.png)
Zagreb – Nakon što se na hrvatskim prugama i željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP) posljednjih mjeseci zbilo nekoliko teških željezničkih nesreća, saborski Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu održao je u srijedu tematsku sjednicu kako bi s ključnim dionicima raspravio o perspektivi hrvatske željeznice i povećanju sigurnosti na ŽCP-ovima.
-Došlo je vrijeme da se s jasnom vizijom razvoja željezničkog sustava ozbiljnije pristupi modernizaciji i obnovi željeznica u cilju poboljšanja konkurentnosti i sigurnosti željezničkog prometa i općenito željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza, uvodno je rekao predsjednik resornog saborskog odbora Pero Ćosić (HDZ).
Kao jedan od uvodničara, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić potvrdio je kako se posljednjih tridesetak godina nedovoljno ulagalo u sektor željezničkog prometa, uz obrazloženje kako uz prioritet na razvoju autocesta Hrvatska u tom vremenu nije raspolagala dostatnim resursima za istovremeni razvoj željezničkog sustava, a što bi se s pristupom sredstvima europskih fondova sada trebalo ispraviti. Tako ukupna planirana ulaganja u željezničku infrastrukturu do 2030. godine iznose oko 6 milijardi eura. Tim sredstvima trebalo bi se obnoviti i modernizirati 766,2 kilometara pruga, pri čemu su najznačajnija ulaganja na glavnim koridorima. Usto se gradi flota šezdesetak novih vlakova za putnički prijevoz, u tijeku je natječaj za baterijske vlakove, a planirana je i izgradnja šest punionica u Bjelovaru, Osijeku, Splitu, Varaždinu, Virovitici i Zagrebu. Vezano uz stanje sigurnosti, trenutno se provode dva projekta osiguranja i modernizacije željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza na prugama, a dio kojih se rješava sufinanciranjem iz fondova EU. U Hrvatskoj je trenutačno ukupno 1498 ŽCP-ova, od čeka 592 aktivno zaštićenih automatskim ili ručnim osiguranjem te 906 pasivno zaštićenih prijelaza prometnim znakovima.
Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije, iznio je podatak o 159 prometnih nesreća-sudara sa željezničkim vozilom u posljednjih pet godina (2017.-2021.), od čega 20 sa smrtnim ishodom, 59 s ozlijeđenim osobama i 80 s materijalnom štetom. U prvih deset mjeseci 2022. na ŽCP-ovima dogodilo se 12 prometnih nesreća-sudara nekog vozila i vlaka. Poginule su ukupno 3 osobe, a 5 osoba teže je ili lakše ozlijeđeno. U cilju što veće sigurnosti na ŽCP-ovima, policija poduzima preventivne i represivne mjere. Tako je u posljednjih pet godina utvrđeno 4428 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa, od čega oko 55 posto zbog nezaustavljanja vozila pred već spuštenom rampom ili rampom u spuštanju. Dominantan uzročnik prometnih nesreća ljudski je faktor odnosno nesmotrenost korisnika i nepoštivanje prometne regulacije, suglasni su sudionici tematske sjednice. – Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu od 2014. do danas otvorila je ukupno 69 istraga, od toga 17 povezanih s nesrećama ili drugim nepravilnostima na ŽCP-ovima, navela je ravnateljica Agencije Alana Vukić i dodala kako je dosad za željeznički promet izdano ukupno 36 sigurnosnih preporuka vezanih za ŽCP-ove. – Riječ je o crnim točkama željezničkog prometa koji su problem i HŽ-a i države, istaknuo je član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić i dodao kako su u razdoblju od 1990. do 2016. investicije u tom području gotovo u cijelosti zanemarene, dok je od 2016. do danas osigurano trideset prijelaza. – Plan je do 2025. imati 60 posto aktivno osiguranih prijelaza, što je prosjek njemačke željeznice, zaključio je Barišić.
–Jedan od pokazatelja interoperabilnosti i sigurnosti željezničkog sustava je i implementacija prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog sustava ERTMS / ETCS (Europski sustav upravljanja željezničkim prometom / Europski sustav kontrole vlakova), a trenutno stanje implementacije odvija se vrlo sporo, kazao je ravnatelj Agencije za sigurnost željezničkog prometa Želimir Delač naglasivši kako se prema pokazateljima Izvješća ERA-e (Agencija EU za željeznice) za 2022. Hrvatska nalazi na posljednjem mjestu.
