Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 95. sjednici, održanoj 15. siječnja 2024. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2023. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 10. studenoga 2023. godine.

Odbor je o predmetnom Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-12/114, URBROJ: 50301-05/16-24-5, od 4. siječnja 2024. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetnu Polugodišnju informaciju.

Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke istaknula da je tijekom prvog polugodišta 2023., u uvjetima velike neizvjesnosti i snažnih inflatornih pritisaka, gospodarska aktivnost u europodručju bila vrlo prigušena. Nakon pada u posljednjem tromjesečju 2022., u prvoj je polovini 2023. gospodarstvo europodručja nastavilo rasti, premda po stopi od samo 0,1% tromjesečno. Slab rast osobne potrošnje stanovništva zbog smanjene kupovne moći imao je najznačajniji učinak na gospodarsku aktivnost. Doprinos neto izvoza robe i usluga gospodarskom rastu bio je pozitivan jedino tijekom prvog tromjesečja, kada je globalna potražnja privremeno ojačala zbog naglog otvaranja kineskoga gospodarstva.

Isto tako, pozitivan doprinos državne potrošnje gotovo je potpuno iščeznuo nakon ukidanja većine mjera potpore uvedenih tijekom pandemije bolesti COVID-19. Istodobno se, unatoč pogoršanim uvjetima financiranja, nastavio rast investicija privatnog sektora, premda znatno slabijom dinamikom nego prethodne godine. Zahvaljujući postupnom slabljenju uvoznih inflatornih pritisaka tijekom prvog polugodišta 2023. nastavljen je pad ukupne inflacije u europodručju, ali se temeljna inflacija pokazala prilično ustrajnom. Do kraja lipnja 2023. godine ukupna je godišnja inflacija potrošačkih cijena smanjena s 9,2% krajem prethodne godine na 5,5%, a tome je uz snažan pad cijena energenata, posebno plina i drugih sirovina pomogla i normalizacija globalnih lanaca opskrbe. Međutim, odgođeni prijenos prijašnjega cjenovnog šoka energenata i sirovina na proizvođačke cijene, kao i pritisci s tržišta rada, održavali su temeljnu inflaciju na razmjerno visokoj razini. Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, bila je vrlo ustrajna na razini od oko 5,5%. U tome se posebno ističu cijene usluga koje su nastavile rasti zbog pojačane potražnje, ali i izraženih pritisaka na rast plaća s obzirom na manjak radne snage.

U najsnažnijem ciklusu pooštravanja monetarne politike u europodručju od uvođenja eura Upravno vijeće Europska Središnja Banka (dalje u tekstu: ESB) povećalo je tijekom prvog polugodišta 2023. ključne kamatne stope za dodatnih 150 baznih bodova pa je kamatna stopa na prekonoćni depozit dosegnula razinu od 3,5%. Osim standardnim mjerama ESB je dodatno postrožio monetarnu politiku i postupnim smanjivanjem bilance Eurosustava (najvećim dijelom zbog otplate sredstava banaka iz trećega kruga ciljanih operacija dugoročnog financiranja). Rast ključnih kamatnih stopa ESB-a doveo je do porasta kamatnih stopa na međubankovnom tržištu, pri čemu je prijenos bio gotovo potpun. Prinosi na tržištu obveznica bili su stabilni od početka godine, a prinosi na kraju lipnja na sličnoj razini kao na početku godine. Od takvih je kretanja odudarala kratkoročno pojačana kolebljivost tijekom ožujka povezana s neizvjesnostima glede stanja američkih i, u manjoj mjeri, europskih banaka. Ta su zbivanja privremeno smanjila prinose jer su investitori u njihovu svjetlu očekivali odgodu ili usporavanje intenziteta daljnjeg pooštravanja monetarne politike ESB-a. Budući da su poduzete regulatorne mjere spriječile prelijevanje učinaka propasti regionalnih banaka SAD-a na širi bankovni i financijski sustav, kretanja na financijskim tržištima europodručja ubrzo su se stabilizirala, što je ESB-u omogućilo ustrajnost u daljnjem pooštravanju monetarne politike. Trošak zaduživanja za poduzeća i stanovništvo nastavio je rasti u europodručju, odražavajući snažni intenzitet povećanja kamatnih stopa ESB-a, dok je kreditna aktivnost ostala prigušena, uz vidljive razlike među zemljama i instrumentima.

