Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici, održanoj 25. lipnja 2024. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Unaprjeđenje kvalitete vode te dostupnost vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbama članaka 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 28. ožujka 2024. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/24-12/18, URBROJ: 50301-05/27-24-4, od 21. lipnja 2024. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti unaprjeđenja kvalitete vode te dostupnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj. Republika Hrvatska se, kao članica Ujedinjenih Naroda te kao članica Europske unije, obvezala provoditi i ostvarivati ciljeve Programa UN-a o održivom razvoju do 2030. (tzv. Agenda 2030.). Obvezala se osigurati implementaciju 17 globalnih ciljeva održivog razvoja, ugraditi ih u dokumente strateškog planiranja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini. Isto tako, Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) definirala je promicanje postizanja globalnih ciljeva održivog razvoja kao jedan od svojih strateških ciljeva. Zbog toga je Državni ured za reviziju u suradnji s nekoliko revizijskih institucija obavio međunarodnu koordiniranu reviziju ostvarenja UN Cilja 6: Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve. U okviru toga Cilja 6, obavljena je revizija učinkovitosti, provedbe i ostvarenje dva podcilja UN-a: 6.1. Sigurna i pristupačna voda za piće te 6.3. Unaprjeđenje kvalitete vode. Subjekti revizije bili su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama. Razlog odabira ovih subjekata revizije je što su aktivnosti vezane za provedbu i ostvarenje navedena dva podcilja u njihovoj nadležnosti, a provode ih putem programa razvoja i unaprjeđenja javne vodoopskrbe, javne odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda na području Republike Hrvatske. U Republici Hrvatskoj je predviđena provedba cjelovite reforme sektora vodnih usluga, dok će planirana ulaganja u vodno-komunalnom sektoru doprinijeti očuvanju vodnih resursa, a istovremeno i osiguranju dostupnosti vode za ljudsku potrošnju svim građanima, smanjenju zagađenja okoliša i vodnih resursa otpadnim vodama te smanjenju gubitaka u vodoopskrbnim sustavima. Navedeno bi smanjilo pritisak na vodna tijela te doprinijelo dugoročno održivom upravljanju vodama i postizanju ciljeva zaštite voda (okolišni ciljevi), revitalizaciji i zaštiti prirodnih resursa. Ukupno procijenjena vrijednost ulaganja u razvoj vodno-komunalne infrastrukture od 2021. do 2030. iznosi oko 6,9 milijardi EUR. Ovom revizijom obuhvaćen je zakonodavni i institucionalni okvir, provedba i financiranje projekata javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te ostvarenje ciljeva u vezi s unaprjeđenjem kvalitete vode i dostupnosti vode za ljudsku potrošnju. Prema prikupljenim podacima, trenutačno stanje javne vodoopskrbe u Republici Hrvatskoj je, primjerice, da je korištenje vode omogućeno za 93,4 % stanovništva, na sustav javne vodoopskrbe priključeno je 86,9% stanovništva, međutim postoji oko 200 lokalnih vodovoda kojima ne upravljaju javni isporučitelji vodnih usluga, a u kojima se kontrola zdravstvene ispravnosti vode obavlja neredovito ili se uopće ne obavlja. Isto tako, gubici vode iz javnih vodoopskrbnih sustava iznose oko 50,0 % ukupne količine vode zahvaćene za javnu vodoopskrbu. Trenutačno stanje javne odvodnje je takvo da je, primjerice, na sustave javne odvodnje priključeno 57,4% stanovništva. Oko 46,8% stanovništva priključeno je na sustave pročišćavanja otpadnih voda, a 7,0% otpadnih voda pročišćava se u skladu sa zakonodavstvom EU-a (prosjek EU-a je 82,0 %). Oko 16,0% otpadnih voda iz sustava javne odvodnje ispušta se u okoliš nepročišćeno, a samo 51,5% rijeka i 11,3% jezera ispunilo je okolišne ciljeve u postizanju dobrog stanja voda.
