Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 13. lipnja 2024. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2022. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 31. ožujka 2023. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 112. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeno Izvješće.
Uvodno je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predstavila Izvješće o svom radu. Na početku izlaganja istaknula je da ima velika očekivanja, u smislu uzajamne suradnje i podrške, od Odbora za ravnopravnost spolova, koje je matično tijelo neovisne institucije pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Naglasila je otvorenost Ureda pravobraniteljice prema Odboru, svim zastupnicima i odborima Hrvatskog sabora za pripremu informacija za potrebe njihovog svakodnevnog rada ili sudjelovanja na konferencijama. 
Izvješće pravobraniteljice uključuje prošireno izdanje od oko 300 stranica i sažetak od 50-ak stranica. Izvještajna (2022.) godina bila je izazovna kako zbog epidemioloških mjera, tako i zbog posljedica potresa. Naime, Ured pravobraniteljice bio je znatno pogođen i devastiran petrinjskim potresom.
Unatoč izazovima, mali tim Ureda pravobraniteljice sa svega 12 zaposlenih, nastavio je proaktivno raditi s građanima i građankama. Nastavljeno je provođenje uobičajenih projekata: 2022. godine pet projekata (provođenih u suradnji s organizacijama civilnog društva) bilo je financirano od strane Europske unije i Grada Zagreba, dok je šesti projekt, kojem je nositeljica upravo pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, trogodišnji projekt u suradnji sa partnerskim organizacijama u Portugalu i Španjolskoj. Radi se o već petom projektu u posljednjih osam godina kojima je Ured pravobraniteljice unio u Državni proračun RH nešto više od 4 milijuna eura. Naime, da bi bio vidljiviji na nacionalnoj i na lokalnoj razini promičući ustavno načelo ravnopravnosti spolova, Ured pravobraniteljice prisiljen je aplicirati za projekte EU jer raspolaže iznimno malim budžetom (gotovo upola manjim od Ureda pravobraniteljice za djecu ili od Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, odnosno pet puta manjim od Ureda pučke pravobraniteljice). 
U 2022. godini Ured pravobraniteljice radio je na ukupno 1.564 predmeta, od čega se na zaštitu građanki i građana od diskriminacije odnosilo 644 predmeta, a oko 900 predmeta bilo je u području praćenja primjene organskog zakona – Zakona o ravnopravnosti spolova. Udio predmeta otvorenih na inicijativu pravobraniteljice među navedenih 900 predmeta bio je 40%, a udio predmeta otvorenih na inicijativu ostalih državnih, lokalnih, međunarodnih tijela, pravnih i fizičkih osoba ili organizacija bio je 60%. 
Najučestalija diskriminacija bila je diskriminacija temeljem spola. Žene su bile oštećene u 72,4% slučajeva, a razvrstano po osnovi: diskriminacija temeljem spola bila je prisutna u 85,5% slučajeva; temeljem spolne orijentacije i rodnog identiteta u 7,6%; temeljem obiteljskog statusa u 2,9%, a po drugim osnovama utvrđenim Zakonom o ravnopravnosti spolova u 2,0% slučajeva. 
Po oblicima diskriminacije prevladava izravna diskriminacija (98,2%), svega je jedan slučaj neizravne diskriminacije, dok je ostalih oblika diskriminacije bilo u devet slučajeva.
Prema području diskriminacije najveći broj pritužbi odnosi se na područje socijalne sigurnosti, uključujući i područje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (37,0%), zatim na područje zapošljavanja i rada (16,7%) te uprave (12,7%), potom na javno informiranje i medije (12,3%), zdravstvenu zaštitu (4,9%), pravosuđe (4,6%), te na ostala područja. 
Pravobraniteljici su se prituživale osobe s područja cijele Republike Hrvatske (pravobraniteljica nema područne urede). Najviše je pritužbi (gotovo 50%) s područja Grada Zagreba, dok je 50% pritužbi građana i građanki s područja ostalih 20 županija.