Veći dio pruga u Hrvatskoj premašuje rok za kapitalni remont od 20 godina, zbog čega se, među ostalim, uvode sporije vožnje radi održavanja razne sigurnosti, što utječe na značajna kašnjenja u voznom redu.
Na zabrinjavajuću situaciju na terenu ukazao je i Nenad Mrgan iz Sindikata strojovođa koji je kao primjere naveo zaraslu željezničku infrastrukturu i posljedično izrazito slabu vidljivost na pruzi i cestovnim prijelazima, loše planirano održavanje i garažiranje postojećih nagibnih vlakova, apelirajući na donositelje odluka da se u sklopu nabave novih vlakova planiraju i radionice za njihovo održavanje. Vezano uz ŽCP-ove, Mrgan je pozvao sudionike da razmisle o potrebi njihove brojnosti i bespotrebnom usporavanju brzine vožnje, a lošim smatra i pogodovanje privatnim prijevoznicima te prevelik broj izvođača radova na kratkim dionicama, dok postojeću radijsku komunikaciju djelatnika zastarjelom i neučinkovitom.
Anto Iličić iz Sindikata prometnika vlakova istaknuo je kako su se proračunske stavke ulaganja u modernizaciju željeznice za 2022. smanjile za oko 20 posto. – Ovako više ne ide. Ako ne reguliramo obvezu HŽ Infrastrukture da osigura 150 kilometara kapitalnog remonta i bez kontrole korištenja odobrenih sredstava nećemo napraviti ništa, emotivno je ustvrdio Iličić i dodao da ćemo u protivnom uskoro svjedočiti prvom zatvaranju pruge, najvjerojatnije u Istri.
–Kada promišljamo gospodarski razvoj, željeznički promet nema alternativu, mišljenja je zastupnik Tomislav Klarić (HDZ), dugogodišnji gradonačelnik Bakra i prometni tehničar po struci. – Osamdesetih godina prošlog stoljeća HŽ je prevozio više tereta nego danas. Od tada su rađeni nepromišljeni potezi i željeznica nam se rasula, i sada kada se pokreće veliki investicijski ciklus, potrebno je reći da dosadašnja velika ulaganja zasad nisu polučila velike rezultate i da se otvaraju brojna pitanja poput nizinske pruge, istarske pruge, prekograničnog prometa i Schengena, naglasio je Klarić.
Zastupnik Siniša Jenkač (HDZ) smatra kako se loše stanje infrastrukture i ostali problemi s voznim redovima i prodajnim mjestima putničkih karata, privatnim investitorima i praćenjem tereta presporo rješava, tražeći od resornog ministarstva da se procesi ubrzaju.
Ne sudjelujući dublje u raspravi, zastupnica Marina Opačak Bilić (Socijaldemokrati) komentirala je tek kako situacija mora biti loša, ako vladajući kritiziraju trenutačno stanje u željezničkom sektoru.
Alen Gospočić, državni tajnik u resornom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, potvrdio je da su na Vijeću ministara u Bruxellesu definirani pravci i koridori nizinske pruge i da će investicijski ciklus biti obilježen dugotrajnošću procesa od projektiranja, preko natječaja i odabira izvođača te žalbenih postupaka do možebitnog porasta cijena, što ionako dugotrajne projekte čini vrlo izazovnima. –Govorimo o razdoblju od 20-ak godina od projektiranja do izvršenja željezničke mreže koji zahtijevaju ozbiljan i dinamičan rad, zaključio je Gospočić.
Zaključujući tematsku sjednicu o perspektivi hrvatske željeznice i povećanju sigurnosti, predsjednik saborskog Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Pero Ćosić dobrodošlim je ocijenio povećanje ulaganja u izgradnju dvokolosiječnih pruga i obnovu željezničke infrastrukture, a nabavku novih vlakova ključnima za povećanje sigurnosti i učinkovitosti prijevoza željeznicom koja se smatra ekološki i najodrživijom prometnom granom. –Potrebni su nam pouzdan i siguran prijevoz osoba i tereta, efikasna i tehnološki razvijena željeznica uključena u transeuropsku željezničku mrežu, a modernizacija infrastrukture dobra su prilika za domaće gospodarstvenike, sažeo je Ćosić u kontekstu najave Vlade RH o desetljeću ulaganja u željeznice.