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno sljedeće: postoje propusti koji se odnose na donošenje značajnog broja propisa za usklađivanje područja unaprjeđenja kvalitete vode te dostupnosti vode za ljudsku potrošnju s pravnom stečevinom EU-a u roku, nedostaju  pouzdane informacije o postojećem stanju vodno-komunalne infrastrukture, ne postoji cjelovit i sveobuhvatan registar vodoopskrbnih projekata, ne postoje točni i pouzdani podaci na temelju kojih bi se trebale utvrditi početne i ciljane vrijednosti te mjerio napredak i ostvarenje cilja te je uočena nedosljednost pri iskazivanju pojedinih podataka. Postignut je napredak u povećanju priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje, uređaje za pročišćavanje otpadnih voda te u povećanju broja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ali je napredak spor i izvjesno je da se Republika Hrvatska neće u roku uskladiti s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Nadalje, vrlo sporo se provode aktivnosti vezane za rješavanje problema lokalnih vodovoda, odnosno njihovog popisa, zdravstvene ispravnosti te prijenosa na javne isporučitelje. Provodi se Program smanjenja gubitaka u vodoopskrbnim sustavima, ali nisu utvrđeni pokazatelji na temelju kojih bi se pratili rezultati provedbe navedenog Programa, trenutačni izračun vodnih gubitaka nije precizan te ne daje pravu sliku stvarnih gubitaka, a unatoč investicijama iz EU sredstava i Programa smanjenja gubitaka, nije utvrđen pozitivan pomak u smanjenju gubitaka vode. Ne postoje cjeloviti podaci o individualnim sustavima odvodnje te nije moguće dati potpuni i pouzdani pregled stanja individualnih sustava odvodnje, nije poznato koliko stanovništva koje nije priključeno na sustav javne odvodnje svoje otpadne vode pročišćava, a koliko ispušta u vodni okoliš bez ikakvog predtretmana. Gotovo polovina vodnih tijela prirodnih tekućica i većina prirodnih stajaćica nema dobru kakvoću vode, kao jednog od ciljeva vodne politike u Republici Hrvatskoj i Okvirne direktive o vodama.
Državni ured za reviziju je provedene aktivnosti i ostvarenje ciljeva ocijenio djelomično učinkovitim. Rezultat ove revizije su 23 preporuke (12 Ministarstvu i 11 Hrvatskim vodama), čijom bi se provedbom postigla poboljšanja u vezi s uspostavom zakonodavnog i institucionalnog okvira, provedbom i financiranjem projekata javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te ostvarenjem aktivnosti, ciljeva i planiranih pokazatelja te praćenjem ostvarenja ciljeva, a sve u cilju ostvarenja podciljeva UN-a 6.3. i 6.1. U sljedećem razdoblju pratit će se provedba danih preporuka. 
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske osvrnula se na dane preporuke, navevši da se je nadležno ministarstvo očitovalo na navode Državnog ureda za reviziju, te u suradnji s Uredom prihvatilo sve preporuke koje su mjerljive i provedive. Pojasnila je usklađenost Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije u području voda te je navela niz projekata koji su provedeni ili je u tijeku njihova provedba, za što su osigurana sredstva iz različitih izvora financiranja, istaknuvši pritom uspjeh Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz europskih fondova. Kao poteškoće s kojima se susreću na terenu navela je, među ostalim, nedostatak kapaciteta, kako ljudskih, tako i infrastrukturnih. Svjesni su velikih gubitaka vode te se poduzimaju aktivnosti kako bi se oni spriječili ili smanjili – kontinuirano se ulaže u program smanjenja gubitaka, zadnjih pet godina, u suradnji s Hrvatskim vodama i otada taj dio stagnira.  

U raspravi su članovi Odbora pohvalili izvješće i rad Državnog ureda za reviziju. S obzirom na sve izneseno, izraženo je mišljenje da je ocjena Državnog ureda za reviziju još i dobra, jer je, prema iznesenim podacima u izvješću, stanje u sustavu loše, posebno što se tiče gubitaka vode. Također, neshvatljivo je da u današnje vrijeme ne postoje registri, da nisu doneseni određeni dokumenti i sl., što ne bi trebalo zahtijevati velike napore ni sredstva. Zatraženi su podaci o gubicima vode po lokacijama, kako bi se mogla napraviti analiza uzroka gubitaka te je postavljeno pitanje kako ispuniti postavljene ciljeve do 2023. godine. Posebno je istaknuta loša kakvoća vode i u stajaćicama i u tekućicama, a ukazano je i na krađu vode. Iznesene su i određene informacije o područjima koja se onečišćuju (Mrežnica), te je postavljeno pitanje nedostatka redara u takvim situacijama, kao i pitanje provedbe aglomeracije Karlovac. 
