Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, podnose se i:
-Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu za:
-Hrvatske vode 
-Hrvatske ceste d.o.o.
-Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-Hrvatsku agencija za osiguranje depozita 
-Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-Centar za restrukturiranje i prodaju
-Hrvatske autoceste d.o.o.
-HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 87. sjednici, održanoj 17. listopada 2023. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. listopada 2023. godine. 

Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo. 

Odbor je predmetnom prijedlogu raspravljao objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 564. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske predstavio makroekonomska kretanja. Unatoč prisutnoj visokoj inflaciji, monetarnom stezanju i slaboj dinamici vanjske potražnje, u prvoj polovici 2023. godine nastavljena povoljna kretanja u gospodarstvu RH, ponajviše potaknuta rastom osobne potrošnje i izvozom usluga.

U 2023. godini predviđa se realni rast BDP-a od 2,8%. Na razini EU taj rast iznosi 0,6%, iz čega se vidi da je rast RH nekoliko puta brži od prosjeka. Osobna potrošnja bit će glavni pokretač rasta domaće potražnje u 2023. godini, a snažan doprinos rastu doći će i od pada uvoza roba i usluga, kao i rasta izvoza usluga. Također, rastu BDP-a pozitivno će doprinijeti državna potrošnja te bruto investicije u fiksni kapital.

Inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, bi u 2023. trebala usporiti na 8,0%, pod utjecajem smanjenja cijena energenata i drugih primarnih sirovina na svjetskom tržištu, iščezavanja baznih učinaka rasta cijena tijekom 2022., kao i mjera Vlade RH za ublažavanje inflacijskih pritisaka.

Tržište rada i nadalje karakteriziraju povoljna očekivanja, u uvjetima prisutne neravnoteže između ponude i potražnje za radom te povoljnih trendova migracijskog salda. Tako se u 2023. godini očekuje nastavak snažnog rasta broja zaposlenih po stopi od 2,4% te bruto plaća zaposlenih u pravnim osobama od čak 14,6%. 

Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, novim planom proračuna za 2023. ukupni prihodi iznose 27,7 milijardi eura te se povećavaju za 1,1 milijardu eura u odnosu na originalni plan (prihodi od poreza - povećavaju se za 1,2 milijarde eura, prihodi od doprinosa – povećavaju se za 17,9 milijuna eura, prihodi od imovine – povećavaju se za 26,7 milijuna eura).

Prihod od poreza na dobit iznosi 2,4 milijarde eura i veći je za 360 milijuna eura u odnosu na tekući plan.

Prihod od poreza na dodanu vrijednost iznosi 10,3 milijarde eura i veći je u odnosu na tekući plan za 619 milijuna eura:

Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije planiran je u iznosu od 81,3 milijuna eura, čime se povećava za 303 tisuće eura u odnosu na dosad planirane prihode po ovoj osnovi.

Prihodi od pomoći prema novom planu za 2023. iznose 4,6 milijardi eura (što je najviše u jednoj godini) te se smanjuju za 353 milijuna eura u odnosu na dosad planirane prihode uslijed promijenjene dinamike provedbe projekta (izravno su vezani uz projekte financirane iz EU fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti te instrumenta EU nove generacije, odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost).

Prihodi od imovine prema novom planu za 2023. iznose 655,8 milijuna eura i povećavaju se za 26,7 milijuna eura u odnosu originalni plan.

Govoreći o rashodima, istaknuto je da se izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2023. godinu ukupni rashodi povećavaju se za 1,2 milijarde eura, odnosno sa 28,1 milijardi eura na 29,3 milijardu eura.  

Unutar rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka koji se povećavaju za 1,4 milijarde eura najznačajnija povećanja odnose se na: mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 343,9 milijuna eura, sanaciju štete od potresa u ukupnom iznosu od 274,6 milijuna eura, dodatna sredstva za 5. paket mjera Vlade RH za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena u iznosu od 264,7 milijuna eura, rashodi za zaposlene u iznosu od 223,2 milijuna eura (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu u iznosu od 102,7 milijuna eura), naknada u cijeni goriva za HC d.o.o. i HŽ infrastrukturu d.o.o. u iznosu od 92,0 milijuna eura, izgradnja plinovoda Zlobin - Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala u iznosu od 75,0 milijuna eura, ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda poljoprivrednim proizvođačima i posljedica afričke svinjske kuge u iznosu od 37,9 milijuna eura, poticanje željezničkog putničkog prijevoza i upravljanje, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa u iznosu od 35,4 milijuna eura, socijalne pomoći i naknade u iznosu od 29,8 milijuna eura, besplatan obrok za učenike u osnovnim školama u iznosu od 24,1 milijun eura i dr. 

Rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora ovim se izmjenama i dopunama smanjuju za 159,1 milijuna eura kao rezultat smanjenja rashoda koji se financiraju iz EU izvora uslijed usklađenja s dinamikom provedbe projekata krajnjih korisnika te osiguranja dodatnih sredstava za ustanove u zdravstvu financirane iz prihoda temeljem ugovornog odnosa sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. 

Kad je riječ o procjeni manjka proračuna opće države, uzimajući u obzir projicirane prihode i planirane rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 1,6 milijardi eura ili 2,1% BDP-a. Manjak proračuna opće države prema ESA 2010 metodologiji projiciran je u iznosu od 235 milijuna eura ili 0,3% BDP-a. 

Također, temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2023. zabilježiti smanjenje za 7,5 postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu te će iznositi 60,7% BDP-a.

Odbor je raspolagao i pisanim 25. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu od 16. listopada 2023. godine, koje je predsjednica Povjerenstva ukratko izložila, istaknuvši kao pozitivno povoljna makroekonomska kretanja, ostvareni rast i bitno smanjenje javnog duga, istovremeno pozivajući na oprez u nadolazećim koracima i rizicima kojima su izložene javne financije, a koji postoje u globalnom okruženju. Naglašeno je da je glavni preduvjet održivosti javnih financija održivi gospodarski rast, a posebno je istaknuta potreba strukturnih reformi. 

U raspravi na Odboru pohvaljen je rast BDP-a od 2,8%, pad javnog duga na 60% BDP-a te je istaknuto da smo po tome unutar maastriških kriterija, u doba krize. Ti podaci govore koliko je pozitivno biti unutar eurozone, šengenskog prostora, a potvrdu Republici Hrvatskoj daju i rejting-agencije. Pojedini članovi Odbora zatražili su detaljnije pojašnjenje o rastu BDP-a, s obzirom na uvjete inflacije. Isto tako, zatraženo je pojašnjenje o sredstvima koja su predviđena Odukom Vlade Republike Hrvatske o pomoći jedinicama lokalne samouprave u cilju fiskalne održivosti predškolskih ustanova (iznos od 17,625 mil. eura do kraja godine). Članovi Odbora osvrnuli su se na preraspodjelu sredstava kod pojedinih izvanproračunskih korisnika (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske vode, Hrvatske željeznice), kao i na povlačenje sredstava iz EU fondova, prije svega kod obnove od potresa. Posebno su zatražene informacije o opstojnosti projekata koji se odnose na željeznice, s obzirom na smanjenje investicija u rebalansu, zatim povećanju rashoda za plaće u vatrogastvu, ali i drugim javnim i državnim službenicima, te sredstva koja se odnose na FRONTEX. Posebno su istaknuti dobri rezultati u odnosu na isplaćenost iz europskih fondova, pri čemu je naglašeno da je Republika Hrvatska pretekla devet zemalja. U daljnjoj raspravi članove Odbora zanimalo je koliki je učinak porezne reforme dosad te je zatražena informacija što je s ukidanjem parafiskalnih nameta te je li, u odnosu na održivi gospodarski rast, uzet u obzir PMI indeks, kao i da li Ministarstvo financija u svojim kalkulacijama uzima u obzir i dodatno zaduženje Europske unije. U vezi makroekonomskih projekcija, postavljeno je pitanje o koliziji podataka koje iznose Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka, radi li se o različitim podacima ili je u pitanju drugačija metodologija. Zaključno, članove Odbora zanimali su detaljnije podaci o prihodima od imovine, koji su rasli za 26 milijuna eura.  

Predstavnici Vlade pojasnili su da su sredstva za pomoć JLS-ima u cilju fiskalne održivosti predškolskih ustanova osigurana te da se očekuju isplate. Kad je riječ o projektima željeznice, kao i vodne infrastrukture, ne radi se o odustajanju, nego o usklađivanju, odnosno odgodi dinamike investicija, prije svega zbog administrativnih i problema u postupcima javne nabave. Vezano za plaće, ukupan rast plaća je 14,8%, u što ulazi i javni sektor. Trenutačno traju pregovori sa sindikatima oko povećanja plaća službenicima, a očekuje se i donošenje uredbe koja će regulirati pitanja plaća, što je jedna od reformi. Najnoviji podaci govore da je Republika Hrvatska na razini EU među tri najuspješnije u provođenju NPOO-a. Učinak porezne reforme nije uzet u obzir prilikom ovih izmjena jer se odnosi na sljedeću godinu, što će se vidjeti uskoro. Jedna od mjera iz NPOO-a je donošenje i provedba akcijskog plana s ciljem smanjenja parafiskalnih nameta, čija je izrada pri kraju. Vezano za PMI indeks, već treću godinu zaredom, Republika Hrvatska se nalazi na samom vrhu. U odnosu na različitost podataka Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija, pojašnjeno je da Ministarstvo financija uzima u obzir sve podatke (trgovina na malo, industrijska proizvodanja, kretanja uvoza i izvoza, turizam, građevinske radove…, kao i državu) te je moguće da Ministarstvo ima bolji uvid u podatke (fiskalizirani računi rastu i u broju, i u iznosu, građevinski radovi bilježe ubrzani rast, turizam također). Što se tiče prihoda od imovine, oni uključuju prihode od uplate dividendi i dobiti poduzeća u državnom vlasništvu, kao i od jednokratne naknade za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, a kako je ove godine bio natječaj na koncesiju za idućih 20 godina taj iznos je jednokratno ušao u prihode.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

te izmjena i dopuna:

-Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu 
-Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-Financijskog plana HŽ Infrastruktura d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Također, na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskome saboru predlaže da se o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 564 te Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu provede objedinjena rasprava.

Obrazloženje:

S obzirom na to da su navedeni prijedlozi uzajamno povezani, predlaže se provedba objedinjene rasprave. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.