.png)
Bukurešt - Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Mihael Zmajlović, član Izaslanstva Nikola Mažar i zamjenik člana Zvonimir Troskot sudjelovali su od 29. lipnja do 3. srpnja 2024. na 31. godišnjem zasjedanju PS OESS-a.
Središnja tema zasjedanja koje se održalo u Palači rumunjskog parlamenta bila je "Uloga OESS-a u trenutnoj sigurnosnoj arhitekturi: parlamentarna perspektiva", a na njemu je sudjelovalo oko 250 parlamentaraca iz Sjeverne Amerike, Europe i središnje Azije.
Zasjedanje Parlamentarne skupštine OESS-a otvoreno je govorima u kojima je ponovno istaknuta potreba za poštivanjem međunarodnih obveza kako bi OESS mogao učinkovito ispuniti svoj mandat. U uvodnom dijelu plenarne sjednice, predsjednik Senata Rumunjske Nicolae-Ionel Ciucă, voditelj rumunjskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Dan Barna i predsjednica Parlamentarne skupštine OESS-a Pia Kauma (Finska) podsjetili su na važnost dijaloga, suradnje i potvrđivanja zajedničkih načela OESS-a.
Fokus je ponovno stavljen na okončanje rata u Ukrajini, uz puno poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta te zemlje, za što se PS OESS-a odlučno zalaže od početka agresije Rusije na Ukrajinu. Napomenuto je da Parlamentarna skupština OESS-a ima cjeloviti pristup sigurnosti, te je ponovno istaknuta potreba borbe protiv zločina iz mržnje i nasilnog ekstremizma, uz promicanje ljudskih prava. Naglašeno je da sigurnost nije samo nepostojanje oružanih sukoba, već ona zahtijeva ekonomsku stabilnost i sigurno, održivo okruženje, te ovisi ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava.
Na prvoj plenarnoj sjednici razmatrane su dvije točke kojima je dopunjen dnevni red: “Sigurnosni i geopolitički izazovi u regiji OESS-a: Deset godina oružane agresije Ruske Federacije protiv Ukrajine,” čiji je glavni pokrovitelj bio Mykyta Poturaiev (Ukrajina), i “Pogoršanje stanja ljudskih prava u Transdnjestrijskoj regiji Republike Moldavije”, čiji je pokrovitelj bila Veronica Rosca (Moldavija). Obje su uvrštene u dnevni red uz veliku podršku parlamentaraca.
Održana je i posebna rasprava o situaciji na Bliskom istoku i njezinim implikacijama na razvoj događaja u regiji OESS-a, tijekom koje je ponuđena široka lepeza stajališta o ovoj temi.
Nikola Mažar sudjelovao je u radu Stalnog odbora Skupštine koji je, uz ostalo, ponovno izabrao glavnog tajnika PS OESS-a Roberta Montellu za treći petogodišnji mandat. Glavni tajnik je dopunio dnevni red s 16 točaka o kojima se raspravljalo na Glavnim odborima i na plenarnim sjednicama. Glavni odbori PS OESS-a izabrali su svoje vodstvo za narednu godinu.
Mihael Zmajlović sudjelovao je u radu Odbora za politička pitanja i sigurnost čiji je član. Za predsjednika tog Odbora izabran je Birgir Thórarinsson (Island), za potpredsjednika Costel Neculai Dunava (Rumunjska), a za izvjestitelja Tobias Winkler (Njemačka).
Nikola Mažar, član Odbora za ekonomska pitanja, znanost, tehnologiju i okoliš sudjelovao je u radu Odbora tijekom kojeg je izabran predsjednik Odbora Azaya Guliyeva (Azerbajdžan), potpredsjednik Artur Gerasymov (Ukrajina), te nova izvjestiteljica Paula Cardoso (Portugal).
Članovi Odbora za demokraciju, ljudska prava i humanitarna pitanja, među kojima je i Zvonimir Troskot, ponovno su izabrali predsjedavajuću Lucie Potuckovu (Češka) i potpredsjednika Sargisa Khandanyana (Armenija), te Carinu Odebrink (Švedska) za novu izvjestiteljicu.
Na plenarnoj sjednici zadnjeg dana zasjedanja Parlamentarna skupština OESS-a usvojila je „Bukureštansku deklaraciju“ kojom se poziva na striktno pridržavanje i provedbu obveza OESS-a unutar nacionalnih zakonodavstava za promicanje kulture usklađenosti i odgovornosti putem parlamentarnog zagovaranja, zakonodavnog djelovanja i nadzora.