Ured pravobraniteljice nema, kao ostale slične institucije, formirane posebne područne odjele u Osijeku, Splitu i Rijeci jer od samog početka mandata usko surađuje sa županijskim povjerenstvima za ravnopravnost spolova.
Unatoč epidemijskim mjerama zbog bolesti COVID-a djelatnici su uspjeli obići 13 županija, ostvarili su i organizirali 43 regionalne i međunarodne suradnje, javna događanja, pokroviteljstva, znanstvenu konferenciju, sudjelovali su kao partnerska organizacija u kampanji „Nije u redu u uredu“ te u NATO konferenciji vezanoj za kibernetičko nasilje. 
Pravobraniteljica je na oko 1500 predmeta ukupno donijela 999 odluka, od čega je uputila 720 pisanih preporuka, 118 upozorenja i 161 prijedlog. Nadležnom državnom odvjetništvu prijavila je sumnju na počinjenje kaznenog djela u pet slučajeva, a sudjelovala je u dva sudska postupka kao umješač na strani tužitelja i tužiteljice – oštećenih osoba.
Zadržan je trend uvažavanja njezinih upozorenja/preporuka/prijedloga na visokih 96% slučajeva „u potpunosti“, dok su oni u 4% slučajeva uvaženi djelomično te nije bilo niti jednog slučaja „neuvažavanja“. U vrijeme kad je sadašnja pravobraniteljica preuzimala Ured na početku svog mandata, uvažavanje preporuka pravobraniteljica od institucija i pravnih osoba bilo je tek u 30-40% slučajeva. Ozbiljnost rada institucije i proaktivna zaštita građanki i građana koji su doživjeli diskriminaciju podignute su na višu razinu te se upozorenja ozbiljno razmatraju, a pojedine tvrtke angažiraju odvjetnike koji obrazlažu zašto su provodile diskriminatornu praksu u pojedinim slučajevima.
Ured pravobraniteljice provodi brojne edukacije, ima sporazum s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i njegovom Pravnom klinikom, čiji studenti i studentice obavljaju praksu u Uredu pravobraniteljice. U suradnji s Hrvatskim olimpijskim odborom kao nositeljem projekta „Glas žena u sportu“ uz edukaciju su provedena i razna istraživanja. Nadalje, Ured pravobraniteljice surađuje s Agencijom za elektroničke medije, Ministarstvom obrane, Policijskom akademijom, provodi se edukacija pravosudne policije, kompletnog zatvorskog i probacijskog sustava, a postoji i suradnja s pučkom pravobraniteljicom i svim pravobraniteljskim institucijama.
U izvještajnoj godini, Pravobraniteljica je, s obzirom na to da je povećan broj slučajeva seksualnog uznemiravanja, proaktivno surađivala i provodila edukacije kako pravodobno reagirati, prepoznati i procesuirati seksualno uznemiravanje. Također, davala je i mišljenja na izmjene podzakonskih akata i internih propisa mnogih institucija, tvrtki i organizacija (primjerice fakulteta, kazališta, sindikata) s ciljem zaštite dostojanstva radnica i radnika i disciplinskog kažnjavanja počinitelja i počiniteljica u slučaju seksualnog uznemiravanja.
Najveći broj pritužbi na diskriminatorno postupanje (dvije trećine) podnijele su žene što ukazuje na činjenicu da su žene i dalje društvena skupina koja je suočena s diskriminacijom temeljem spola, majčinstva, trudnoće i obiteljskog statusa. Izazovi s kojima se žene suočavaju na tržištu rada su povećana nezaposlenost, problemi vezani za dob i majčinstvo, velike prepreke na koje ukazuju stakleni strop i jaz u plaćama. Najviše nezaposlenih žena je u dobnoj skupini iznad 55 godina (čak 34%), što ukazuje na njihovu težu zapošljivost, osobito ako duže izbivaju s tržišta rada. 
