Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 16. studenoga 2023. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2023. godine.

Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja,  državni tajnik u Ministarstvu obrane, naveo kako Vlada Republike Hrvatske podnosi Izvješće u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom 2. Zakona o obrani. Obrambena politika provodi se u funkciji potpore vanjskoj politici, nastojanju za jačanjem međunarodne obrambene suradnje, doprinosu međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti i unaprjeđivanju sposobnosti NATO-a i EU-a. Izvještajno razdoblje obilježila je ruska agresija na Ukrajinu koju je Hrvatska na početku osudila te kao članica NATO-a i EU-a aktivno sudjelovala u definiranju zajedničkog odgovora na čin agresije. Na nacionalnoj razini Hrvatska pruža humanitarnu, diplomatsku, financijsku i materijalnu pomoć Ukrajini.
Provedba međunarodne obrambene suradnje i zajednički doprinos stabilnosti i miru temelji se na suradnji sa strateškim partnerima, sudjelovanju u operacijama, misijama i aktivnostima NATO-a, EU-a i UN-a, kao i u aktivnostima OESS-a i RACVIAC-a.

U operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu tijekom 2022. godine ukupno su sudjelovala 734 pripadnika Hrvatske vojske, od toga 697 u okviru NATO-a. Republika Hrvatska popunjavala je 81 poziciju u nacionalnim predstavništvima pri NATO-u, NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga, NATO agencijama i četiri NATO središta izvrsnosti. U okviru obrambenih inicijativa EU-a, predstavnici Ministarstva obrane i Hrvatske vojske sudjelovali su u aktivnostima PESCO-a, CARD-a, unaprjeđivanja vojne pokretljivosti te u aktivnostima usmjerenim na jačanje suradnje EU-a i NATO-a. U pogledu operativnog doprinosa Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici EU, Hrvatska je nastavila sudjelovati u pomorskim operacijama EUNAVFOR MED Irini i EUNAVFOR Somalija ATALANTA. Također, OS RH sudjeluju u sedam projekata u sklopu Stalne strukturirane suradnje EU-a, kao i u  borbenim skupinama EU-a.  
U pogledu bilateralne obrambene suradnje u Hrvatskoj su tijekom 2022. godine djelovala 34 vojno-diplomatska predstavništva s ukupno 46 članova, pri čemu 14 vojno-diplomatskih predstavništava ima sjedište u Hrvatskoj, a 20 ima sjedište u inozemstvu. Sjedinjene Američke Države glavni su partner u području obrane i sigurnosti i strateški saveznik Republike Hrvatske. Tijekom 2022. Hrvatska je također nastavila suradnju sa važnim strateškim saveznicima Francuskom Republikom, Saveznom Republikom Njemačkom, Republikom Poljskom te Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske, a značajna suradnja ostvarena je i sa susjednim državama Mađarskom, Republikom Slovenijom i Talijanskom Republikom.  
Pored toga, važan dio aktivnosti obrambene suradnje u domeni vojnog školovanja i izobrazbe ostvaren je sa Bosnom i Hercegovinom, Republikom Kosovo, Crnom Gorom i Republikom Sjevernom Makedonijom.
U pogledu brojnog stanja, naveden je podatak da je 31. prosinca 2022. godine u Ministarstvu obrane bilo ukupno 16 434 osoba od kojih 14 562 djelatnih vojnih osoba i 1872 državna službenika i namještenika te da se radi na poboljšanju dobne strukture i brojčane veličine osoblja. 

Na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ u akademskoj godini 2022./2023.  na studijskim programima školuje se 417 kadeta iz Republike Hrvatske  i 40 kadeta iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Kosovo. 
U svrhu privlačenja kadeta i povećanja interesa za vojni poziv izrađeni su provedbeni akti za povećanje iznosa  mjesečnih stipendija vojnih stipendista, a također je povećana i naknada za ročnike na dragovoljnom vojnom osposobljavanju na 700€. 

