Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 20. lipnja 2024. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 31. ožujka 2023. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeno Izvješće.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom uvodno je zahvalio Odboru što razmatra predmetno Izvješće iako nije matično radno tijelo. Radi se o Izvješću koje nije samo izvješće o radu institucije pravobranitelja već i pregled ljudskih prava osoba s invaliditetom koja su ostvarena u izvještajnoj godini. Istaknuo je veliku važnost i doprinos gospođe Anke Slonjšak, prve pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, kako za povećanje vidljivosti osoba s invaliditetom, tako i za izradu i oblikovanje Izvješća o radu za 2022. godinu.

U 2022. godini Uredu pravobranitelja obratilo se ukupno 2.474 osoba, najviše pritužbi odnosilo se na područje socijalne skrbi (565), zapošljavanja (277) te pristupačnosti i mobilnosti (256). Provedeno je 86 obilazaka prostora u kojima borave, obrazuju se ili rade osobe s invaliditetom. Prema Registru osoba s invaliditetom, u 2022. godini evidentirano je preko šesto tisuća osoba s invaliditetom od čega su 43,3% žene. 
Žene s invaliditetom prepoznate su kao osobe izloženije diskriminaciji te su u opasnosti od višestruke diskriminacije. Najveći broj žena s invaliditetom u Republici Hrvatskoj ima oštećenje organa i organskih sustava, kromosomopatiju i prirođene anomalije i rijetke bolesti, višestruka oštećenja te oštećenja lokomotornog sustava. 
Imajući u vidu broj i vrstu oštećenja žena s invaliditetom, u svom općem komentaru upućenom prilikom pripremanja Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2022-2027. godine i Akcijskog plana 2022.-2024. godine, Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom naglasio je da se žene i djevojke s invaliditetom suočavaju s preprekama u svim područjima života – od obrazovanja, zapošljavanja, napredovanja u poslu, sudjelovanja u odlučivanju i pravu da samostalno odlučuju o svom životu, pristupu pravosuđu, jednakosti pred zakonom, odlučivanju o mjestu življenja, do realizacije u privatnom životu u smislu partnerskih odnosa. 
Žene s invaliditetom izloženije su nasilju, posebno žene s osjetilnim oštećenjima (gluhe i gluhoslijepe osobe). Među 150 gluhoslijepih osoba većina su žene. Nadalje, žene s intelektualnim poteškoćama izolirane su i ovisne o članovima obitelji. Zbog svega toga u Izvješću za 2022. godinu upućena je preporuka da se na razini države uspostavi takav sustav podrške koji će omogućiti ženama s invaliditetom ravnopravno sudjelovanje u društvu u svim segmentima života te samostalno odlučivanje i donošenje odluka o vlastitom životu.

U 2022. godini Ured pravobranitelja proveo je posebno istraživanje o seksualnosti osoba s invaliditetom s ciljem dobivanja uvida u odrednice seksualnosti osoba s invaliditetom, ali i pripreme smjernica za zagovaranje prava osoba s invaliditetom na seksualnost. 

Republika Hrvatska među prvim je državama potpisala i ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom (u RH je na snazi od 2007. godine), najznačajniji međunarodno-pravni dokument za osobe s invaliditetom. Radi se o dokumentu koji je život osoba s invaliditetom promijenio na način da se može govoriti o životu i ostvarivanju prava osoba s invaliditetom prije i poslije potpisivanja Konvencije. Upravo Konvencija propisuje obvezu država članica na sprečavanje i zaštitu žena i djevojaka s invaliditetom od rodno uvjetovanog nasilja i izloženosti višestrukoj diskriminaciji zbog roda i invaliditeta. Zbog toga je potrebno poslati nedvosmislenu i jasnu poruku o nultoj stopi tolerancije prema nasilju. 

