Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora u nastavku 2. sjednice, održanom 27. lipnja 2024. godine, raspravljao je o Izvješću predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu, a koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 27. travnja 2023. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
Odbor je, sukladno članku 56., stavak 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora, većinom glasova odlučio da će o predmetnom Izvješću provesti raspravu bez nazočnosti predlagatelja, s obzirom na činjenicu da se predlagatelj odbio odazvati pozivu. Prevladao je stav da ovaj Odbor, kao i svaki drugi odbor u Hrvatskom saboru, ima pravo (pa i obvezu) raspravljati o svim aktima koji su upućeni na plenarnu sjednicu te se o njima raspravlja i izjašnjava na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je Mišljenje Vlade RH, posebno se osvrnuvši na pitanja koja su u djelokrugu rada ovog Odbora. Tako je istaknula da Izvješće sadrži podatke o spolnoj strukturi pravosudnih dužnosnika (među kojima je 72% žena), ali i da u Izvješću nedostaju podaci o spolnoj strukturi na upravljačkim pozicijama (predsjednici i predsjednice sudova). Također je navela da Vlada Republike Hrvatske, s obzirom na problematiku nasilja u obitelji i nasilja nad ženama i na zakonodavne izmjene predložene u cilju osnaživanja prava žrtava nasilja i suzbijanja nasilja, ukazuje na nužnost ulaganja dodatnih napora ujednačavanja sudske prakse i osvješćivanja pravosudnih dužnosnika o pravima žrtava kaznenih i prekršajnih djela u cilju postizanja veće pravne zaštite žrtava. Naime, problematika rodno utemeljenog nasilja nije prepoznata među pravosudnim dužnosnicima te je potrebno pravosudne dužnosnike osvijestiti i educirati što je žrtva, kako se žrtvi pristupa, na koji se način ispituje žrtvu te da izrečene kazne trebaju biti odvraćajuće i proporcionalne nasilju koje je počinitelj izvršio. Edukacija pravosudnih dužnosnika (sudaca i sudskih savjetnika) provodi se kroz različite radionice Pravosudne akademije. Također je istaknula da se u izvještajnoj godini priljev neriješenih sudskih predmeta smanjio, suci su načelno ažurniji i učinkovitiji, a skratilo se i trajanje sudskog postupka.
U raspravi koja je uslijedila ukazano je na veliki problem neusklađenosti sudske prakse. Također je upozoreno da se dugotrajnost sudskih postupaka u slučajevima obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama smatra institucionalnim nasiljem, jer dugotrajnost sudskih postupaka u tim slučajevima dodatno traumatizira i ponovno viktimizira žrtve. Također, spomenuta je Ustavom utvrđena uloga Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao „čuvara ravnopravnosti“ i jedinstvene primjene propisa. S tim u svezi, članice Odbora smatraju da bi se „čuvar ravnopravnosti“ trebao s poštovanjem odnositi prema Odboru za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora. Izrazile su žaljenje što predlagatelj nije prisutan pa nemaju koga pitati: kako se smanjuje broj žena u hijerarhiji sudbene vlasti; koji je stav o slučajevima nasilja nad ženama u praksi Europskog suda za ljudska prava te što dugotrajni postupci u slučajevima nasilja nad ženama znače za živote žena i djece. Također su izrazile žaljenje što predlagatelj ne može čuti vrijedne i argumentirane prijedloge kako bi se mogla unaprijediti sudska praksa. Naglašena je također izrazita rodna dimenzija rada u sudstvu. Predloženo je da buduća izvješća, osim podataka o ukupnoj spolnoj strukturi pravosudnih dužnosnika, sadrže i podatke o spolu predsjednika i predsjednica sudova kao i voditeljskih mjesta sudskih dužnosnika. Istaknuto je da se iz Izvješća može vidjeti da, iako žene imaju udio od 72% među pravosudnim dužnosnicima, među sucima Vrhovnog suda je samo 30,5% žena. Nadalje, navedeno je da je tijekom posljednjih 20 godina došlo do osvještavanja društva o rodno utemeljenom nasilju te da Hrvatska sada ima relativno dobar normativni i institucionalni okvir u području zaštite od rodno utemeljenog nasilja i nasilja u obitelji. Međutim, sudska statistika pokazuje da ne postoji dovoljno senzibiliteta za žrtve rodno utemeljenog nasilja. Prema dvojnim podacima (MUP-a i Ministarstva pravosuđa i uprave) prekršajno je zbog nasilja u obitelji kažnjeno oko 70% od ukupno prijavljenih osoba, od čega je 62% izrečenih novčanih kazni, oko 30% su uvjetne osude, a samo 7% zatvorske kazne. Nadalje, tek svaka treća predložena zaštitna mjera policije se doista na sudu odredi počinitelju prekršaja nasilja u obitelji. Prema evidenciji Ministarstva pravosuđa i uprave, vezano za Nasilje u obitelji kao kazneno djelo, evidentirano je ukupno 65% uvjetnih osuda, 33,5% bezuvjetne kazne zatvora, 0,19% novčana kazna i 1,16% izrečenih sankcija rada za opće dobro. Također, u predmetnom je Izvješću navedeno da je u sklopu edukacije sudaca u Pravosudnoj akademiji provedena samo jedna radionica na temu Nasilje u obitelji koju je pohađalo ukupno 14 polaznika od čega samo 2 suca. Stoga je naglašena potreba da se učine dodani napori u edukaciji sudaca i sutkinja o rodno uvjetovanom nasilju i nasilju u obitelji. 
Nakon provedene rasprave članice i član Odbora većinom glasova (sa 7 glasova „ZA“ i 3 „SUZDRŽANA“ glasa) odlučile su predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prima se na znanje Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske
o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Mariju Lugarić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.