Intenzitet rasta gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj u prvoj polovini 2023. godine bio je među najsnažnijima u europodručju, ponajviše zahvaljujući oporavku osobne potrošnje stanovništva i snažnoj potražnji za turističkim uslugama. Tako se, nakon usporavanja na kraju 2022., kada je tromjesečna stopa rasta realnog BDP-a iznosila 0,5%, gospodarska aktivnost u prva tri mjeseca 2023. povećala za 1,3% na tromjesečnoj razini, a u razdoblju od travnja do lipnja za 1,1%. Promatrano na godišnjoj razini, u razdoblju od siječnja do lipnja 2023. realni BDP Hrvatske bio je za 2,7% veći u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Osobna potrošnja dala je snažan doprinos rastu, što je povezano s povoljnim kretanjima na tržištu rada, odnosno nastavkom rasta zaposlenosti i oporavkom realnih plaća. Osim toga, rezultati turističke predsezone bili su vrlo dobri, a to se odražavalo u snažnom rastu izvoza usluga. S druge strane, kretanja ostalih sastavnica bila su uglavnom prigušena, pri čemu se naglašeno smanjio robni izvoz, što je djelomično povezano i sa slabom aktivnošću u zemljama koje su glavni hrvatski vanjskotrgovinski partneri, kao i s preusmjeravanjem potražnje s dobara prema uslugama.

Međutim, s obzirom na to da se istodobno smanjio i robni uvoz, doprinos neto izvoza godišnjoj stopi rasta u prvom polugodištu bio je pozitivan.

Tijekom prve polovine 2023. inflacija se u Republici Hrvatskoj gotovo kontinuirano usporavala ponajviše zahvaljujući padu cijena energije, dok je temeljna inflacija, a posebice inflacija cijena usluga, i dalje bila vrlo postojana. Godišnja stopa ukupne inflacije smanjila se s 12,7% u prosincu 2022. na 8,3% u lipnju 2023., čemu je poglavito pridonijelo slabljenje inozemnih inflacijskih pritisaka zbog pojeftinjenja energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu, kao i normalizacije globalnih opskrbnih lanaca.

Uz to, na usporavanje inflacije djelovao je i povoljan bazni učinak, odnosno iščezavanje učinka znatnog poskupljenja velikog broja proizvoda tijekom 2022., a osobito sredinom prošle godine. Ipak, kratkoročna kretanja u prvoj su polovini godine upućivala na otprije povišene tekuće inflatorne pritiske pod utjecajem neizravnih učinaka prijašnjeg porasta cijena energenata, hrane i ostalih ulaznih troškova, preusmjeravanja potražnje prema uslugama, što je omogućilo povećanje profitabilnosti poduzeća, kao i snažnog tržišta rada obilježenog stabilnim rastom zaposlenosti, manjkom radne snage u nekim djelatnostima i razmjerno snažnim rastom nominalnih plaća.

Pooštravanje monetarne politike europodručja i sve nepovoljniji uvjeti financiranja počeli su se odražavati na domaće kamatne stope i uvjete kreditiranja, no unatoč tome kreditna aktivnost hrvatskih banaka ostala je razmjerno snažna.

Ipak, intenzitet prijenosa rasta ključnih kamatnih stopa ESB-a na kamatne stope u Hrvatskoj bio je među najslabijima u europodručju. Pod utjecajem povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a kamatne stope na kredite poduzećima u Republici Hrvatskoj su nastavile rasti u prvoj polovini 2023. godine, a počele su se povećavati i kamatne stope na kredite kućanstvima. Standardi odobravanja kredita poduzećima nastavili su se pooštravati, na što je najviše utjecala niža razina tolerancije rizika banaka, kao i izgledi pojedine djelatnosti i/ili pojedinog poduzeća. Kreditiranje poduzeća bilo je razmjerno snažno unatoč pogoršanju uvjeta financiranja. Povećanje kamatnih stopa imalo je nepovoljan utjecaj na potražnju stanovništva za stambenim kreditima, no potražnja kućanstva za tim kreditima u drugom je tromjesečju porasla pod utjecajem programa subvencioniranja. S druge strane, potražnja za potrošačkim kreditima porasla je kao odraz rastućih dohodaka i potrošačkog optimizma, koji potiču nabavu trajnih potrošnih dobara.