Nažalost, tijekom 2022. godine Ured pravobranitelja bavio se slučajem smanjivanja kazne ocu zbog počinjenja dvaju kaznenih djela protiv spolnih sloboda učinjenih na štetu svoje kćeri – 17. godišnje djevojčice s invaliditetom. Djevojčica, s dijagnozom mentalne retardacije i teškoća u intelektualnom i psihičkom funkcioniranju, ostala je nakon silovanja trudna i rodila dijete. Sud je kod izricanja kazne dob i status umirovljenika uzeo kao olakotnu okolnost te značajno smanjio kaznu počinitelju, uz obrazloženje da bi strože kažnjavanje imalo prenaglašeni retributivni karakter. Navedeno u javnosti ostavlja loš dojam da počinitelj ima opravdanje za počinjenje kaznenog djela. Zbog činjenice da su kaznena djela protiv spolnih sloboda počinjena od strane oca na štetu maloljetne djevojke s intelektualnim poteškoćama koja je još ostala trudna i rodila dijete, bilo je potrebno počinitelja najstrože kazniti. Roditelji općenito trebaju štititi svoju djecu i graditi odnos povjerenja, što je pogotovo važno kod djece s teškoćama u razvoju. Iskorištavati invaliditet svog djeteta na način kako je to učinio počinitelj navedenih kaznenih djela apsolutno je neprihvatljivo i predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava, Ustava Republike Hrvatske, zakona i međunarodnih dokumenata. 
Pravobranitelj je mišljenja da kod kaznenih djela počinjenih protiv spolnih sloboda, posebno na štetu žena i djevojaka s invaliditetom, treba poslati jasnu poruku o neprihvatljivosti takvog ponašanja upravo najstrožim kažnjavanjem. Same žrtve kaznenih djela protiv spolnih sloboda iznimno se teško odlučuju prijaviti počinitelje, a smanjenjem kazni počiniteljima dodatno ih se obeshrabruje. Za one žrtve koje ipak odluče prijaviti počinitelja, ishod je vrlo neizvjestan, sudski postupci dugo traju, iscrpljujući su za žrtvu, a žrtve izrečene kazne ne smatraju zadovoljavajućima.
Tijekom 2022. godine Ured pravobranitelja obišao je sklonište za žrtve nasilja i utvrdio da je, zbog neosiguravanja podrške, invaliditet prepreka za prihvat žena s invaliditetom. Sa zadovoljstvom je istaknuo da su sada (u 2024. godini) skloništa za žrtve nasilja pristupačnija i pružaju odgovarajuću podršku i ženama s invaliditetom. 
Prema prikupljenim podacima, vidljivo je da postoji podređen položaj žena i djevojaka s invaliditetom u hrvatskom društvu u svim područjima života, a posebno u području zapošljavanja.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u 2022. godini uputila je niz preporuka tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i drugim pravnim i fizičkim osobama, ali samo je otprilike jedna trećina preporuka prihvaćena. Navedene preporuke su važne jer ne samo da ukazuju na određene sustavne probleme koji se tiče osoba s invaliditetom i djece s teškoćama i njihovih obitelji u svakodnevnom životu, nego sadrže i prijedloge rješenja, odnosno kako na te probleme odgovoriti.

Na kraju izlaganja pravobranitelj je iznio molbu da se ubuduće izvješća pravobranitelja podnesena za prethodnu godinu, rasprave tijekom godine u kojoj su predana jer je teško raspravljati s tolikim vremenskim odmakom. 
Državni tajnik Ministarstva zdravstva naglasio je da je do sada postignut odgovarajući standard za lijekove i medicinske proizvode za osobe s invaliditetom, dok je prioritet Ministarstva u ovom mandatu povećati standard za ortopedska pomagala za osobe s invaliditetom. Naime, za sredstva koja su osigurana unutar HZZO-a osobe s invaliditetom ne mogu nabaviti kvalitetna ortopedska pomagala, posebno ako se radi o mladim i aktivnim osobama s invaliditetom.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova istaknuo je da pravobraniteljica za ravnopravnost spolova od početka svog djelovanja prati položaj žena s invaliditetom kao posebno ranjive skupine sa specifičnim potrebama u pogledu zaštite od neravnopravnog postupanja. U kontekstu ranjivosti ove skupine ukazao je na nekoliko specifičnih problema – na području tržišta rada, izloženosti rodno uvjetovanom nasilju (pri čemu zabrinjava potencijalna siva brojka) te limitirane mogućnosti vezane za reproduktivno zdravlje. Posebno je istaknuo težak položaj žena s invaliditetom kada uđu u skupinu iznad 65 godina. Također je naglasio kvalitetnu suradnju dviju pravobraniteljskih institucija. Zaključno je naveo da pravobraniteljica za ravnopravnost spolova podržava rad i Izvješće pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

