniranju šteta. Zakonom je, zbog zaštite korisnika ili oštećenika trebalo jasnije propisati i sankcije vezane uz odgovornost članova povjerenstava navedene u člancima 12., 13. i 14. Konačnog prijedloga zakona, ali i jasnije propisati tko može biti član povjerenstva. U raspravi je izražen i stav kako je Konačni prijedlog zakona dobro definiran, a u budućnosti je potrebno izbjeći mogućnosti gradnje na područjima koja nisu pogodna za gradnju i gdje postoji opasnost od mogućih prirodnih nepogoda.

Predstavnik predlagatelja ističe kako je povećan broj članova Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda upravo s namjerom obuhvata svih segmenata u odnosu na moguće štete koje će nastati. Osiguranje ne drži dodatnim nametom za poljoprivrednike već racionalnim načinom osiguranja poslovanja, a u narednom razdoblju potrebno je razmotriti dodatne mogućnosti vezane uz premije osiguranja. Način dodjele i raspodjela sredstava žurne pomoći propisani su člancima 36. – 38. Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O UBLAŽAVANJU I UKLANJANJU POSLJEDICA PRIRODNIH NEPOGODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora za poljoprivredu.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić