Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 98. sjednici, održanoj 7. veljače 2024. godine, Izvješća o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbama članaka 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-12/124, URBROJ: 50301-05/16-24-4, od 31. siječnja 2024. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetna Izvješća.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u Republici Hrvatskoj. Navedena tema je odabrana jer se, prema procjenama iz 2005., u Republici Hrvatskoj navodnjavalo 0,9% poljoprivrednih površina i tad je usvojen Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, čiji je plan bio do 2020. godine navodnjavati 65.000 hektara, oko 6% obradivih poljoprivrednih površina. Razlog ove revizije bio je provjeriti do koje mjere su ispunjene planirane projekcije. Subjekti revizije bili su Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora, Hrvatske vode – pravna osoba za upravljanje vodama te sve županije. Revizijom je obuhvaćen pravni, strateški i planski okvir za učinkovito upravljanje građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama, evidentiranje u poslovnim knjigama, evidencije građevina za navodnjavanje, gradnja, korištenje i održavanje građevina za navodnjavanje i mješovitih melioracijskih građevina, korištenje voda za navodnjavanje u skladu s vodnim potencijalom i potrebama za navodnjavanjem te provođenje nadzora nad korištenjem voda i informiranje o navodnjavanju i ostvarenju Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj – NAPNAV. 
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno sljedeće: aktivnosti radi donošenja planskih dokumenata – NAPNAV-a i Višegodišnjeg programa gradnje nisu pravodobno poduzete; Republika Hrvatska nema pouzdane objedinjene podatke o površinama koje su pokrivene sustavima za navodnjavanje. Prema Eurostatu za 2016. godinu, ukupno je prosjek u EU oko 6% površina koje se navodnjavaju, primjerice u Španjolskoj je 13,2%, Italiji 20%. U Izraelu je 46% od ukupnih poljoprivrednih površina pokriveno navodnjavanjem. Nadalje, utvrđeno je da prije početka gradnje sustava nisu doneseni Programi gradnje sustava navodnjavanja, ni Programi održavanja sustava navodnjavanja za sustave koji su započeli s radom, što nije u skladu s odredbama Zakona o vodama i Pravilnika o upravljanju i uređenju sustava za navodnjavanje; katastar vodnih građevina nije ustrojen, a Registar korištenja voda za navodnjavanje ne sadrži sve propisane podatke u skladu s odredbama Pravilnika o sadržaju, obliku i načinu vođenja vodne dokumentacije. Županije koje upravljaju sustavima za navodnjavanje nisu ustrojile evidencije koje sadrže podatke potrebne za upravljanje sustavom za navodnjavanje, podatke o obuhvatu sustava, ulaganjima, tehnologiji, vlasništvu nad zemljištem, poljoprivrednim kulturama koje se uzgajaju, prirodi i površini na kojoj se koristilo navodnjavanje (prema godinama). Također, nisu prikupljani podaci o prirodi poljoprivrednih proizvoda na navodnjavanom poljoprivrednom zemljištu od korisnika sustava javnog navodnjavanja kako bi se utvrdili učinci navodnjavanja. Ne prikupljaju se podaci o ukupnim poljoprivrednim površinama koje su pokrivene sustavima za navodnjavanje u Republici Hrvatskoj s naznakom radi li se o javnom ili privatnom sustavu te nisu objedinjeni, a Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta nije utvrđena obveza Agencije za prikupljanje podataka o opremljenosti ARKOD parcele sustavom navodnjavanja s naznakom radi li se o javnom ili privatnom sustavu, radi prikupljanja cjelovitih podataka o stanju poljoprivrede te praćenja ostvarenja ciljeva NAPNAV-a i Strategije poljoprivrede do 2030. Tako, primjerice, prema podacima Hrvatskih voda, sustavi javnog navodnjavanja obuhvaćaju površinu 17900 ha, a Agencija za plaćanje u poljoprivredi ima podatke o cca 7000 ha. Također, procjena je da je kod privatnih sustava mogućnost navodnjavanja na cca 15000 ha. Isto tako, nisu provođeni programi stručnog obrazovanja u vezi s navodnjavanjem radi ostvarenja ciljeva utvrđenih NAPNAV-om. Nije provođeno informiranje šire javnosti o komasaciji s obzirom na to da je komasacija postupak izravno povezan s vlasništvom i uključuje veliki broj osoba koje najčešće nisu dovoljno informirane o postupku, učincima i prednostima komasacije. Odluke o visini i obvezi plaćanja naknade za navodnjavanje nisu donesene te nije obračunavana i naplaćivana naknada za navodnjavanje za sustave koji su započeli s radom, u skladu s odredbama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i Pravilnika o upravljanju i uređenju sustava za navodnjavanje. Nije izrađen Plan obavljanja vodnih nadzora korisnika vode za navodnjavanje, kao i način praćenja i izvješćivanja o realizaciji vodnih nadzora, nije informirana javnost o rezultatima provedbe NAPNAV-a i Višegodišnjeg programa gradnje te o drugim podacima u vezi s navodnjavanjem. Nisu  provođene sustavne izobrazno-informativne aktivnosti korisnika navodnjavanja u vezi s koristima postojećih sustava javnog navodnjavanja, novim tehnologijama i načinom financiranja sustava javnog navodnjavanja, odabirom optimalne opreme za navodnjavanje, povećanjem priroda poljoprivrednih kultura na površinama koje se navodnjavaju, potrebom proizvodnje poljoprivrednih kultura koje se nedovoljno proizvode u Republici Hrvatskoj te drugim koristima primjene sustava javnog navodnjavanja. Županije su ulagale u 96 građevina javnog navodnjavanja, od čega je izgrađena 21 građevina obuhvata površine zemljišta 7 580,54 ha, gdje je površina zemljišta koje je moguće navodnjavati 2 205,09 ha, jer korisnici imaju opremu za navodnjavanje, dok je tijekom 2022. navodnjavano 1 325,45 ha poljoprivrednog zemljišta.
