.png)
Zagreb - Najnovija „Analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj“, koju su napravili stručnjaci Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, danas je u Saboru predstavljena javnosti. Analiza je, među ostalim, ukazala na činjenicu da je gospodarska kriza posebno negativno pogodila djecu.
U odnosu na prethodnu UNICEF-ovu analizu iz 1998. godine, u novoj analizi načinjenoj na temelju 300-tinjak izvora kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja, dokumenata i zakona utvrđeno je kako je došlo do velikih poboljšanja položaja prava djece i žena u Hrvatskoj, rekla je voditeljica projekta Andreja Brajša Žganec. Postoje, međutim, velike regionalne razlike kada je riječ o zadovoljavanju prava djece u Hrvatskoj, kazala je. Naglasila je pri tome kako je nužno otvarati centre za mentalno zdravlje djece, posebice u Slavoniji i Dalmaciji.
Djeca i adolescenti čine 21,1 posto od ukupno procijenjenog broja stanovnika što Hrvatsku čini zemljom s relativno niskim udjelom djece u cjelokupnom stanovništvu i svrstava je ispod prosjeka EU gdje se taj broj kreće oko 25 posto, navodi se u Analizi. Udio djece do 15 godina koja žive u uvjetima krajnjeg siromaštva u Hrvatskoj je nizak u odnosu na Istočnu Europu, a podaci pokazuju kako je većina djece koja žive u uvjetima siromaštva iz istočne i središnje Hrvatske. Pomoću dječjeg doplatka 2008. godine stopa relativnog siromaštva među djecom smanjena je za 22 posto, a stopa siromaštva cjelokupnog stanovništva za osam posto.
Kada je riječ o pravima žena, analiza je ukazala kako bi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i Kazneni zakon trebalo revidirati te osigurati njihovu usklađenost sa standardima ljudskih prava. Također treba unaprijediti poziciju žena na tržištu rada. Danas se na skrb za djecu u Hrvatskoj, isključujući obrazovanje, troši 1,6 posto državnog proračuna, ističe se u „Analizi stanja prava djece i žena u Hrvatskoj“.
Što se tiče prava djece, postoji potreba za boljom koordinacijom, snažnijom provedbom mjera, jačanjem koordinacije te osiguranjem suradnje između jedinica lokalne i regionalne samouprave, centara za socijalnu skrb, obiteljskih centara, nevladinih organizacija i drugih. Očita je nejednakost u pristupu zdravstvenim uslugama za djecu i adolescente u pojedinim regijama. Dio adolescentica upušta se u rizično spolno ponašanje koje je odraz manjka informiranosti o negativnim posljedicama spolne aktivnosti bez odgovarajuće zaštite te nedostupnosti usluga ustanova za reproduktivno zdravlje. U Hrvatskoj je postotak porođaja u adolescentica oko četiri posto, što je nešto više nego u razvijenim zemljama EU.
Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić naglasila je važnost uvođenja zdravstvenog odgoja u škole. Najavila je da će se javna rasprava o Obiteljskom zakonu te o zakonu o dadiljama provesti do kraja godine. Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić naglasila je kako je „Analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj“ kvalitetna podloga za nove strategije za djecu.