Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 55. sjednici održanoj 4. prosinca 2019. godine, Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.
   
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike istaknuo da je važeća Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske donesena 2009. godine te je njome obuhvaćeno razdoblje do 2020. godine. Imajući u vidu reformu okvira energetske politike EU kroz paket „Čista energija za sve Europljane” pristupilo se usklađivanju i redefiniranju energetskih ciljeva Republike Hrvatske. Predložena Strategija energetskog razvoja predstavlja korak prema ostvarenju vizije niskougljične energije te osigurava prijelaz na novo razdoblje energetske politike kojom se osigurava pristupačna, sigurna i kvalitetna opskrba energijom. Razvoj energetskog sektora razmatran je u skladu s globalnim zahtjevima u kontekstu ublažavanja klimatskih promjena te stoga ona predstavlja prijelaz na novo razdoblje ne samo energetske već i klimatske politike. Uvodno su ujedno za ovaj strateški dokument dani detaljniji podaci o provedenom postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. 

Nakon uvodnog obrazloženja u sklopu rasprave zatraženo je obrazloženje uvodno korištenog termina „optimalni energetski miks“ te istaknuto stajalište da bi isti trebao biti dobro potkrijepljen odnosno da je potrebno jasno prezentirati kriterije temeljem kojih je taj energetski miks definiran. Ujedno je iznesen prigovor o nedovoljnoj ambicioznosti budući da bi Republika Hrvatska mogla dati jači odgovor u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Predstavnik predlagatelj pojasnio je da se predloženom Strategijom sukladno modernim trendovima naglasak dao na obnovljive izvore energije (cilj udio od 36,4% koji će još biti potvrđen kroz Integrirani akcijski plan koji će do kraja godine biti poslan Europskoj komisiji), energetsku učinkovitost, ali se pri tome nisu zanemarili domaći potencijali (plin i sl.). Sukladno najnovijim najavama danim na razini Europske unije, razmatrat će se povećanje ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova te će navedenom i energetski sektor neminovno morati doprinijeti. Vezano za spomenuti ciljani udio obnovljivih izvora energije predstavnik predlagatelja je istaknuo da je on  dosta ambiciozan, da su ujedno postavljeni dosta visoki ciljevi brojčanih MW potencijalne planirane snage te da se planira donošenje premijskog sustava kojim bi se potaknule nove investicije. Naglašeno je da je cilj Europske komisije kroz idućih deset godina umanjiti poticaje i potaknuti stavljanje na tržište svih projekata. 

U nastavku rasprave naglasak je dan na problematiku opskrbe malih domaćinstava energijom, posebice toplinskom energijom o čemu se između ostalog bavi Strategija u poglavlju „Izazovi, mogućnosti i potencijali energetskog razvoja.“ Naglašavajući kako je riječ o temi od iznimnog značaja za građane postavljeno je pitanje koje su to planirane aktivnosti za razdoblje do 2030. odnosno 2050. godine s ciljem kvalitetne opskrbe domaćinstva toplinskom energijom.

Predstavnik predlagatelja dodatno je obrazložio je da je Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji dana mogućnost krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom odnosno krajnjih kupaca s mogućnošću samoopskrbe. Ovaj mehanizam daje određene rezultate budući da već postoji niz zahtjeva da se kupci na ovaj način priključe odnosno da na svoja domaćinstva ugrade fotonaponske sustave. Istaknuto je da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost imao prvi natječaj u nizu onih koji će biti u idućim godinama, a kojima se obiteljskim kućama odnosno domaćinstvima daje mogućnost sufinanciranja izgradnje fotonaponskih sustava. Navedeno će u budućim godinama vjerojatno obuhvatiti i sufinanciranje sustava grijanja odnosno hlađenja. 

Nastavno na ovu temu izraženo je stajalište kako postoji interes za ugradnju fotonaponskih sustava od strane domaćinstava, ali i da s druge strane postoje teškoće u realizaciji navedenog. Naime, sa stajališta domaćinstava i uz osigurana sredstva često je komplicirano finalizirati ugradnju fotonaponskih sustava. Vezano uz osiguravanje toplinske energije za domaćinstva upozoreno je na zadnjih godina prisutan rastući trend izvoza velike količine drvne sječke te povećanja cijene ogrjevnog drva. Naglašeno je da postoji interes malih domaćinstava za grijanje na drva, ali da navedeni način pridobivanja toplinske energije postaje nedostupan velikom broju domaćinstava samo iz financijskih razloga. Stoga je iznesen apel o potrebi utjecaja na politiku Hrvatskih šuma u ovom dijelu, odnosno promjenu državne politike.   

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

STRATEGIJE ENERGETSKOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE
DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Borića, potpredsjednika Odbora.  

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Borić