.png)
Zagreb - U organizaciji zastupnika Silvana Hrelje u utorak je održan okrugli stol pod nazivom „Dva desetljeća rada umirovljeničkih predstavnika u Hrvatskom saboru“. Sudjelovali su bivši i aktualni zastupnici te bivši i aktualni državni dužnosnici mirovinskoga sustava, a videokonferencijskim putem u raspravu se uključio i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Uvodno je zastupnik Hrelja u kratkoj prezentaciji podsjetio na najvažnije zakonske izmjene mirovinskoga sustava i pomake u umirovljeničkoj politici, s naglaskom na projekte koje su ispregovarali i, u suradnji s izvršnom vlasti, ostvarili predstavnici umirovljenika.
Kao „najveće i najdugoročnije postignuće umirovljeničkih predstavnika“ istaknuo je dodatak 4 do 27 posto koji je osmišljen kao kompenzacija za deset najboljih godina, a svojevrsna kruna političke karijere svakako je sudjelovanje u projektu obiteljskih mirovina kojim se u hrvatski mirovinski sustav uvelo novo pravo nasljeđivanja dijela mirovine. Obiteljske mirovine isticale su se kao prioritet i od strane udruga i stranaka barem 15 godina te su se 2023. napokon i ostvarile.
Ministar Piletić podsjetio je zastupnika Hrelju da je bio nezavisan, ali ne i sam, jer svaka intervencija i svaki projekt traže aktivno sudjelovanje velikog broja ljudi – dužnosnika, djelatnika institucija, Vlade i zastupnika – koji „daju podršku da se ideje pretoče u zakonsku realnost i na tekuće račune umirovljenika“.
- Politika Vlade nije usmjerena samo na mirovinsko osiguranje nego i na čitav niz drugih aktivnosti kojima želimo olakšati svakodnevni život naših umirovljenika. Zbog toga je zastupnik i spomenuo sedam paketa u tri godine gdje smo, želeći premostiti učinke inflatornih pritisaka, omogućili umirovljenicima s nižim primanjima podršku Vlade u obliku jednokratnih novčanih primanja, dodao je ministar.
Zastupnica Majda Burić pozdravila je sudionike okruglog stola kao izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora. Naglasila je kako je ozbiljna i odgovorna politika Vlade Andreja Plenkovića rezultirala prosječnim rastom mirovina od 54 posto, dok su najniže mirovine rasle za 67 posto. - Mirovine se čuvaju zaposlenošću, radnim mjestima, visinom plaća pa je ono što raduje stabilno i otporno tržište rada, zaključila je.
Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav i predsjednica Upravnog vijeća Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje Melita Čičak opisala je mirovinski sustav kao „živo tkivo koje zahtijeva stalno praćenje i pravovremeno interveniranje u skladu s gospodarskim i demografskim kretanjima“. Dodala je kako od 2010. godine sudjeluje i u radu Nacionalnog vijeća za starije osobe i umirovljenike i odgovorno ocjenjuje da nikada nije bila bolja suradnja nego u posljednja dva mandata premijera Plenkovića koja su iznjedrila nove institute i nove iskorake u mirovinskom sustavu.
- Prema redovitim izvještajima na razini Europske unije hrvatski mirovinski sustav je održiv, ali postoji problem adekvatnosti mirovina i o tome bi se trebalo najviše promišljati i razgovarati u budućnosti, kazala je. - Moramo biti svjesni da mirovinski sustav nije socijalna skrb, napustili smo cenzuse i taj se sustav u najvećoj mjeri mora temeljiti na ostvarenom stažu i plaćama, istaknula je Čičak. Smatra da se treba obraniti od raznih pritisaka kojima se pokušava narušiti takav odnos.
Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske i predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Višnja Fortuna prisjetila se svog puta u politici i aktivizmu jer je imala iskustvo rada u stranci, parlamentu te sada u udruzi i savjetodavnom tijelu Vlade. Složila se s prethodnim govornicima da se u posljednja dva mandata učinilo zaista puno, ali također istaknula da nikada nije dovoljno te da ima još puno posla. - Drago mi je da smo savjetodavno tijelo Vlade i da radimo zajedno, jer što god radili i na koji god način reagirali, uvijek moramo sjesti zajedno za stol, kazala je.
Božidar Štubelj se prisjetio razdoblja u kojem je izvršavao dužnost zamjenika ministra rada u vrijeme velike nezaposlenosti i „zamrznutih“ mirovina. - Definirala se nova formula usklađivanja mirovina, a radilo se i na beneficiranom radnom stažu, podsjetio je.
Bivši zastupnik Željko Šemper predstavio je zahtjeve umirovljeničkih udruga poput one za promjenom formule usklađivanja i povećanjem AVM-a. Kao pregovarački i politički uspjeh istaknuo je smanjenje penalizacije, a prisjetio se da je najteža bila krizna 2009. godina kada se pregovaralo s premijerkom Jadrankom Kosor kako bi se obranilo ono što je već postignuto. Iako je sudjelovao u pregovorima koji su završavali kompromisima, sada takva rješenja smatra polovičnima i apelira na veće, konkretnije zahvate koji bi se mogli nazvati reformom i približiti mirovine plaćama.
Zastupnik Hrelja napomenuo je da ne treba sve vezati na formulu usklađivanja. - Iz godine u godinu povećava se broj najnižih mirovina po stopi od barem 15 tisuća. Koliko god mijenjali formulu, korisnici najnižih mirovina uvijek će povlačiti prosjek prema dolje. Najniže mirovine posljedice su tržišta rada gdje je prihod relativno veći od bruto iznosa što je rezultat virtuoznosti poslodavaca i radnika na štetu budućnih umirovljenika, rekao je Hrelja.
Ravnatelj HZMO-a u razdoblju od 2004. do 2012. Mile Rukavina pojasnio je kako su sve spomenute promjene i pomaci iz perspektive Zavoda uvijek bili vrlo zahtjevna razdoblja ispunjena izvanrednim poslovima. - Vjerujem da smo svoj posao obavljali stručno i na zadovoljstvo umirovljenika, a u obavljanju posla uvijek me vodilo to što iza svakog podatka vidim ljude. Iza svakog predmeta stoji čovjek, sudbina, očekivanja, zaključio je.
Zamjenik ravnatelja HZMO-a Srećko Vuković prisjetio se kako su prije 20 godina odlučili otvoriti Zavod javnosti i korisnicima, ukloniti dogmu zatvorene birokratske ustanove. U poboljšanju i napredovanju rada Zavoda pomogla je suradnja s udrugama kojom se olakšalo informiranje korisnika o njihovim pravima. - Projekt obiteljskih mirovina značio je dvije poslovne godine u jednoj i to je Zavod odradio izvrsno. Koordinacija s Ministarstvom bila je sjajna, a zastupnik Hrelja djelovao je kao glasnogovornik Zavoda u Saboru te je pomogao redovitim informiranjem javnosti o napretku cijelog procesa, rekao je Vuković.
Završno je istaknuo četiri osnovne ideje mirovinskog sustava: „Prvo, mirovinska politika dio je ekonomske politike i kreiranje mirovinske politike ne može biti izvan ekonomske bez obzira na tzv.“željoteke“ koje se pojavljuju u javnosti. Drugo, sve što napravimo u mirovinskom sustavu danas, odnosi se i na sve radnike, ali i na sve koji će jednoga dana raditi. Treće, visina mirovine u svakom sustavu i vrsti osiguranja ovisi i o snazi gospodarstva u trenutku odlaska u mirovinu. Četvrto, mirovinsko osiguranje je osiguranje, a ne socijalna skrb. Kohezija načela uzajamnosti i načela solidarnosti čine taj mirovinski sustav.“
- Prvi mandat ravnatelja HZMO-a Ivana Serdara obilježilo je, osim zakonskih izmjena, niz vanjskih utjecaja koji su utjecali ne samo na način poslovanja nego i na način života, podsjetio je Vuković. Kratko se osvrnuo na prethodnu godinu koja je u operativnom smislu bila najzahtjevnija u povijesti ustanove te istaknuo kako je dosad riješeno više od 95 posto zahtjeva, više od 100 tisuća ima pozitivno rješenje, a prosječan iznos dijela obiteljske mirovine iznosi 100 eura.
Zastupnik i organizator okruglog stola Silvano Hrelja je ukazao kako postoje tri razine: razina želje, razina odlučivanja u zakonodavnom tijelu i razina provedbe. - Provedba je vrlo zahtjevna i za neke želje gotovo nemoguća, zaključio je Hrelja.