Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala na 21. drvno-tehnološkoj konferenciji

Opatija – Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, kao izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, sudjelovala je u ponedjeljak na 21. Drvno-tehnološkoj konferenciji. 

Otvarajući konferenciju Petir je rekla kako je saborski Odbor usko surađivao sa predstavnicima sektora kada je riječ o pitanjima očuvanja i održivog upravljanja hrvatskim šumama i ruralnim područjima, biogospodarstvu, zelenim radnim mjestima, klimatskim izazovima, važnosti prijenosa znanja ali i podizanja interesa učenika i studenata za školovanje u području šumarstva i drvne tehnologije.

Također je upozorila i pozvala na oprez kada je riječ o politikama koje se donose o šumama jer i dalje, kako je istaknula, postoje pokušaji da se upravljanje šumama podigne na europsku razinu s čime se struka u Hrvatskoj ne slaže. –Već donesene odredbe RED III regulative i predviđene obveze oko dokazivanja porijekla drvnog materijala ili pak direktiva o deforestaciji koja bi trebala stupiti na snagu krajem ove godine, kod šumarskog sektora izazivaju zabrinutost, upozorila je Petir.

Nadalje, kako je rekla Petir, ne smije se zanemariti sve jači utjecaj klimatskih promjena podsjetivši na nevrijeme koje je izazvalo nezapamćene štete na stoljetnim šumama u Spačvi, čija će sanacija trajati godinama. –Prema analizi Europske komisije, Hrvatska ima bogate izvore biomase i jedan od najvećih potencijala za razvoj biogospodarstva u Europskoj uniji, što nam daje priliku za zeleni razvoj ruralnih područja i brojne gospodarske mogućnosti, pa time i jačanje sigurnosti zapošljavanja na ruralnim područjima, naglasila je Petir dodavši kako uz poljoprivredni sektor, upravo šumarski i drvoprerađivački sektor treba gledati kao pokretače ruralnih i regionalnih gospodarstava koji mogu doprinijeti jačanju socijalne kohezije i stabilnosti. 

–Zato nam je potrebna konstruktivna rasprava, koordinacija politika i međusektorska suradnja, koje će naše proizvođače usmjeriti prema većoj finalizaciji proizvoda, zadržavajući tako u Republici Hrvatskoj dodanu vrijednost i osiguravajući prepoznatljivost hrvatskih drvnih proizvoda na europskom i svjetskom tržištu, zaključila je Petir.

Organizator konferencije Marijan Kavran posebno je zahvalio zastupnici Petir koja je, kako je rekao, na razini EU izborila izuzeće za Hrvatsku u okviru LULUCF uredbe te je to, po njegovim riječima, bilo prvo zakonodavno izuzeće koje je Hrvatska dobila od kada je članica Europske unije. Kako je rečeno, bez ovog izuzeća drvoprerađivački sektor u Hrvatskoj bio bi na velikom gubitku jer ne bi mogao koristiti 40 posto etata, a emisije stakleničkih plinova koje hrvatske šume apsorbiraju ne bi se računale kao doprinos Hrvatske ublažavanju klimatskim promjenama, te bi to za Hrvatsku imalo financijske i gospodarske posljedice.

Skup je održan pod pokroviteljstvom Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede, stoga je državni tajnik Mladen Pavić kao izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u svom obraćanju najavio kontinuitet u vladinim potporama ovom sektoru, bilo kroz programe iz EU ili iz nacionalnih izvora.

Tijekom konferencije kao ključno sektorsko pitanje se nametnulo rješavanje izazova povezanih s klimatskim promjenama, ali i moguća refleksija novih politika na šumarski sektor i na europskoj i na nacionalnoj razini. U okviru panela na kojem je sudjelovala zastupnica Petir vrlo detaljno su analizirane europske teme iz sektora drvne industrije i šumarstva.

Konferencija u Opatiji se kroz proteklih dvadeset godina etablirala kao središnje mjesto razmjene sektorskih ideja u ovom dijelu Europe koja već tradicionalno nudi upoznavanje s najaktualnijim tržišnim trendovima i pokazateljima. Ovogodišnje teme su bile prilagođene situaciji na tržištu, a posebno je istaknuto kako još uvijek složene prilike nameću potrebu za analizom aktualnih kretanja i trendova. Na ovom skupu su se mogle čuti i najave nekih optimističnijih tonova, iako, kako je upozoreno, još uvijek neki podsektori bilježe pad u obimu poslova na nekim tržištima u rasponu od dvadeset do trideset posto.