Pravobraniteljica kontinuirano ukazuje na potrebu zaštite trudnica i majki. Naime, žene dobivaju otkaz nakon objave trudnoće i povratka s rodiljnog dopusta, proglašavaju se tehnološkim viškom i ne produljuju im se ugovori. Vrlo je komplicirano dokazivanje diskriminacije u slučaju neproduljenja ugovora zbog trudnoće, žrtve su često u lošijoj procesnoj poziciji te po takvim pritužbama Ured pravobraniteljice daje pravno mišljenje i provodi ispitni postupak. Vladi je predloženo da se produži rok nakon prestanka trudnoće ili prestanka korištenja prava u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, unutar kojeg roka poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja koristi neko od tih prava.
Izvještajna godina bila je obilježena inicijativom u smjeru povećanja transparentnosti plaća na razini Europske unije u vidu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o načelu jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Pravobraniteljica je sudjelovala u posebnoj ekspertnoj radnoj skupini Equinet-a osnovanoj radi analize i utjecaja na sadržaj predmetne direktive. Republika Hrvatska je kasnije transponirala navedenu Direktivu kroz Zakon o radu.
Transponiranjem Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja, uveden je očev dopust (10 dana za jedno dijete, a 15 dana za blizance). Povećane su naknade plaće za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, ali pravobraniteljica se i nadalje zalaže za potpuno delimitiranje iznosa roditeljskih naknada, kao i za potrebu isplate dvostrukih novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u slučajevima poroda blizanaca. 
U području obiteljskih odnosa i roditeljske skrbi očevi najčešće iskazuju nezadovoljstvo odlukom o roditeljskoj skrbi nadležnih tijela – nekadašnjih centara za socijalnu skrb i sudova, te pasivnosti i nepoduzimanju adekvatnih i žurnih mjera nadležnih centara. Majke ukazuju na nesenzibiliziranost stručnih osoba vezano za nasilje u obitelji kojem su bile prethodno izložene u obiteljskoj ili partnerskoj zajednici. Izvještajno razdoblje karakteriziraju i određene aktivnosti vezane za koncept/sindrom otuđenja od roditelja pri čemu je Pravobraniteljica isticala kako se prvenstveno radi o pitanju struke koja se o navedenom treba odrediti. Nakon širokih rasprava povratna je informacija da je zabranjeno koristiti navedeni sindrom otuđenja od roditelja u postupku odlučivanja o roditeljskoj skrbi. 
    U području zaštite od rodno uvjetovanog nasilja, pravobraniteljica ukazuje da femicid statistički i brojčano ukazuje da žene nažalost stradaju brutalizacijom nasilja najčešće unutar obiteljske zajednice i unutar kruga njima bliskih muških osoba. Pravobraniteljica je 2017. godine osnovala međuresorno tijelo „Femicide Watch“, promatračko tijelo za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljane podataka, analizu slučajeva ubojstava žena i izvještavanje, koje traži propuste u postupanju onih dionika koji su bili dužni intervenirati i pravilno primjenjivati pozitivne propise.
Vezano za prava LGBTIQ osoba, pravobraniteljica je tijekom 2022. godine zaprimala pritužbe koje su se odnosile na njihovo neprimjereno prikazivanje u medijima, nabavu roba, pružanje i pristup uslugama, statusna pitanja, pravni status i zaštitu transrodnih osoba i njihov pristup zdravstvenim uslugama, te nasilje i zločin iz mržnje vezano za javne istupe i okupljanja. 
U području obrazovanja o pitanjima ravnopravnosti spolova, Ured pravobraniteljice sudjelovao je u brojnim aktivnostima s ciljem edukacije učenika i učenica, studenata i studentica, ali i nastavničkog kadra. Pravobraniteljica ukazuje da integracija odgoja i obrazovanja za ljudska prava i ravnopravnost spolova kroz odgojno-obrazovni sustav nije rasprostranjena na nacionalnoj razini već da se navedeni programi uvode na lokalnoj razini i u pojedinim školama. 
