Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici, održanoj 25. lipnja 2024. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E br. 25, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2024. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim zakonom stvaraju pretpostavke za provedbu tzv. Uredbe MiCA (Markets in Crypto-Assets Regulation), tj. Uredbe o tržištima kriptoimovine. Uredba MiCA štiti ulagatelje povećanjem transparentnosti i uspostavom sveobuhvatnog okvira za izdavatelje i pružatelje usluga, što uključuje usklađenost s pravilima o sprečavanju pranja novca. Novim pravilima obuhvaćeni su izdavatelji korisničkih tokena, tokena vezanih uz imovinu i stabilnih valuta (takozvani „stablecoin”). Obuhvaćeni su i pružatelji usluga kao što su mjesta trgovanja i lisnice u kojima se drži kriptoimovina. Cilj Uredbe MiCA je zaštititi ulagatelje i očuvati financijsku stabilnost, a istodobno omogućiti inovacije i potaknuti privlačnost sektora kriptoimovine. U tom smislu uspostavljen je režim za regulaciju i nadzor nad izdavanjem kriptoimovine i pružanjem usluga kriptoimovine u Europskoj uniji. Primjenom Uredbe MiCA se u Europskoj uniji uvodi i usklađeni regulatorni okvir koji, s obzirom na globalnu prirodu tržišta kriptovaluta, predstavlja poboljšanje u usporedbi s ranijom situacijom u kojoj nacionalno zakonodavstvo postoji samo u nekim državama članicama. U Hrvatskoj se trenutačno na poslovanje s kriptoimovinom primjenjuju samo opća pravila koja se odnose na ugovorne odnose iz Zakona o obveznim odnosima te odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Ovim zakonom se određuju nadležna tijela odgovorna za provedbu i nadzor nad provedbom Uredbe MiCA – to će biti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Hrvatska narodna banka (HNB), ovisno o podjeli njihovih nadležnosti. Prijedlogom zakona dodatno su definirane dvije vrste izdavatelja. To su: izdavatelji koji nude kriptoimovinu trećim stranama i izdavatelji koji uvrštavaju kriptoimovinu za trgovanje. Također, propisani su uvjeti za izdavanje odobrenja za rad i pravila poslovnog ponašanja pružatelja usluga u odnosu na kriptoimovinu. Očekuje se da će donošenje ovog zakona pridonijeti ostvarenju brojnih ciljeva, prije svega, osiguravanje veće transparentnosti u pogledu objavljivanja za izdavanje, uređenje uvjeta za davanje odobrenja za rad, kao i nadzor nad pružateljem usluga povezanih s kriptoimovinom i nad njihovim poslovanjem. Usto, osigurava se veća zaštita klijenata pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, posebno imajući u vidu rizike koji se s tim povezani, uspostavljaju se mjere za sprječavanje trgovanja na osnovi povlaštenih informacija, osigurava se viši stupanj pravne sigurnosti uspostavom čvrstog pravnog okvira za kriptoimovinu. Svakako se potrošačima preporučuje da se prije ulaganja u kriptoimovinu informiraju o svim rizicima u vezi s tom imovinom, kao i o eventualnoj zaštiti i pravima koja im pripadaju. Primjena Uredbe MiCA i zakona će u velikoj mjeri pridonijeti zaštiti potrošača, ulagatelja i integriteta tržišta s obzirom na rizike povezane s kriptoimovinom te će pridonijeti financijskoj stabilnosti. 

U raspravi su članovi Odbora tražili pojašnjenja određenih zakonskih članaka, prije svega onih koji se odnose na isključenje odgovornosti za štetu, odnosno mogućnosti dokazivanja toga isključenja. Isto tako, do 1. siječnja 2025. godine potrebno je donijeti podzakonske akte potrebne za provedbu zakona te je u tom smislu izražena bojazan zbog kratkoće roka koji je ostavljen za to. Nadalje, postavljeno je pitanje ugovaranja police osiguranja ako područje osiguranja još uvijek ne pozna pojam kriptoimovine, te kako uopće urediti policu, odrediti rizike i sl. Ujedno je iznesen komentar o visini kazni koje su propisane.  
Odgovarajući na pitanja i komentare članova Odbora, predstavnici predlagatelja pojasnili su da se kazne određuju unutar postavljenih okvira, no, s obzirom na rizik koji je povezan s ulaganjem u kriptoimovinu, niže kazne nisu preporučljive, jer su one sredstvo odvraćanja za zlouporabe. Što se tiče polica osiguranja, u slučaju da to ne bude moguće u Republici Hrvatskoj, polica osiguranja može se ugovoriti u bilo kojoj drugoj državi članici Europske unije. Uredba se izravno primjenjuje, a provedbeni propisi predviđeni su za olakšanje njezine primjene. Isključenje odgovornosti za štetu, kao i iznosi štete koja je imatelju kriptoimovine nastala utvrđuju se u parničnom postupku pred sudom, a vezano za propisivanje elemenata isključenja odgovornosti za štetu, istaknuto je da je Republika Hrvatska slijedila je praksu drugih država članica. Teret dokaza je na izdavatelju, ne na imatelju, tj, potrošaču. Cilj je ove Uredbe upravo zaštita potrošača koji su dosad na tržištu kriptoimovine bili nezaštićeni, odnosno odredbe su općenito usmjerene na poslovanje u uređenom okruženju, posebno imajući u vidu zaštitu građana, od kojih su neki dosad, ulažući u kriptomovinu, izgubili značajna sredstva.  

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 2 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac