Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici, održanoj 20. rujna 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 518, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak želi postići daljnje porezno rasterećenje obveznika poreza na dohodak te pravednija raspodjela poreznog tereta kao smanjenje negativnih učinaka inflacije. Kako bi se isto postiglo, predložene su odgovarajuće promjene, primjerice omogućavanje jedinicama lokalne samouprave (JLS) da svojim odlukama propišu visinu porezne stope poreza na dohodak za godišnje poreze, u granicama propisanim zakonom, ukidanje prireza porezu na dohodak za sve dohotke, povećanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak, brisanje pojma osnovice osobnog odbitka, povećanje osnovnog osobnog odbitka na iznos od 560 eura, povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost primjenom koeficijenta na osnovni osobni odbitak. Novost je i porezni tretman napojnica: propisuje se iznos neoporezive napojnice za plaćanja u gotovini i karticama, iznos napojnice iznad neoporezivog dijela smatra se kao konačan drugi dohodak (obračun poreza bez doprinosa) po stopi od 20%. Nadalje, prijedlogom se uređuje izjednačavanje opcijske dodjele udjela s opcijskom dodjelom dionica (bez obračuna doprinosa), zatim, preciziranje postojeće mogućnosti doniranja za općekorisne svrhe i više od 2%, zaokruživanje iznosa u eurima (svi iznosi se zaokružuju u korist poreznih obveznika). Konačnim prijedlogom uređeno je povećanje trenutno propisanih poreznih stopa koje se primjenjuju pri oporezivanju konačnih dohodaka s 10% na 12%, s 20% na 24% i s 30% na 36%. Propisuje se izjednačavanje poreznog tretmana dohotka od kapitala s osnove kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, budući da iste nisu oporezive, s kamatama ostvarenim ulaganjem u ostale dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koje izdaje Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Isto tako, propisuje se da se otuđenjem, u dijelu koji se odnosi na otuđenje financijske imovine, ne smatra otuđenje dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koje izdaje Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Temeljem navedenog, procjenjuje se ukupno smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne samouprave s osnove poreza na dohodak za 83,3 milijuna eura. Između prvog i drugog čitanja obavljeno je i izričajno usklađenje sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.

U raspravi su pojedini članovi Odbora zatražili pojašnjenje koje su stvarne izmjene ovih poreznih izmjena, budući da je izneseno mišljenje da, osim terminološke, nema suštinske razlike u odnosu na ranije. Izraženo je stajalište da, ukoliko jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na što imaju pravo, odrede novo porezno opterećenje za svoje stanovništvo na razini dosadašnjih prireza, ne mijenja se ništa. Ista primjedba odnosi se i na prirez, odnosno sada porez na kapitalnu dobit. Također je izražen prigovor u odnosu na osobne odbitke, odnosno smanjivanje koeficijenata. 

