Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 115. sjednici održanoj 16. studenoga 2023. godine Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenog 2023. godine. Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske vode.

Ukupan Plan ovog Prijedloga proračuna za razdjel 060–Ministarstvo poljoprivrede iznosi 1.220.549.795 eura, što je za 5,8% više u odnosu na izvorni plan za 2023. godinu, uvodno je istaknuo predstavnik Ministarstva poljoprivrede i dodao kako se za 2025. godinu planira iznos od 1.268.888.584 eura, a za 2026. od 1.002.266.049 eura. Nakon uvodnih obrazloženja predstavnika Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda, u raspravi je postavljen upit o utjecaju koji će odluka Visokog upravnog suda, kojom je ukinuta odluka  Hrvatskih šuma o pokretanju postupka prinudne naplate s osnove korištenja šumskog zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu, imati na Državni proračun Republike Hrvatske. Rečeno je kako oslobađanje od plaćanja zakupa za zakupce koji koriste državno poljoprivredno zemljište, u nepovoljan i neravnopravan položaj dovodi zakupce koji koriste privatno zemljište, a čime se krši Ustav Republike Hrvatske. Postavljen je upit o licenciranju sustava za nadzor poljoprivrednog zemljišta i ukazano na nepravilnosti koje se u istome javljaju. Rečeno je da su neki stočari ustegnuti od prava na korištenje potpore za dobrobit životinja, uz obrazloženje kako premještanje stoke nije obavljeno u propisanim rokovima, te je u tom smislu ukazano na odgovornost Ministarstva poljoprivrede. Rečeno je i kako se suprotno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, uz obrazloženje potrebe povrata zemljišta, cijepaju parcele poljoprivrednog zemljišta. Postavljen je upit o planiranom sufinanciranju korištenja geotermalnih izvora za potrebe grijanja zaštićenih objekata u poljoprivrednoj proizvodnji. Upitano je za iznos sredstava koja su ovim Proračunom osigurana za naknadu štete od elementarnih nepogoda na području Slavonije i Središnje Hrvatske i upitano je kome se poljoprivrednici koji nisu zadovoljni obračunom štete od strane općinskih i gradskih povjerenstava mogu obratiti. Postavljen je upit o načinima pokrića štete koju divljač počini na poljoprivrednim usjevima i nasadima i rečeno kako je za isto potrebno žurno iznaći rješenje i osigurati sredstva u proračunu. Pozdravljeno je povećanje sredstava namijenjenih unapređenju sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju, koje se financira iz NPOO i upitano za razloge slabog odaziva jedinica lokalne samouprave za pokretanje komasacije. Postavljen je i upit o realizaciji projekata izgradnje distributivnih centara za voće i povrće. Kako se stavka izvanredne mjere pomoći u poljoprivredi smanjuje za gotovo 30%, od kojih se 16 milijuna odnosi na niz programa potpore za kompenzaciju gubitaka nastalih zbog pojave ASK, zatraženo je pojašnjenje o razlozima smanjenja sredstava na ovoj stavci, a uzimajući u obzir da su i drugi poljoprivredni sektori izloženi poteškoćama. Zatražena je informacija o otvaranju lokacija banaka hrane u republici Hrvatskoj. Postavljen je upit o aktivnostima koje se planiraju u okviru stavke „Kompenzacijske mjere i potpore depopuliranim područjima“, te jesu li u okviru ove stavke ili neke druge unutar proračuna, planirane aktivnosti potpore mladim obiteljima za kupnju stambenih objekata na ruralnim područjima. Postavljen je i upit o provedbi projekata navodnjavanja u Republici Hrvatskoj, posebice na području Moslavine i u Dolini Neretve. U raspravi su pozitivnim ocijenjene aktivnosti na izgradnji vodnih građevina i aglomeracija, koje su provedene u prethodnom razdoblju. Postavljen je i upit o iznosu sredstava koji se ovim Prijedlogom osigurava za obranu od poplava, te čišćenje naplavina u koritima rijeka.

Vlada Republike Hrvatske je za sanaciju šteta koja su nastale nakon nevremena u srpnju o.g. osigurala subvenciju u iznosu od 20 milijuna eura, a županijama koje su donijele odluku o kriterijima za dodjelu sredstava, sredstva su doznačena, odgovorila je predstavnica Ministarstva financija. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede dodao je kako se zastoji u obradi zahtjeva za naknadu štete od elementarnih nepogoda mogu obrazložiti sporošću rada općinskih i gradskih povjerenstava za utvrđivanje štete. Ovim proračunom nisu osigurana sredstva za naknadu štete koju divljač počini na poljoprivrednim usjevima i nasadima. Dodao je kako o utjecaju odluke Visokog upravnog suda na Državni proračun ne može govoriti jer se radi o procesu koji je pod nadležnošću Hrvatskih šuma, a o kojemu Ministarstvo poljoprivrede nije službeno izviješteno, pa ovim Prijedlogom nisu planirana financijska sredstva za ovu namjenu. Sustav za nadzor poljoprivrednog zemljišta je licenciran, smatra se jednim od prvih i najboljih u Europi, a istim se prati ponašanje poljoprivrednih proizvođača i korištenje poljoprivrednog zemljišta. Uz već pokrenute projekte komasacije u početnoj projektnoj fazi nalazi se 10 – 12 projekata. Sredstva namijenjena sufinanciranju korištenja geotermalnih izvora u zaštićenim objektima moguće je koristiti u okviru mjera iz Nacionalnog strateškog plana i Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, no potrebno je tražiti i druge izvore financiranja. Rekao je da će se do kraja 2023. godini objaviti novi javni poziv kojim će se osigurati sredstva za otvaranje banke hrane u svakoj županiji. Uz izgradnju distributivnih centara rekao je kako će se do kraja godine donijeti odluka o dinamici produljenja rokova za natječaj za izgradnju distributivnih centara i dodao kako očekuje potpunu iskorištenost sredstava namijenjenih za njihovu izgradnju. Nova stavka „Kompenzacijske mjere i potpore depopuliranim područjima“ planira se kako bi nadoknadila sredstava koja će neka područja u Republici Hrvatskoj izgubiti zbog primjene odredbi Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima. Aktivnosti izmuljivanja i uklanjanja nanosa iz tokova rijeka obavljaju se kontinuirano, odgovorio je predstavnik Hrvatskih voda i dodao kako ograničenje provedbi ovih aktivnosti predstavlja dugotrajnost postupaka provedbe utjecaja na okoliš. Za projekt navodnjavanja voćnjaka u Velikoj Ludini još uvijek se odvijaju mjerenja dostatnosti količine vode dok se za realizaciju projekta desalinizacije vode u Dolini Neretve čeka ocjena Studije utjecaja na okoliš.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora jednoglasno je (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu za:
-    Hrvatske vode
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ putnički prijevoz
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir