Odbor za vanjsku politiku

Izvješće Odbora za vanjsku politiku o Prijedlogu zakona o mjerama ograničavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 562

Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na svojoj je 43. sjednici, održanoj 19. listopada 2023. godine, razmotrio Prijedlog zakona o mjerama ograničavanja, s Konačnim prijedlogom zakona,  prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 562 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. listopada 2023. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora donese po hitnom postupku. 

Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona o mjerama ograničavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju pojasnio je kako je provođenje mjera ograničavanja regulirano Zakonom o međunarodnim mjerama ograničavanja koji je na snazi od 3. prosinca 2008. godine. Nakon početka agresije Ruske Federacije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine, Europska unija uvela je niz opsežnih paketa sankcija protiv Ruske Federacije te Republike Bjelarus i Islamske Republike Iran koje nadopunjuju već postojeće mjere uvedene protiv Ruske Federacije nakon ruskog nezakonitog pripajanja Krima 2014. godine i ne provođenja sporazuma iz Minska. Sankcije uključuju ciljane mjere ograničavanja, gospodarske mjere i mjere u području viza. Naglasio je kako je gospodarskim sankcijama cilj osigurati da Rusija snosi ozbiljne posljedice za svoja djela te onemogućiti njezinu sposobnost za daljnju agresiju. Što se tiče pojedinačnih sankcija objasnio je da su one usmjerene na osobe koje su odgovorne za podupiranje, financiranje ili provedbu djelovanja kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Također je dodao kako je dosada u Europskoj uniji blokirano 21,5 milijardi eura imovine ruskih fizičkih i pravnih osoba, a na području Europske unije i G7 država blokirano je 300 milijardi imovine Ruske središnje banke. Kazao je kako je Republika Hrvatska kao članica Europske unije dužna učinkovito doprinijeti provođenju sankcija što je dovelo do višestrukog uvećanja obima mjera ograničavanja koje mora provoditi. Uz povećanje obima mjera ograničavanja Republika Hrvatska se nalazi u postupku evaluacije vlastitog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koje provodi Odbor za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma Vijeća Europe (MONEYVAL), a koje se rukovodi preporukama Grupe za financijsku akciju protiv pranja novca (FATF). Također je naveo kako se preporuke koje su dane Republici Hrvatskoj odnose i na provedbu sankcija koje je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo protiv pojedinaca i skupina uključenih u teroristička djelovanja. Predstavnik predlagatelja naglasio je kako je uzevši u obzir višestruko povećanje obima mjera ograničavanja koje Republika Hrvatska provodi nužno da se pitanja njihovog provođenja reguliraju podrobnije od onoga kako je to učinjeno u važećem Zakonu.  Stoga će novi Zakon detaljnije regulirati provođenje mjera ograničavanja i odgovoriti na preporuke MONEYVAL-a i FATF-a u pogledu provedbe sankcijskih režima Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a posebno će biti razrađeni postupci kojima Republika Hrvatska predlaže uvrštavanje fizičkih ili pravnih osoba na sankcijske popise Europske unije ili Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Ujedno, zakonom se propisuje izravna primjena odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda do donošenja ili ažuriranja regulative Vijeća Europske unije te one na taj način postaju dio unutarnjeg pravnog sustava Republike Hrvatske. Zaključno je naglasio kako je razlog da se Prijedlog zakona o mjerama ograničavanja, s Konačnim prijedlogom zakona donese po hitnom postupku taj što se Hrvatska trenutno nalazi pod pojačanim nadzorom međunarodnih tijela koja procjenjuju razinu provedbe mjera ograničavanja, a donošenje novog Zakona jedan je od važnijih čimbenika u tom procesu. Također, uslijed rasta obima mjera ograničavanja uvedenih od strane Europske unije, uočena je potreba dodatnog i preciznijeg reguliranja ovog područja. 

Odbor za vanjsku politiku je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (s 8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Prijedloga zakona o mjerama ograničavanja, s Konačnim prijedlogom zakona. 

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Garija Cappellija.

PREDSJEDNIK ODBORA
Gari Cappelli