Deklaracija sadrži tri opće rezolucije Glavnih odbora usvojenih tijekom Godišnjeg zasjedanja u Bukureštu, te 16 dodatnih točaka koje se bave širokim rasponom tema. Parlamentarna skupština izrazila je i zabrinutost zbog oživljavanja sukoba na Bliskom istoku te su u Deklaraciji istaknute globalne implikacije sukoba, uključujući moguću eskalaciju sukoba, terorizam, neregularne migracije, radikalizaciju, kao i govor mržnje, ksenofobiju, antisemitizam i islamofobiju.
Parlamentarci su ponovno pozvali sukobljene strane na konstruktivan dijalog s ciljem rješavanja sukoba i oslobađanja izraelskih talaca trenutnim prekidom vatre i dostavom humanitarne pomoći u Gazu. Što se tiče Južnog Kavkaza, u Deklaraciji je izražena zabrinutost zbog ruske okupacije Gruzije i ponovljena je potpora diplomatskim naporima u olakšavanju dijaloga i izgradnji povjerenja između Armenije i Azerbajdžana. Pozvalo se i na punu i snažnu misiju OES-a za promatranje izbora na parlamentarnim izborima ove jeseni u Gruziji.
Ostala pitanja o kojima se raspravljalo uključivala su umjetnu inteligenciju, nove sigurnosne izazove, dezinformacije i propagandu, klimatske promjene i nestašicu vode, suzbijanje širenja fentanila i drugih sintetičkih opioida, antisemitizam u regiji OESS-a, korupciju
i vanjsku politiku, migracije, trgovinu ljudima, civilno društvo i zaštitu okoliša u oružanim sukobima.
Osim usvajanja Bukureštanske deklaracije OESS-ovi parlamentarci ponovno su izabrali predsjednicu Piu Kaumu (Finska) za drugi jednogodišnji mandat. Za nove potpredsjednike Skupštine izabrani su Luis Graca (Portugal), Richard Hudson (SAD) i Gudrun Kugler (Austrija).Na zatvaranju Godišnjeg zasjedanja, predsjednica Kauma istaknula je potrebu za dubljom i sadržajnijom suradnjom, naglašavajući da su zajedničkim radom zastupnici OESS-a jači i da se mogu učinkovitije suočiti sa zajedničkim izazovima. Na završnoj plenarnoj sjednici također su govorili rumunjska ministrica vanjskih poslova Luminiţa-Teodora Odobescu i predsjedavajući OESS-a i ministar vanjskih poslova Malte Ian Borg.
Tijekom Godišnjeg zasjedanja održano je osam popratnih sastanaka na kojima se raspravljalo o temama kao što su okončanje antisemitizma, borba protiv trgovine ljudima, rješavanje utjecaja klimatskih promjena u srednjoj Aziji, potpora raseljenom stanovništvu Ukrajine, borba protiv ruskie kampanje dezinformiranja, sloboda izražavanja, ekonomska povezanost, sudjelovanje mladih u Parlamentarnoj skupštini OESS-a, međuparlamentarna suradnja u jugoistočnoj Europi, terorizam, migracija i rodna pitanja. Ovogodišnje zasjedanje bilježi i povijesno održavanje 1. molitvenog doručka u Parlamentarnoj skupštini OESS-a na kojem je uime hrvatske delegacije sudjelovao Nikola Mažar.
Na marginama zasjedanja Parlamentarne skupštine hrvatsko izaslanstvo sastalo se s predstavnicima izaslnastva SAD-a, Njemačke, Ukrajine, Azerbajdžana, Italije, Armenije, Španjolske, Norveške, Belgije, Portugala, Češke, Cipra te s predsjednicom i glavnim tajnikom Parlamentarne skupštine OESS-a Piom Kaumom i Robertom Montellom.
Na sastanku Grupe „Puta svile“ Parlamentarne skupštine OESS-a koja okuplja 27 izaslanstava Europe i srednje Azije, Mihael Zmajlović izabran je za potpredsjednika na mandat od 3 godine.
Nikola Mažar postao je punopravni član Parlamentarnog tima za potporu Ukrajini (The Parliamentary Support Team for Ukraine - PSTU) kojem je na čelu predsjednica Parlamentarne skupštine OESS-a Pia Kauma.
Tijekom zasjedanja PS OESS-a u pratnji saborskog izaslanstva bila je veleposlanica RH u Rumunjskoj Marija Kapitanović, a hrvatski zastupnici susreli su se i s djelatnicima veleposlanstva kojom su se prigodom informirali o prioritetima njihovog rada, prilikama u rumunjskom i moldavskom društvu te o Rumunjskoj i Moldaviji općenito.