Zakonom o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti  stvorene su pretpostavke za uspostavljanje cjelovitog i multidisciplinarnog obrazovanja i razvoja znanosti u tom području. 
Pričuvne postrojbe popunjene su sa 17 591 razvrstanih pričuvnika, a nastavljen je i model vojno sportske suradnje u okviru kojeg ugovorni pričuvnici vrhunski sportaši promoviraju zdravi način života i promiču Hrvatsku vojsku. U posljednjih nekoliko godina zastupljenost žena u obrambenom resoru postepeno raste pri čemu u kategoriji djelatnih vojnih osoba iznosi 14,05%, a u kategoriji državnih službenika i namještenika 51,12%. 
Nastavljena je provedba projekata opremanja Hrvatske kopnene vojske naoružanjem i vojnom opremom, od kojih su najznačajniji dovršetak opremanja osam oklopnih vozila Patria CRO 30L daljinski upravljanim oružnim stanicama, dovršetak modifikacije samohodnih haubica 155 mm PzH2000, donošenje Odluke o nabavi  borbenih vozila pješaštva Bradley M2A2 ODS za koje se isporuka očekuje u trogodišnjem razdoblju od 2024. do 2026., kao i postupak nabave puškostrojnica i snajperskih pušaka te ostale vojne opreme. U kontekstu naoružanja i vojne opreme Hrvatske ratne mornarice predstavnik predlagatelja je naveo kako prototip obalnog ophodnog broda ispunjava potrebe za provođenje učinkovitog nadzora i zaštitu Republike Hrvatske na moru, da je Ministarstvo podmirilo sve dospjele račune koje je brodograditelj dostavio te da je Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. zbog financijske nelikvidnosti zaustavilo gradnju četiri u seriji naručena obalna ophodna broda. Aktivnosti opremanja i modernizacije Hrvatskog ratnog zrakoplovstva bile su usmjerene na nabavu višenamjenskog borbenog aviona Rafale, nabavu višenamjenskih helikoptera UH-60M Black Hawk, raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa Mistral, modernizaciju radarskog sustava te nabavu letačke, padobranske i alpinističke opreme. Ministarstvo obrane je 2022. sklopilo okvirne sporazume i ugovore o nabavi vojne opreme za potrebe opremanja Hrvatske vojske s hrvatskim proizvođačima vojne opreme u vrijednosti od 345.300.000 kuna odnosno približno 46 milijuna €, a promocija hrvatskih tvrtki obrambene industrije provodi se i kroz Europski fond za obranu. 
Ukupna vrijednost ulaganja u vojne lokacije i građevine iznosila je oko 70 milijuna kuna.

Državnim proračunom za 2022. te izmjenama i dopunama Državnog proračuna Ministarstvo obrane raspolagalo je s 7.568.162.858 kuna (1.004.467.828,48 €), a izvršeni rashodi najvećim se dijelom 40,25% odnose na opremanje višenamjenskim borbenim avionom i borbenim vozilima pješaštva Bradley, dok rashodi za zaposlene čine 38,21%. 

Oružane snage RH pridonose međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti od 1999. godine, prvo u okviru UN-a, a od 2003. i u okviru NATO-a. U 2022. godini u operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu bilo je angažirano 734 pripadnika Hrvatske vojske pri čemu 58 žena. Ukupno je do sada 11 130 pripadnika OS RH sudjelovalo u različitim misijama, operacijama i aktivnostima u inozemstvu, od čega 85% njih u okviru NATO-a. 
Hrvatska vojska je tijekom 2022. pružala pomoć civilnim institucijama i stanovništvu u gašenju ukupno 298 požara u zemlji. Hrvatska vojska također je u okviru Mehanizma civilne zaštite Unije – rescEU sudjelovala u pružanju humanitarne pomoći u gašenju požara u Republici Sloveniji te u okviru bilateralne suradnje u gašenju požara u Bosni i Hercegovini. U izvještajnom razdoblju ukupno je izvršeno 915 zahtjeva za hitnim medicinskim prijevozom pri čemu je od 1027 pacijenata 182 bilo stranih državljana. 

U izvještajnom razdoblju provedena je primopredaja četiri helikoptera Black Hawk, a također su zaprimljeni i uskladišteni pričuvni dijelovi za potrebe održavanja helikoptera.

U raspravi je iznesena ocjena kako je Hrvatska, prema procjenama NATO-a, 2021. godine ispunjavala kriterije o ulaganju od najmanje dva posto BDP-a za obranu i 20% obrambenog proračuna za modernizaciju, ali da očito više ne ispunjava te kriterije te da se podaci o tome ne nalaze na službenim stranicama Ministarstva. 

U pogledu razvoja besposadnih sustava, konstatirano je kako je Hrvatska devedesetih godina prošlog stoljeća bila jedna od tri svjetske sile za njihovu izradu i razvoj pri čemu je 1998. bila najnaprednija na području EU-a. Besposadni sustavi pokazuju se kao najbitnije naoružanje u suvremenom ratovanju, zbog čega je potrebno ponovo ojačati tu komponentu, kako bi se ta sposobnost podigla na višu razinu.    
Nadalje je iznesena primjedba kako je u Izvješću malo prostora posvećeno činjenicama o izvanrednim događajima poput slučaja pada zrakoplova MiG-21 kod Voćina tijekom redovite letačke zadaće, a u kojoj su teško stradala dva pilota.  

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg 

z a k lj u č k a

Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Franka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Franko Vidović