Zagreb - Odbor za poljoprivredu održao je tematsku sjednicu na kojoj je provedena rasprava o utjecaju štetnika i elementarnih nepogoda na šumske sastojine koji tijekom zadnjih godina čine sve veće štete šumama te su potencijalna ugroza za razvoj drvne industrije u Republici Hrvatskoj.
-Promjena klimatskih prilika i elementarne nepogode utjecale su na zdravstveno stanje i otpornost šuma te potencirale pojavu sekundarnih štetnika u hrvatskim šumama kao što su smrekov potkornjak, mediteranski potkornjak i hrastova mrežna stjenica, uvodno je istaknuo pomoćnik ministra poljoprivrede Ivica Francetić. Stoga je osnovan Operativni tim za praćenje stanja, propisana su ponašanja i određene mjere sanacije, a pošumljavanje se vršilo sadnicama dostupnim na hrvatskom tržištu. Uz štetnike, problem su prouzročile i vjetroizvale kojima je, prema procjenama Hrvatskih šuma obuhvaćeno 500.000 kubnih metara i sušenje sastojina poljskog jasena, izvijestio je Francetić.
Svi sudionici rasprave izrazili su zabrinutost najavom smanjenja broja obveznika plaćanja naknade općekorisnih funkcija šuma, ukazavši na potrebu snažnijeg senzibiliziranja javnosti o važnosti i namjenama korištenja naknade za OKFŠ. Upozoreno je kako je naknada sa 470 milijuna smanjena na 180 milijuna kuna godišnje, a Zakonom predložene izmjene rezultirati će dodatnim smanjenjem. Nacrt novog Zakona o šumama ne predviđa osiguranje dodatnih sredstava kojim bi se nadomjestila smanjena sredstva OKFŠ-a te bi time mogle biti ugrožene brojne aktivnosti na zaštiti i sanaciji šuma.
Predsjednik Odbora Tomislav Panenić postavio je upite o učincima provedbe Naredbi Ministarstva poljoprivrede kojima se poduzimaju aktivnosti sprječavanja širenja štetnika te Naredbe kojom je, uz opravdanje fitosanitarnim standardima zbog pojave hrastove mrežne stjenice, na snazi dvogodišnja zabrana izvoza hrastovih trupaca te o reakcijama Europske komisije. Postavljen je i upit o planiranim načinima ograničavanja širenja i suzbijanja mediteranskog potkornjaka u Park šumi Marijan te mogućoj potrebi izdavanja Naredbe za suzbijanje mediteranskog potkornjaka. Republika Hrvatska je u odnosu na ostale države članice zbog provođenja znanstvenih projekata i stalnog praćenja biologije i sanacije štetnika najinformiranija u Uniji, no zbog brzine širenja invazivnih vrsta potrebno je osigurati dodatna sredstva, pristupiti izradi sveobuhvatne Strategije borbe protiv štetnika i odrediti rokove njenog provođenja, istaknuli su predstavnici Šumarskog fakulteta. Ova Strategija bi uz integrirano upravljanje šumama trebala obuhvatiti načine adaptivnog gospodarenja šumama, suzbijanja i ograničavanja širenja štetnika, planove suočavanja sa elementarnim nepogodama, ali i smjernice zamjene kultura.
Kako propadanje šumskih sastojina ima direktan utjecaj na sirovinsku osnovu za drvnu industriju, a prisutan je i utjecaj na turizam, u raspravi je upozoreno na potrebu iznalaženja konkretnih rješenja kojima bi se zadovoljile potrebe za drvnom masom, udovoljilo uvjetima bioraznolikosti, očuvale zdravstvena ispravnost šuma i općekorisne funkcije šuma te spriječilo izumiranje šumskih vrsta. Postojeće pravilnike potrebno je prilagoditi trenutnom stanju šumu, a zakonom je potrebno propisati i obvezu primjene najboljih rješenja u postupcima sanacije, između ostaloga je rečeno tijekom rasprave. Nadalje je upozoreno kako je Hrvatska, za razliku od drugih država članica, nakon elementarnih nepogoda propustila iskoristiti mogućost povlačenja europskih sredstava za financiranje šteta, a trebala bi se aktivno uključiti u praćenje klimatskih i elementarnih nepogoda na razini EU-a te uspostaviti jaču suradnju s državama u okruženju. Ukazano je i na loše stanje u šumama šumovlasnika te na potrebu za ustrojavanjem registra šumskogospodarskog područja na način na koji je ustrojen ARKOD, a kako bi se omogućilo praćenje stanja i gospodarenja šumama.
Europska komisija uputila je upit vezan uz ograničavanje izvoza hrastovih trupaca, a Ministarstvo je u stalnom kontaktu s Komisijom, kazao je Francetić te je izvijestio sudionike tematske sjednice o potpisivanju pisma razumijevanja vezano uz korištenje sirovinske osnove, a što bi trebalo poduprijeti daljnji razvoj investicija u drvnom sektoru. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s nadležnim institucijama i predstavnicima Šumarskog fakulteta aktivno prati stanje, predlaže mjere i sudjeluje u mjerama provođenja sanacije šuma i šumskog zemljišta, zaključno je rekao Francetić.