Financijska imovina na dan 30. lipnja 2023. iznosila je 21.632,7 mil. EUR, od čega je imovina u eurima iznosila 19.372,0 mil. EUR (89,5%), a devizna imovina 2.260,7 mil. EUR (10,5%). Ulaskom u europodručje i prihvaćanjem eura kao domaće valute promijenio se naziv imovine kojom Hrvatska narodna banka upravlja pa su dotadašnje neto pričuve postale financijska imovina u domaćoj valuti euru (koja nije povezana s monetarnom politikom) i devizna imovina odnosno prijašnje međunarodne pričuve (koje nisu prenesene Europskoj središnjoj banci). Ukupna zarada od upravljanja financijskom imovinom u prvom polugodištu 2023. iznosila je 315 mil. EUR. Pritom je cjelokupnim eurskim portfeljem financijske imovine ostvarena stopa povrata od 1,89% na godišnjoj razini, a dolarskim portfeljem 3,62% na godišnjoj razini. U prvom polugodištu 2023. prekinulo se šestogodišnje razdoblje rasta imovine kreditnih institucija. Velik priljev depozita u prošloj godini ususret uvođenju eura djelomično se odlio, a usporedno s tim smanjila su se novčana sredstva u imovini kreditnih institucija. Unatoč tome, očuvala se vrlo visoka razina likvidnosti, a kreditna aktivnost nastavila se prema svim sektorima. Kvaliteta imovine stagnirala je, premda povišena razina kreditnog rizika u prihodujućem dijelu kreditnog portfelja kao posljedica ekonomskih nestabilnosti u okružju još uvijek ne pokazuje naznake smanjivanja. Osnaženi kamatni prihodi utjecali su na zamjetan porast dobiti te pokazatelja profitabilnosti i troškovne učinkovitosti kreditnih institucija. Siguran i stabilan oslonac poslovanju bankovnog sustava u Republike Hrvatske i nadalje pruža vrlo visoka razina kapitaliziranosti, među najvišima u usporedbi s ostalim članicama EU-a.

U raspravi na Odboru konstatirano je da se monetarna politika ubrzano mijenja i u pogledu na događanja na Bliskom istoku i drugdje u svijetu. Istaknuto je da je ulazak Republike Hrvatske u eurozonu važno postignuće te se time otklonio valutni rizik. Ulazak u eurozonu nije značajno pridonio povećanju inflacije.

Postavljeno je pitanje o opomenama kreditnim institucijama od strane Hrvatske narodne banke u 2023. godini. Odgovoreno je da je samo jedna opomena izrečena maloj kreditnoj instituciji. Napomenuto je da je ESB nadležna za velike kreditne institucije. Nadalje je zatražena informacija o porastu nerealiziranih gubitaka kod financijskih instrumenata Hrvatske narodne banke. Odgovoreno je da Hrvatska narodna banka nije u mogućnosti komentirati pola godine poslovanja.  Napomenuto je da će se u Godišnjem izvješću Hrvatske narodne banke utvrditi kako se upravljalo financijskom imovinom za cijelu godinu. Godišnje izvješće će pružiti najbolju sliku financijskog poslovanja te neće biti spornih elemenata. Financijsko poslovanje je u 2023. godini bilo izvanredno. Međutim financijski rezultat će se znatno umanjiti isplatom sredstava bankama po osnovi kamatnih stopa na depozite kod Hrvatske narodne banke. Odljevi su uzrokovani monetarnom politikom eurosustava.

Također je zatražena informacija o odbijanju banaka otvaranja računa za tvrtke koje se bave trgovinom kriptoimovine. Odgovoreno je da je u pripremi Zakon o provođenju Uredbe gdje će se utvrditi nadležna tijela. Većina nadležnosti će biti pod Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga.

Član Odbora  zalaže se za veće ovlasti Državnog ureda za reviziju u pogledu na nadzor Hrvatske narodne banke. Naglašeno je da se Hrvatska narodna banka ne kontrolira te predstavlja državu u državi. Plaća djelatnika Državnog ureda za reviziju bi se time trebala povećati, a plaća  djelatnika Hrvatske narodne banke smanjiti. 

Napomenuto je da raspoloživa imovina Hrvatske narodne banke veća nego proračun Republike Hrvatske. Novci ne služe razvoju hrvatskoga gospodarstva. Napomenuto je da Hrvatska narodna banka nije doprinijela stabilnosti cijena. Rečeno je da Hrvatska narodna banka i ESB vuču krive poteze u pogledu na monetarnu politiku te jako kasne za Sjedinjenim Američkim Državama. Odgovoreno je da je ESB radila sve po pravilima te kasni samo tri do četiri mjeseca za Fed-om (Federal Reserve Board). 

U raspravi je navedeno da postoji velika razlika kod kamata na depozit građana i kamata kod kredita kod banaka te banke ostvaruju velike profite što predstavlja nepoštenu praksu. Odgovoreno je da postoje veliki viškovi likvidnosti u Republici Hrvatskoj. Banke plasiraju novce nerizično, a ne gospodarstvu i građanima. Pretpostavlja se da će u 2026. godini nestati višak likvidnosti. Tada će glavni instrument monetarne politike opet biti aktivna kamatna stopa središnjih banaka. Rasti će i kamatne stope na depozite građana. Upozoreno je na činjenicu da će i tada rasti Nacionalne referentne stope (NRS).

U raspravi je napomenuto da je ESB odlučila velika sredstva  usmjeriti u bankarski sektor te kroz inflaciju uzela novac kod građana. Banke profitiraju bezrizično, a građani plaćaju kroz inflaciju.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (8 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2023.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.