.png)
Zagreb - Kao odgovor na jačanje antirodnih politika i prijetnji rodnoj ravnopravnosti, a posebice vezano uz nasilje nad ženama i sve glasnijim zahtjevima za deratifikacijom Istanbulske konvencije, Klub zastupnika i zastupnica Možemo! u Saboru je organizirao okrugli stol “Antirodni pokreti i nasilje nad ženama” s četrdesetak zainteresiranih sudionica, predstavnika institucija pravobranitelja, udruga, fakulteta i saborskih zastupnika.
Zastupnica Možemo! Ivana Kekin uvodno je istaknula: “Hrvatska je zemlja s izrazito visokom stopom femicida u kojoj barem jednom mjesečno na glavnim vijestima slušamo o nekoj prebijenoj, mučenoj, ubijenoj ženi. I unatoč tome što postoje jasna istraživanja koja govore kako do femicida dolazi, da je femicid najsprečiviji oblik zločina, kako postoje jasni prediktori koji se često pokazuju i godinama prije samog femicida, u našem se društvu femicid i dalje doživljava kao incidentno nasilje. Društveni okvir u kojem živimo direktno utječe na stopu nasilja nad ženama. Školski kurikulum koji se temom ravnopravnosti spolova ne bavi u dovoljnoj mjeri, tržište rada koje i dalje diskriminira žene, mediji koji izvještavaju o mirnom čovjeku koji je poludio od ljubomore, zdravstveni sustav koji uskraćuje zakonom garantiranu zdravstvenu zaštitu ženama, akcije molitelja, neprepoznavanje nasilja, tretiranje nasilja kao svađe dvaju supružnika, propitivanje toga kako je žrtva doprinijela, sve dovodi i do visoke stope nasilja nad ženama.“
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je naglasila kako u hrvatskom društvu svjedočimo antirodnim pokretima koji se zalažu za rodnu ulogu muškaraca kao prirodnih vođa, a majke se svrstavaju u ulogu kućanica, roditeljica i odgojiteljica. Pritom koriste vjerski nauk i vjerske obrede kako bi tim vrijednostima i čitavim pokretima za retradicionalizaciju društva dali legitimitet. -Upravo takvi patrijarhalni obrasci koje promoviraju su korijen rodno uvjetovanog nasilja. Na to ukazuju i nacionalne i europske statistike. Samo u 2024. godine imamo šest ubijenih žena i dva pokušaja ubojstva od strane intimnih partnera. I analize MUP-a su pokazale da situacije u kojima se žena usprotivi ulozi vrhovnog autoriteta i odluči napustiti takvu zajednicu jest glavni okidač za nasilje u obitelji i femicid, navela je pravobraniteljica.
Sanja Sarnavka iz Zaklade Solidarna naglasila je da antirodni pokreti koriste koncept zaštite ljudskih prava potpuno uvrnuto, jer radikalni predstavnici većine sebe proglašavaju ugroženom manjinom. Skupine poput “klečavaca”, koje se bore za pravo na muževnost, manipuliraju vjerom i svojom ugroženošću kako bi osvojili moć i mijenjali odnose u društvu.
Odvjetnica Autonomne ženske kuće Sanja Bezbradica Jelavić osvrnula se na patrijarhalne obrasce u sudskim postupcima vezanima uz nasilje nad ženama te je kazala: “Postoji neporeciva povezanost sa povijesnim primjerima diskriminacije žena koji su tretirane kao ropkinje, s današnjim primjerima “viteza u formacijama”, molitelja na trgovima čiji zahtjevi predstavljanju novi oblik govora mržnje protiv žena kamufliranih u molitvu. To je napad na osnovna ljudska prava i temeljne slobode i integritet žena. Ovakva okupljanja, koja nemaju veze s molitvom, podržavaju patrijarhalne stavove, a danas u demokratskim društvima ne bi trebala biti dopuštena jer se radi o zloupotrebi prava na slobodu okupljanja. Država je dužna zauzeti jasan stav i reagirati na nasrtaje na ustavne vrednote jer ne može paralelno raditi edukacije i mijenjati zakone, a ujedno zatvarati oči na nasrtaje na temeljna prava žena”.
Ravnatelj zaklade Solidarna Ivan Blažević istaknuo je kako su hrvatski ultrakonzervativni pokreti preuzeli globalni diskurs kakav je razvila američka ekstremna desnica i globalno su povezani. Tijekom panela ukazao je na velike nepravilnosti u financijama zaklade Vigilare koja je godinama iskazivala razlike između prihoda i priljeva na račune zaklade, do zbroja većeg od sedam milijuna eura. Najavio je i kako će danas u svezi s tim informacijama podnijeti prijavu Ministarstvu financija.
Politički sociolog Ivan Tranfić govorio je o razvoju antirodnih globalnih pokreta koji preuzimaju ljudsko pravaški diskurs što im omogućuje pristup raznim odborima i financiranju. -Takvi su pokreti često u sprezi s politikom i određenim političkim strankama jer se na taj način politički socijalizira novi naraštaj radikalno desnih ultrakonzervativnih političara i kroz te mreže regrutiraju nove političke snage, rekao je Tranfić.
Sandra Benčić, koordinatorica Možemo! istaknula je da vjerski radikalizam moliteljskih skupina u Hrvatskoj ima brojne paralele s radikalnim islamizmom. Manipulacijom vjerskih osjećaja žele dovesti do promjene temeljnog društvenog ugovora, kako u Hrvatskoj tako i u Europi, faktičkim ukidanjem jednakosti žena i muškaraca. Njihovi napadi na ravnopravnost imaju praktične posljedice na svakodnevni život i sudbine žena žrtava nasilja.