Rezultat ove revizije je 12 izvješća. Na temelju revizijom utvrđenih činjenica,  Državni ured za reviziju ocijenio je da su aktivnosti provedene u vezi s upravljanjem građevinama za navodnjavanje u Republici Hrvatskoj u četiri županije koje imaju izgrađene sustave javnog navodnjavanja (Istarska, Osječko-baranjska, Šibensko-kninska i Virovitičko-podravska županija) te dvije županije koje nemaju izgrađene sustave javnog navodnjavanja (Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska županija) učinkovite, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, dok su aktivnosti šest županija koje imaju izgrađene sustave javnog navodnjavanja (Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Međimurska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija) te osam županija koje nemaju izgrađene sustave javnog navodnjavanja (Varaždinska, Karlovačka, Ličko-senjska, Koprivničko-križevačka, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska županija i Grad Zagreb) djelomične učinkovite. Jednoj županiji (Krapinsko-zagorska županija) Državni ured za reviziju nije dao ocjenu učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje (jer je Županija analizom podataka utvrdila da na njezinom području nema poljoprivredne proizvodnje koja bi bila pogodna za javno navodnjavanje). Također, nije dana ocjena učinkovitosti Ministarstvu poljoprivrede, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja – Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora te Hrvatskim vodama, kao sudionicima u donošenju i provedbi planskih dokumenata te provedbi NAPNAV-a, koji ne upravljaju građevinama za navodnjavanje.

Državni ured za reviziju dao je ukupno 119 naloga i preporuka, čijom bi se provedbom postigla poboljšanja i povećala učinkovitost upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u Republici Hrvatskoj.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske osvrnuo se na sadržaj danih naloga i preporuka, koje su revidiranim subjektima obveze koje se moraju izvršiti. Nalozi i preporuke ne zahtijevaju dodatna financijska sredstva. 

U raspravi je naglašeno da je iz izvješća razvidno da je sustav navodnjavanja neučinkovit te da treba uložiti dodatne napore kako bi se ostvarili bolji rezultati u poljoprivrednoj proizvodnji. Istaknuto je da Hrvatska još nije uhvatila niti prosjek Europske unije te se postavlja pitanje uzroka tome. Kako je rečeno, od cca 1,5 milijun površina navodnjava se cca 7000 ha, velika sredstva se daju za poticaje, a rezultati ne opravdavaju uložene iznose. Postavljeno je i pitanje o naknadi za korištenje bunara, za što je pojašnjeno da se radi o naknadi od 8 lipa, kao i da izgrađena struktura navodnjavanja ne znači da se toliko i navodnjava, iako su u nju uložena znatna sredstva iz različitih izvora financiranja. Naime, omogućeno je navodnjavanje cca 22000 ha, a procjena je da je kroz privatne sustave to omogućeno za još cca 15000 ha, što ukupno dovodi do podatka da je trenutačno u Republici Hrvatskoj omogućeno navodnjavanje za cca 36000 ha. Izraženo je mišljenje da treba imati viziju što navodnjavati, koje kulture, kao i da je potrebno kandidirati projekte. S tim u vezi, svakako bi ovo izvješće trebalo biti preporuka i smjernica posebno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kako povećati iskoristivost poljoprivrednih površina. Ukazano je i na pojedine pokušaje provedbe projekata navodnjavanja od strane jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, koji nisu zaživjeli zbog određenih kriterija koji su se morali ispoštovati (endemske vrste u određenim rijekama). Članovi Odbora podržali su izvješće Državnog ureda za reviziju, koje je ocijenjeno vrlo kvalitetnim i kao dobra podloga i pokazatelj kako poboljšati sustav upravljanja navodnjavanjem. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno (10 glasova „ZA), predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaćaju se Izvješća o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u Republici Hrvatskoj.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.