Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici, održanoj 2. srpnja 2024. godine, Prijedlog zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 29, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2024. godine. 
Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 28 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 30. 

Odbor je o navedenim prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se navedenim zakonskim prijedlozima hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (tzv. CSRD direktiva), koja je 5. siječnja 2023. stupila na snagu, a potrebno ju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 6. srpnja 2024. godine. Cilj CSRD direktive je osigurati odgovarajuće javno dostupne informacije o tome kako rizici o održivosti utječu na poslovanje poduzetnika, ali i kako bi poslovanje poduzetnika bilo transparentno iskazano, u pogledu utjecaja poslovanja poduzetnika na društvo i okoliš. 

CSRD direktiva mijenja i druge akte usvojene na razini Europske unije, i to Računovodstvenu direktivu, Revizijsku direktivu i Direktivu o transparentnosti, pa se onda sve te izmjene reflektiraju na hrvatsko zakonodavstvo, slijedom čega je potrebno izmijeniti kako Zakon o računovodstvu, tako i Zakon o reviziji i Zakon o tržištu kapitala, te je predstavnik predlagatelja ukratko izvijestio o novostima koje ovi zakonski prijedlozi predviđaju. 

Osim onih koji već dosad izvještavaju u skladu s važećim zakonom, kao obveznici nefinancijskog izvještavanja, izvještavanje o održivosti obuhvatit će i sve velike poduzetnike te male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u okviru Europske unije. Prvi izvještaji o održivosti će se sastavljati u 2025. godini za 2024., a onda će se svake godine kasnije još povećavati obuhvat. Izvještaji o održivosti bit će sastavni dio izvještavanja poslovodstva i bit će iskazani u jedinstvenom elektroničkom formatu (XBRL format), kako bi bili strojno čitljivi. Također, izvještavanje o održivosti će se standardizirati, na način da će biti sastavljani temeljem europskih standarda o izvještavanju. Isto tako, izvještavanje o održivosti će biti podložno i provjerama, koje će obavljati revizorska društva, stoga će i u revizorski ispit biti uključen ne samo osnovni revizorski ispit, nego i izvještavanje o održivosti, a pojam revizorskih usluga će biti proširen tako da će, osim što uključuje zakonske revizije i druge, uključivati i izvještavanje o održivosti. Također, predviđena je i obveza stalnog usavršavanja revizora vezano uz izvještavanje o održivosti. Vezano uz izmjene Zakona o tržištu kapitala, prijedlog izmjena zakona predviđa uvođenje pravila i mjera za upravljanje informacijsko-komunikacijsko-tehnološkim rizicima (IKT rizici). Predviđen je i postupak notifikacije i odobravanja stjecanja udjela u središnjem depozitoriju u slučaju promjene kvalificiranog udjela, kao što je to slučaj kod središnje druge ugovorne strane i drugih financijskih institucija. 

U raspravi je članove Odbora zanimalo je li napravljena određena analiza što će ove izmjene značiti za poduzetnike, odnosno kakvo je bilo stajalište poduzetnika u odnosu na najavljene nove obveze izvještavanja, budući da se ovaj obuhvat odnosi na one koji su na tržištu kapitala. Također, postavljeno je pitanje licenciranja računovođa, s obzirom na broj kružnih prijevara na razini Europske unije, a koje utječu na proračun. Izraženo je mišljenje da je potrebno iznaći mehanizme kako bi se tome stalo na kraj, jer svi koji sastavljaju financijske izvještaje snose odgovornost za to te je iznesen prijedlog da se u budućnosti svi licenciraju.         
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da su, s obzirom na donošenje Direktive, ove izmjene već duže vremena navaljivane, tako da je ministarstvo imalo kontakte s poduzetnicima. Prema Prijedlogu zakona, predviđen je obuhvat u mjeri u kojoj je to nužno za prijenos Direktive. Očekivano je da će to poduzetnicima predstavljati dodatni izazov, te postoje krugovi u kojima se proširuje obuhvat. Prvi krug obuhvaća one koji spadaju u subjekte od javnog interesa tako da se tu radi o najvećim poduzetnicima. U Hrvatskoj će taj obuhvat u konačnici biti sa sadašnjih oko 70 na oko 500 poduzetnika koji će izvještavati o održivosti. Na razini Europske unije taj broj se povećava s 12000 obveznika na preko 50000. Svakako će ove obveze poduzetnicima biti određeni teret u pogledu ovog izvještavanja te je, u tom smislu, namjera Ministarstva financija prijaviti se na projekt tehničke pomoći kroz koji će u narednom razdoblju educirati poduzetnike oko implementacije Direktive te im biti potpora u cijelom procesu. Vezano za licenciranje, pojašnjeno je da je u Zakonu o računovodstvu postojala odredba koja je s 1. siječnja 2019. godine trebala uvesti licenciranje računovođa i koja je ukinuta, što ne znači da ne postoji mogućnost da se na dobrovoljnoj osnovi računovođa licencira. Naime, postojao je zahtjev različitih udruga računovođa koje su tvrdile da bi uvođenjem obveze licenciranja došlo do poskupljenja usluga za korisnike te da bi se time na određeni način i onemogućio pristup tržištu. Isto tako, postojao je i zahtjev Europske komisije da se broj reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj svede na najmanju moguću mjeru, odnosno da se ostane u okvirima gdje je to dopušteno samo EU-propisima, što je onda i učinjeno u svjetlu liberalizacije tržišta. Iz tog razloga je zasad element obveznog licenciranja računovođa u zakonu izostao, tim više što se ne radi o obvezi koja je propisana na razini Europske unije, a i međunarodna udruženja računovođa preporučuju da to bude na dobrovoljnoj osnovi. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o računovodstvu.

Također, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 28, Prijedlog zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 29 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 30 provede objedinjena rasprava.“

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave.                                                                                                                                                                            

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac