.png)
Strasbourg – Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Davor Ivo Stier, članice Zdravka Bušić i Kristina Ikić Baniček te zamjenici članova Marijana Petir i Marko Pavić sudjelovali su u radu trećeg godišnjeg, tzv. ljetnog zasjedanja PSVE-a koje se ovoga tjedna održava u Strasbourgu.
Tema koja je obilježila lipanjsko zasjedanje bila je izbor novog tajnika Vijeća Europe, a na ovu funkciju izabran je, u drugom krugu glasovanja, Švicarac Alain Berset. - Čast mi je preuzeti ovu važnu ulogu i radujem se što ću doprinijeti daljnjem jačanju vrijednosti i ciljeva Vijeća Europe, izjavio je Berset nakon proglašenja rezultata glasovanja, dodavši kako je njegov prioritet osigurati da Vijeće Europe ostane ključna institucija u promicanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.
Berset, kojemu će petogodišnji mandat započeti 18. rujna 2024., prethodno je bio član švicarske vlade te je dva puta obnašao dužnost predsjednika Švicarske Konfederacije. Za čelno mjesto Vijeća Europe također su se natjecali Belgijanac Didier Reynders, trenutačni povjerenik Europske komisije za pravosuđe i Estonac Indrek Saar, bivši ministar kulture.
Glavna tajnica Vijeća Europe u odlasku Marija Pejčinović Burić u svojem posljednjem obraćanju Skupštini naglasila je važnost budućeg uspjeha organizacije i snažniju potrebu za suočavanjem s novim izazovima i s nazadovanjem demokracije u mnogim zemljama, kako bi se i dalje očuvale temeljne vrijednosti za koje se zalaže Vijeće Europe. -Tijekom mog mandata, podrška Ukrajini i rad na jačanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava bili su prioriteti. Vjerujem da će Vijeće Europe nastaviti igrati ključnu ulogu u prevladavanju demokratskih izazova na našem kontinentu, izjavila je Pejčinović Burić.
U nastavku rada, Parlamentarna skupština usvojila je rezoluciju i preporuku Davora Ive Stiera temeljenu na njegovom izvješću "Pravni i aspekti ljudskih prava agresije Ruske Federacije na Ukrajinu". Predstavljajući izvješće, koje je nastavak prošlogodišnjeg izvješća o istoj temi švicarskog zastupnika Damiena Cottiera, Stier je istaknuo kako ruska agresija na Ukrajinu i dalje svakodnevno uzrokuje smrt i razaranje, što pokazuju sve intenzivniji napadi na Harkiv i istočnu Ukrajinu. Usvojenom rezolucijom poziva se na uspostavu posebnog međunarodnog suda za zločine agresije na Ukrajinu i međunarodnog mehanizma za kompenzaciju štete uzrokovane ruskom agresijom.
U svojem obraćanju Stier je napomenuo kako bi osnivanje suda za zločine bilo u ingerenciji Vijeća Europe, u skladu s prioritetima i zaključcima Deklaracije iz Reykjavíka. Nadalje, dodao je kako bi države trebale zaplijeniti zamrznutu rusku državnu imovinu s ciljem njezinog prijenosa u međunarodni fond za odštetu za Ukrajinu. U rezoluciji se također ističe potreba za nastavkom međunarodne podrške Ukrajini, uključujući pravnu i tehničku pomoć u istraživanju i procesuiranju počinitelja zločina. -Vijeće Europe je poduzelo ključne radnje i inicijative za odgovornost Rusije za zločine, a naša je Skupština često bila na čelu tih ideja. No, vrijeme je za konkretne rezultate. Počinitelji ovih zločina, a prije svega ruski državni čelnici odgovorni za vođenje ovog rata, uključujući predsjednika Putina, moraju shvatiti da njihovi zločini neće ostati nekažnjeni i da će pravda i međunarodno pravo prevladati, zaključio je Stier.
O ovoj temi raspravljala je i zastupnica Zdravka Bušić koja je zahvalila na opsežnom izvješću koje detaljno opisuje pravne aspekte i aspekte ljudskih prava ruske agresije na Ukrajinu te naglasila potrebu prepoznavanja i rješavanja novih prijetnji, upozoravajući da bi neuspjeh u tome mogao dovesti do neočekivanih kriza. Iskazala je zabrinutost radi uplitanja Rusije u unutarnjopolitičke situacije drugih država bez straha od posljedica te pozvala na dodatno jačanje međunarodne odlučnosti i nastavak izolacije Rusije od međunarodnih institucija.
Skupština je također izvijestila o provedbi predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Sjevernoj Makedoniji, održanima 24. travnja i 8. svibnja 2024., naglasivši kako su izbori bili konkurentni, a temeljne slobode poštovane, no proces je bio obilježen negativnom retorikom i nedostacima u zakonodavnom okviru i nadzoru financiranja kampanja. PSVE je pozvala vlasti Sjeverne Makedonije da provedu sve preporuke Venecijanske komisije i ODIHR-a, revidiraju izborni zakon na transparentan i uključiv način te osiguraju jednak pristup medijima tijekom izbornih kampanja, pravedniju raspodjelu državnih sredstava za kampanje i poboljšanu organizaciju glasovanja izvan zemlje.
Ostale teme ljetnog plenuma bile su: jačanje perspektive mladih u radu Parlamentarne skupštine, zaštita branitelja ženskih prava u Europi, osiguravanje postupaka azila usklađenih s ljudskim pravima, uloga sankcija u suprotstavljanju agresorskom ratu Ruske Federacije protiv Ukrajine, hitan poziv Europi i njezinim partnerima: predviđanje trenutačnih i dugoročnih političkih rješenja za potporu raseljenom narodu Ukrajine, borba protiv brisanja kulturnog identiteta u ratu i miru, procesi pomirenja za prevladavanje prošlih sukoba i izgradnju zajedničke mirne budućnosti – pitanje pravedne i jednake naknade štete, izazovi demokracije u Gruziji, rat u Gazi - poput oslobađanje talaca, provedba trenutačnog prekida vatre i pružanje humanitarne pomoći, zaštita ljudskih prava za buduće generacije i dr.
Skupština je usvojila i rezoluciju „Vrijeme nakon sukoba: deaktiviranje tempiranih bombi za siguran povratak raseljenih osoba“ temeljenu na izvješću bivšeg saborskog zastupnika Domagoja Hajdukovića, člana Izaslanstva u 10. sazivu Hrvatskoga sabora.
Plenumu su se, tradicionalno, obratili i visoki gosti: predsjednik Nacionalnog vijeća Austrije Wolfgang Sobotka, predsjednik Islanda Guðni Thorlacius Jóhannesson, ministar socijalnih pitanja i tržišta rada Islanda Guðmundur Ingi Guðbrandsson, trenutačni predsjedavajući Odborom ministara Vijeća Europe i ministar vanjskih poslova Litve Gabrielius Landsbergis, visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Türk i povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Michael O'Flaherty.
U nastavku sjednice Skupština je izabrala suce Europskog suda za ljudska prava Andrása Jakaba iz Austrije, Juha Lavapura iz Finske te Mateja Durovića iz Srbije.
U sklopu zasjedanja, dodijeljena je i prva "Vigdís nagrada za osnaživanje žena". Nagradu je predsjednik PSVE-a Theodoros Rousopoulos uručio Centru za žene "Irida" u Grčkoj, nevladinoj organizaciji koja radi na poboljšanju života žena koje se suočavaju sa siromaštvom, socijalnom isključenošću i rodno uvjetovanim nasiljem.
Tijekom ljetnog plenuma, zastupnici Kristina Ikić Baniček i Marko Pavić susreli su se predsjednikom Mreže mladih Hrvatske Marinom Capanom s kojim su razmijenili mišljenja o važnosti uključenosti mladih u politiku, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini. Sugovornici su se složili kako niska zastupljenost mladih ljudi u nacionalnim parlamentima, pa tako i u Hrvatskome saboru, nije ohrabrujuća za daljnje uključivanje mladih u politiku, no izrazili su zadovoljstvo rezolucijom usvojenom u utorak u Skupštini temeljenom na izvješću "Jačanje perspektive mladih u radu Skupštine", kojom PSVE poziva na uspostavu mehanizma koji bi osigurao snažnije uključivanje mladih ljudi u procese donošenja odluka. Novi mehanizam, „PACE-Youth Participation Mechanism“, uključivat će suradnju članova Skupštine i mladih Europljana.
Zastupnica Marijana Petir održala je sastanak s predstavnicima organizacije "Alliance Defending Freedom" i Europskog saveza udruga katoličkih obitelji s kojima je razgovarala o zaštiti ljudskih prava, posebice prava na slobodu vjeroispovijesti koje se, kako su se složili sugovornici, svakog dana sve više krši.
Na marginama zasjedanja održana je ceremonija dodijele medalje i diplome bivšim članovima PSVE-a i njihovo imenovanje počasnim članovima Skupštine. Predsjednik Rousopoulos uručio je medalju i diplomu bivšim zastupnicima Domagoju Hajdukoviću (Hrvatska), Selin Sayek Böke (Turska) i Lordu Alexanderu Dundeeju (Ujedinjena Kraljevina).
U Vijećnicu Parlamentarne skupštine donesena je u srijedu olimpijska baklja koju na njezinom putu od antičke Olimpije u Grčkoj do grada domaćina Olimpijskih i Paraolimpijskih igara 2024. godine Pariza nosi oko 11.500 trkača. Olimpijska baklja dočekana je ovacijama parlamentaraca, a nosači su ju potom proveli ulicama Strasbourga.