Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 85. sjednici, održanoj 4. listopada 2023. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2022. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 19. lipnja 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-12/77, URBROJ: 50301-05/16-23-5, od 27. srpnja 2023. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetnu Polugodišnju informaciju.

Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke istaknula da se, nakon snažnog oporavka u 2021. godini, zahvaljujući kojemu je razina gospodarske aktivnosti premašila pretpandemijsku razinu, gospodarska aktivnost nastavila relativno snažno povećavati i u 2022., unatoč snažnim inflatornim pritiscima i pogoršanju uvjeta razmjene povezanima sa znatnim porastom cijena energenata. Pritom se realni bruto domaći proizvod Republike Hrvatske povećao za 6,3% na godišnjoj razini, pri čemu su povećanje ostvarile sve sastavnice inozemne i domaće potražnje. Inflacija potrošačkih cijena znatno se ubrzala u 2022., što je dijelom bio rezultat prelijevanja visokih cijena sirovina i drugih ulaznih troškova na svjetskom tržištu na domaće cijene. Osim toga, porasle su profitne marže, a inflatorni su pritisci dolazili i s domaćeg tržišta rada te na osnovi snažne turističke potražnje. Rast cijena energenata znatno je produbio i manjak robne razmjene s inozemstvom, što je rezultiralo primjetnim smanjenjem viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance. Karakter monetarne politike Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) u 2022. godini ponajviše je bio obilježen pripremama za uvođenje eura, što je velikim dijelom amortiziralo pritiske vanjskih šokova na domaće financijsko tržište. Pritom je prilagodba instrumenata monetarne politike rezultirala povijesno najvišom razinom likvidnosti u bankovnom sustavu, što je ublažilo prijenos oštrijih uvjeta financiranja potaknutih normalizacijom monetarne politike Europske središnje banke. Bez obzira na postupan rast kamatnih stopa na kredite i strože standarde, kreditna aktivnost banaka bila je u 2022. godini iznimno snažna, pa se i rast kredita znatno ubrzao na godišnjoj razini. Snažan realni rast i porast razine cijena povoljno su djelovali na proračunske prihode, što je omogućilo višak proračuna opće države, uz znatno smanjenje omjera javnog duga i BDP-a. Međunarodne pričuve u 2022. dosegnule su najvišu razinu dosad. Osnovni zadaci pri upravljanju međunarodnim pričuvama – likvidnost i sigurnost ulaganja – bili su uspješno ispunjeni. Unatoč jednom od najvećih godišnjih porasta prinosa u povijesti, i eurskih i dolarskih, koji je za posljedicu imao velik pad cijena obveznica, te unatoč visokoj razini neizvjesnosti na financijskim tržištima, investicijskim i taktičkim odlukama donesenima u 2022., ali i u prethodnim godinama, devizni portfelji HNB-a ostvarili su pozitivan financijski rezultat. Usto, tijekom 2022. provodile su se i prilagodbe za pristupanje europodručju s 1. siječnja 2023. Snažna kapitaliziranost i visoka likvidnost odlikuju bankovni sustav u Republici Hrvatskoj i oslonac su sigurnoga i stabilnog poslovanja u i nadalje neizvjesnim okolnostima geopolitičkih nestabilnosti i makroekonomskih pritisaka.

U raspravi na Odboru konstatirano je da su obvezne pričuve banaka bile jako visoke te je smanjivanje obveznih pričuva dovelo do olakšanog poslovanja banaka. Postavljeno je pitanje da li je povećanje likvidnosti utjecalo na inflaciju u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da nije bilo znatnog utjecaja na inflaciju te je inflacija u Republici Hrvatskoj dosegla vrhunac u srpnju 2022. godine. Utjecaj povećanja likvidnosti na inflaciju je marginalan, te  su banke imale dovoljno sredstva na raspolaganju i nisu trebale povećati kamatne stope na kredite.

U raspravi na Odboru napomenuto je da su obvezne pričuve banaka iznosile devet posto te su se spustile na jedan posto prema zahtjevima Europske središnje banke što je stvorilo dodatnu likvidnost, ali i dodatnu zaradu banaka. Rečeno je da Europska središnja banka diže kamatne stope. Postavljeno je pitanje da li Europska središnja banka planira povećati pričuvu. Odgovoreno je da je Republika Hrvatska otkada je u eurozoni u potpuno drugačijim okviru monetarne politike te su pričuve pasivan i neiskorišten instrument. U Republici Hrvatskoj su pričuve bile važan instrument monetarne politike. U eurozoni drugi instrumenti imaju važniju ulogu. Dvadeset država eurozone raspravljaju o optimalnoj monetarnoj politici te je potrebno vremena za rješenje. Po osobnom mišljenju predstavnice HNB-a stope obvezne pričuve neće  biti korištene  kao instrument.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske očitovao se da će ubuduće obvezne pričuve najvjerojatnije ipak biti korištene kao instrument monetarne politike u eurozoni, što je mišljenje i većine ministara financija u eurozoni.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (8 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2022.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.