Predstavnici podnositelja i Vlade Republike Hrvatske pojasnili su da stanje nije tako loše kako se čini, budući da subjekti revizije poduzimaju brojne aktivnosti i ulažu napore, ali to nije navedeno u sažetku Izvješća i sažecima preporuka, već se provlači kroz cijeli tekst izvješća, pa možda nije uočljivo odmah te je s tim u vezi pojašnjena metodologija Državnog ureda za reviziju. Što se tiče gubitaka vode, treba imati u vidu da se u velikoj mjeri radi o staroj opremi i infrastrukturi. Pet društava ima gubitke više od 80% (Brinje, Vrhovine, Kostajnica, Vrgorac, Otočac), ali postoji i 16 društava koji imaju gubitak manje od 20%. U odnosu na kakvoću vode, obrazložena je razlika između metodologije UN-a i kriterija u Republici Hrvatskoj, budući da je Republici Hrvatska sama sebi propisala dodatne strože kriterije. Nadležnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje je na jedinicama lokalne samouprave, a državna razina je tu za pomoć. Incidente zagađenja, kao i krađu vode potrebno je prijavljivati. Kako je rečeno, registri postoje, ali ne u obliku i na način kako to ocjenjuje Državni ured za reviziju. Investicijama u sustav teži se poboljšanju situacije i smanjenju gubitaka, a naglašena je i važnost ulaganja u kadar. Istarska regija navedena je kao siromašna vodom, i pokazalo se da su tamo mali gubici. Preporuke su shvaćene upravo kao smjer za poboljšanje u sustavu, ali svi subjekti moraju uložiti zajedničke napore.  
U daljnjoj raspravi, pojedini članovi Odbora pohvalili su napore ministarstva nadležnog za vode i Hrvatskih voda na temelju dobrih prethodnih iskustava u sredinama iz kojih dolaze, dodatno naglasivši kako je Republika Hrvatska povukla dosad najviši iznos bespovratnih sredstava iz europskih fondova upravo za brojne projekte iz tog područja, od kojih su svi prošli zahtijevanu proceduru, a za mnoge od njih je trebalo krenuti od početka (od ucrtavanja objekata, ishođenja dozvola i sl.). Izraženo je uvjerenje da bi 2030. godina trebala biti prekretnica u sustavu jer se mnogo vodoopskrbnih i sustava odvodnje stavlja u funkciju, a i provodi se reforma koja se odnosi na spajanje vodovoda. Kako je rečeno, stanje u sustavu nije dobro, ali se provode brojne aktivnosti kako bi se ono poboljšalo, što je proces koji zahtijeva vrijeme. Ujedno je naglašeno da izvješća Državnog ureda za reviziju treba shvatiti kao uputu što treba popraviti u sustavu ne samo u ovom slučaju, nego općenito. Posebno je upozoreno na problem legaliziranih objekata i njihovog priključenja na mrežu, što je svakako velik izazov za jedinice lokalne samouprave. Zaključno je izneseno mišljenje kako je, nakon opsežne rasprave i obrazloženja, stanje ipak bolje nego što se na prvu čini, jer se radi o teškom i vrlo složenom poslu. Dosta toga je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (decentralizacija), no potrebna je i potpora državne razine, posebno imajući u vidu područja gdje je velika depopulacija i demografski problem, a jednak standard potrebno je omogućiti svima, što nije moguće postići istom brzinom. Izneseno je mišljenje da veliki gradovi trebaju biti prioritet, budući da se tu pojavljuju i najveći problemi, moguće i zdravstveni, zbog broja stanovnika. Ukazano je i na to da sažetak izvješća prilično strogo ocjenjuje stanje, jer je sve navedeno u negativnom kontekstu, te je iznesen prijedlog da bi u budućim izvješćima i u sažetku trebalo navoditi kako negativne, tako i pozitivne i nalaze.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Unaprjeđenje kvalitete vode te dostupnost vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
 mr. sc. Boris Lalovac