Kako je pojašnjeno od strane predlagatelja, učinci su za 53,5% svih obveznika poreza na dohodak koji dosad nisu bili u poreznim škarama i kojima su povećani osobni odbici, osim ako poslodavac ne bi te plaće povećao. Ovim izmjenama se išlo za time, da se ljudima koji imaju bruto plaću do 1300 eura, da, ovisno o visini plaće, dobiju olakšicu od najviše 300 eura. Plaće će rasti svima, zbog povećanja osnovnog osobnog odbitka, uključujući i onima kojima to povećanje ne bi pomoglo jer nisu bili u poreznim škarama. Nadalje, kad je bio uveden prirez, država i jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave su dijelili taj prihod. Za dio koji pripada JLS ostavljena je mogućnost da JLS, ako žele, na taj svoj dio mogu uvesti prirez. U međuvremenu je to poraslo na omjer 80:20, u korist JLS. Kako je došlo i do izmjena da sav taj prihod u cijelosti pripada JLS, nelogično je da nešto što ostaje u potpunosti njima, ide još i prirez. Ovim izmjenama se ide za time da se JLS-ima ostavi raspon – tko želi privući novo stanovništvo, ako ima fiskalnog kapaciteta, snizit će te stope. Dodatno je obrazloženo predloženo ukidanje osnovice osnovnog osobnog odbitka i koeficijenti u odnosu na veću osnovicu. Nastavno na to, članovi Odbora konstatirali su da se ovim izmjenama radi i o apsolutnom i o relativnom porastu prihoda, neovisno o smanjenju koeficijenata, budući da je drugačija baza za primjenu navedenih koeficijenata. Naglašeno je da je, u onim uvjetima, kad je porez na dohodak bio podijeljen između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imalo smisla da vlastiti prihod, koji je bio prirez samo jedinice lokalne samouprave, i porez, egzistiraju zasebno, kao ta dva oblika, te da se na taj način i prikupljaju. Sada, kad JLS ima u cijelosti nadležnost nad porezom na dohodak, onda je logično da postoje rasponi, da svaka jedinica lokalne samouprave sama procijeni je li joj oportuno odrediti i koju stopu poreza na dohodak. Na taj način omogućena je samostalnost JLS u donošenju ovakvih odluka, čemu je izražena potpora. Kako je rečeno, usporednim prikazom država članica Europske unije, Republika Hrvatska pripada onima koje imaju među najnižim stopama opterećenja na rad, bez obzira na moguću percepciju u javnosti. U odnosu na povećanje stopa dohotka od imovine i kapitala, ostavljena je mogućnost onim JSL koje dosad nisu imale prihod da ga ovim izmjenama ostvare. Posebno je naglašeno da, kad je riječ o neoporezivom dijelu napojnica, treba pojasniti da se radi o iznosu od 3360 eura godišnje, budući da se u javnosti nije stvorio takav dojam te da građanima to nije u potpunosti razumljivo. U daljnjoj raspravi izneseno je stajalište s gledišta poslodavaca te je izraženo uvjerenje da će se u nekim budućim izmjenama naglasak staviti na osnaživanje gospodarstva. Kako je rečeno, poslodavci dižu plaće radnicima, što je vidljivo iz rasta prihoda od poreza na dohodak, a znajući da javni sektor nije podizao plaće, jasno je da se radi o privatnom sektoru. Osim inflacije, razlog tome je i što se privatni sektor mora boriti za svakog pojedinog radnika na tržištu rada. Izraženo je žaljenje što je u ovim poreznim izmjena propuštena prilika za ispravak toga da se svaki dohodak ne tretira dohotkom i na isti način. Radi se o prihodu od iznajmljivanja vila i apartmana, čiji iznosi su veliki, a zapravo se plaća minimalno (paušalni iznos od 30 eura po krevetu). Time ne samo da gubi državni proračun, nego dolazi i do poremećaja na tržištu rada, budući da bavljenje ovom djelatnošću za sobom povlači i nedostatak ambicija za obrazovanjem. Daljnje posljedice toga su da se koristi lokalna infrastruktura, a bez da se u nju ulaže, kao i neizdvajanje za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, čije će se posljedice vidjeti. Nadalje, dolazi do stalnog rasta cijena nekretnina, čime se onemogućuje mladim obiteljima da riješe stambeno pitanje, ali isto tako to je problem i za najam, što posljedično dovodi od nemogućnosti privlačenja stranih studenata, posebno u obalnom dijelu, koji su u uvjetima nedostatka radne snage, poslodavcima ciljana skupina. Govoreći o poreznom opterećenju, veliki broj građana uopće ne plaća porez, čime se dolazi do jedne od najnižih implicitnih stupa u EU. S druge strane, potrebno je zaustaviti iseljavanje kvalificiranih ljudi, koji su najobrazovaniji i stvaraju najveću dodanu vrijednost, onih koji imaju više plaće i ulaze u najvišu poreznu stopu te su snažno porezno opterećeni.   

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
                                                                                                                                                                               
Također, Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“)donio sljedeći zaključak: 
„Na temelju članka 247. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 518, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. br. 519, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. br. 520, Konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 521, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 522, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 523, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, drugo čitanje, P.Z. br. 524, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 525 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugo čitanje, P.Z. br. 526 provede objedinjena rasprava.“                                                           

Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave.

                                          
                                     
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.