U području medijskog izvještavanja o rodno utemeljenom nasilju, medijski sadržaji i dalje obiluju senzacionalizmom i narušavanjem privatnosti i dostojanstva žrtava rodno utemeljenog nasilja. I dalje su prisutni seksizam u javnom prostoru i izjavama javnih osoba te u komunikaciji putem društvenih mreža, kao i seksizmi, objektivizacija žena i rodni stereotipi u medijskim sadržajima i oglašavanju. Međutim, ohrabruje činjenica da građanke i građani reagiraju na takve sadržaje pritužujući se Pravobraniteljici te medijima i oglašivačima. 
Na području reproduktivnog zdravlja i prava žena, izvještajnu godinu obilježio je povećan broj pritužbi koje su se najvećim dijelom odnosile na neodgovarajuće postupanje zdravstvenih djelatnika i djelatnica prema ženama u rodilištima. Pohvalno je što je prihvaćen prijedlog pravobraniteljice te je smanjen porez na menstrualne potrepštine. 
Vezano za aktivnosti usmjerene na rodnu ravnopravnost u sportu, pravobraniteljica se pridružila projektu HOO-a „Glas žena u sportu“. Tijekom izvještajne godine zaprimila je pritužbe kojima su se žene koje sudjeluju u sportskim natjecanjima prituživale da žene nisu primale ni jednaku simboličku ni jednaku novčanu nagradu prilikom natjecanja u šahu, boćanju, trčanju na kratke i duge staze. Pritom su posebno diskriminatorne prema ženama koje sudjeluju u sportu bile lokalne zajednice.
Pravobraniteljica posebnu pažnju pridaje rješavanju problema posebno osjetljivih društvenih skupina koje su u riziku višestruke diskriminacije poput žena u ruralnim područjima, žena s invaliditetom, pripadnica nacionalnih manjina, žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, oštećenica kaznenim djelom prostitucije, ovisnica i žrtava trgovanja ljudima. 
Pravobraniteljica je kontinuirano pratila proces izrade i donošenja zakona, propisa i javnih politika te je kao članica radnih grupa ili putem javnog savjetovanja dala prijedloge i preporuke na 43 nacrta i prijedloga zakona te propisa i javnih politika. 
Temeljem postupanja po pritužbama građanki i građana, kao i provedenih istraživanja i analiza, u cjelovitom Izvješću o radu za 2022., opisano je ukupno 67 opisa slučajeva. S ciljem poboljšanja ostvarenja ustavnog načela ravnopravnosti muškaraca i žena Pravobraniteljica je u Izvješću dala i 132 preporuke razvrstane po područjima rada na koja se one odnose.
Pravobraniteljica je napomenula da je Europski parlament u svibnju 2024. usvojio dvije direktive o standardima tijela za jednakost koje bi im trebale osigurati neovisnost i učinkovitu borbu protiv diskriminacije, posebno na području ravnopravnosti spolova, rada, zapošljavanja i socijalne podrške građanima. Također, predviđene su neke nove ovlasti tijela za ravnopravnost, kao npr. strateška litigacija. Za takve ovlasti nužne su organizacijske promjene, odgovarajući ljudski kapaciteti te osiguranje dostatnih financijskih sredstava. Države članice dužne su osigurati da tijela za jednakost budu neovisna od vanjskih utjecaja te im omogućiti učinkovito izvršavanje svih nadležnosti.
Državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova, naglasila je da je suradnja s Uredom pravobraniteljice kontinuirana, sistematična i vrlo uspješna. MUP, Ravnateljstvo policije i Ravnateljstvo civilne zaštite, uzimaju sve preporuke i sugestije pravobraniteljice s najvećom dozom ozbiljnosti uvažavajući pravobraniteljicu kao opunomoćenicu Hrvatskog sabora. Istaknula je suradnju s pravobraniteljicom kroz postupovno djelovanje MUP-a kao i kroz edukativni dio na Policijskoj akademiji. Smatra da se edukacije trebaju nastaviti jer potrebe za edukacijom rastu. Najveći će dio primjedbi pravobraniteljice prihvaća u skladu s mogućnostima MUP-a, pri čemu su im kadrovske mogućnosti na rubu deficita. 