U raspravi koja je uslijedila pohvaljeno je Izvješće koje, zbog svoje iscrpnosti i niza preporuka, zastupnicima služi kao dragocjena pomoć prilikom pripreme prijedloga zakona i amandmana. Zatraženo je dodatno obrazloženje od predstavnika Ministarstva zdravstva o dostupnosti dovoljnog broja adekvatnih ginekoloških stolova za žene s invaliditetom. Nadalje, provođenje istraživanja Ureda pravobranitelja o seksualnosti osoba s invaliditetom ocijenjeno je važnom aktivnosti za borbu protiv predrasuda. U tom smislu, postavljeno je pitanje zbog čega se navedeno istraživanje u predmetnom Izvješću nalazi u poglavlju Žene s invaliditetom, s obzirom na to da se istraživanje jednako odnosilo i na žene i na muškarce s invaliditetom. Postavljeno je pitanje o suradnji ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom s drugim pravobraniteljskim institucijama.
U svom odgovoru predstavnica Ministarstva zdravstva složila se da je zaista prije desetak godina postojao veliki problem s ginekološkim stolovima za žene s invaliditetom. Međutim, u posljednjih nekoliko godina situacija se poboljšala te je dostupnost ginekoloških stolova za žene s invaliditetom sada zadovoljavajuća, odnosno sve žene s invaliditetom u svim županijama imaju ih mogućnost koristiti. 
Završno je pravobranitelj za osobe s invaliditetom istaknuo da suradnja između pravobraniteljskih institucija nije samo neformalna već je i formalizirana posebnim sporazumom sve četiri pravobraniteljske institucije. Naime, Republika Hrvatska se odlučila na poseban pristup pojedinim ugroženim društvenim skupinama te ima osim pučkog pravobranitelja (koji je ustavna kategorija) i tri specijalizirana, posebna pravobranitelja (za ravnopravnost spolova, za djecu i za osobe s invaliditetom). Postoji suradnja i na razini predmeta, ali i na višoj razini kada zajednički predstavljaju Republiku Hrvatsku s jedinstvenim mišljenjem o temi na međunarodnim forumima. Istraživanje o seksualnosti osoba s invaliditetom uvršteno je u Izvješće u poglavlje Žene s invaliditetom jer je Izvješće formirano prema poglavljima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u kojoj se o pitanjima spolnosti govori u poglavlju posvećenom ženama s invaliditetom. Pravobranitelj je napomenuo da su metodološki i tehnički sva izvješća jednako formirana te su usporediva po godinama izvještavanja. Vezano za pristup zdravstvenoj zaštiti osoba s invaliditetom, pravobranitelj je potvrdio da unazad nekoliko godina nema problema s dostupnosti ginekoloških i stomatoloških stolova prilagođenih osobama s invaliditetom. Primjećuje se da su sredstva europskih fondova dobro iskorištena te su svi veliki županijski bolnički centri i opće bolnice opremljene potrebnim ginekološkim i stomatološkim stolovima prilagođenim osobama s invaliditetom. Na kraju je pravobranitelj istaknuo da za osobe s invaliditetom nisu važna samo pitanja novčane naknade i pristupa zdravstvenim uslugama, iako se u javnosti stječe takav pogrešan dojam. Za osobe s invaliditetom važna su sva područja: odgoj, obrazovanje, rad, zapošljavanje, sport i kultura i ona trebaju biti zastupljena u životu svakog pojedinca pa tako i u životu osoba s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave članice Odbora jednoglasno su (sa 7 glasova „ZA“) odlučile predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Mariju Lugarić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marija Lugarić, mag. prim. educ.