Državna tajnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ističe da je rad pravobraniteljice za ravnopravnost spolova vrijedan i važan, a cjelogodišnji rad rezultira nizom upozorenja, preporuka i prijedloga koje tijela i institucije na koje su upućeni trebaju poštivati i pokušati oživotvoriti. Ističe da je pravobraniteljica poznata po tome da najbolje vodi i analizira podatke vezane za femicid i bori se za ravnopravnost spolova koja je preduvjet borbi protiv nasilja. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije pozdravlja Izvješće u kojem su uočeni manji nomotehnički nedostaci koji su izneseni u objedinjenom Mišljenju Vlade.
Državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, naglašava izvrsnu suradnju s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova. Obrazovni sektor može se pohvaliti sa spolnom zastupljenosti koja je puno bolja od one u Europi. Naime, omjer muškaraca i žena u sustavu obrazovanja i visokog obrazovanja je 48:52. Također, vidljiv je porast broja studentica u STEM području. Zaključuje da je suradnja s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova sjajna.
Predsjednica Odbora istaknula je da bi bilo dobro da je takav i udio žena na upravljačkim pozicijama u obrazovanju i znanosti. 
Ravnateljica uprave za mirovinski sustav Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ističe nedavno donesenu mjeru iz mirovinskog sustava kojom se ženama osigurava pravo na 6 mjeseci staža za svako rođeno ili posvojeno dijete što se u narednom razdoblju planira povećati na godinu dana staža za svako rođeno ili posvojeno dijete. 
Zaključno se pravobraniteljica osvrnula na izrečene primjedbe. Zahvaljuje predstavnicama resornih tijela i navodi da se sastaje sa svakim resorom, posebno s onima s kojima neposredno surađuje, odnosno s resorom rada, obitelji, demografije, policijom, sustavom obrazovanja i sa sustavom zdravstva. Njezin proaktivni stav je da institucija pravobraniteljice ne gubi neovisnost suradnjom i davanjem znanja tijelima koje kreiraju nacionalne politike i strategije. Zajednički im je cilj opća dobrobit građanki i građana i nisu na suprotstavljenim stranama. Ured pravobraniteljice rado dijeli svoje znanje stečeno kroz neposredno iskustvo s građanima i građankama koji ukazuju na poteškoće s kojima se susreću, a kroz intenzivnu suradnju i sinergijsko djelovanje može se povećati egalitarnost društva i zadovoljstvo građana. Sa svim navedenim resorima provode se zajedničke edukacije. Zbog brze izmjena kadrova, nužna je kontinuirana i sustavna edukacija službenika. Prije 13 godina u edukaciju policijskih službenika uveden je pojam rodno senzibilni pristup, što je izazvalo čuđenje. Međutim, danas više nema čuđenja jer je i društvo postalo osvještenije o rodno uvjetovanom nasilju. Važno je da su osobe iz policije i pravosuđa, koje su u kontaktu sa žrtvama nasilja, stručno educirane osobe. Specifičnost je MUP-a da je, kao jedan golem sustav, prvi prepoznao i svojim alatima (stegovni postupci, unutarnji nadzor) sankcionira djelatnike ako je došlo do pogreške, te zaposlenik, stručna osoba preuzima osobnu odgovornost za svoj propust. S druge strane, zbog propusta zaposlenika HZZO-a događa se da su nekim korisnicama rodiljne naknade pogrešno izračunate, a nitko ne odgovara za propust, odnosno nema preuzimanja osobne odgovornosti. Međunarodna tijela koja prate djelovanje državnog sustava (CEDAW, GREVIO) ukazuju na potrebu preuzimanja pojedinačne odgovornosti za propust u profesionalnom radu. Stoga je važna edukacija da bi se greške što manje događale.

Članice Odbora jednoglasno su (s 8 glasova „ZA“) odlučile predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Mariju Lugarić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA:
Marija Lugarić, mag. prim. educ.