.png)
Zagreb - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je na Konferenciji „Poljoprivreda i ruralni razvoj Zagorja – strategije, inovacije i održivost“ koja je u organizaciji LAG-a Zeleni bregi održala u Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije.
Predsjednik LAG–a Zeleni bregi Žarko Miholić rekao je kako je LAG Zeleni bregi u fazi izrade lokalne razvojne strategije za razdoblje 2023. – 2027. i upravo ova konferencija treba dati odgovor na to na koji način i kako gledati poljoprivrednu politiku u narednom periodu, a isto tako da se učini iskorak u izradi strategije i sve što je bitno, potrebno i uskladivo s politikom koja se provodi, ugradimo u nju, kako bi se pripremio cjelokupan prostor koji LAG priprema za što uspješniju aplikaciju u sljedećem razdoblju.
- Važno je da se sve potrebe hrvatskog ruralnog prostora čuju na način da polaze od onih koji tu doista žive i osjećaju te izazove najbolje i da onda sučelimo taj pristup sa svime što imamo kako bismo na najbolji način odgovorili takvih potrebama putem primjene ovog pristupa iz programa ruralnog razvoja. Do sada je LAG – ovima koji djeluju na području Zagorja dano 27 milijuna kuna, a do današnjeg dana isplaćeno je više od 22 milijuna kuna, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Marijana Petir rekla je kako ju veseli što je u 2022. godini – Europskoj godini mladih, Krapinsko-zagorska županija prepoznala važnost uključivanja mladih u postizanje ciljeva koji se planiraju za poljoprivredu i ruralni razvoj Hrvatskog Zagorja. Podsjetila je na preporuke Europske komisije za izradu nacionalnog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, kojima je upozoreno na potrebu prepoznavanja mladih poljoprivrednika, kao glavnih čimbenika procesa konsolidacije hrvatske poljoprivrede.
- Jasno je da su mladi poljoprivrednici ovdje posebno istaknuti zato što su tehnički učinkovitiji i otvoreni prema primjeni novih znanja i tehnologija, a znamo da je nova Zajednička poljoprivredna politike usmjerenija prema rezultatima, ali i prema korištenju tehničkih, znanstvenih i stručnih dostignuća kojima se nastoji reverzibilizirati postupak utjecaja na prirodu i okoliš i smanjiti utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu, istaknula je Petir.
- Upravo su to, rekla je, razlozi zbog kojih mladi poljoprivrednici nose ključeve razvoja i unapređenja poljoprivrede, ne samo hrvatske, već i europske. Dodala je kako u Republici Hrvatskoj prevladavaju stariji nositelji poljoprivrednih gospodarstava čija znanja i iskustava mladi poljoprivrednici trebaju prepoznati i cijeniti, ali još važnije, trebaju ih nadograditi kako bi se očuvali osnovni resursi za proizvodnju hrane i zaštitili naši nacionalni interesi u koje se svakako ubraja i osiguranje dovoljnih količina hrane za naše građane, po priuštivim cijenama. Podsjetila je i na prepreke koje stoje na putu ulaska mladih poljoprivrednika u poljoprivredu, poput ograničenog pristupa poljoprivrednom zemljištu, nepokrivenost svih ruralnih područja širokopojasnim Internetom, dostupnost financijskih i kreditnih sredstava za pokretanje proizvodnje, kao i ograničenja koja su vezana uz gospodarsku, prometnu, komunalnu, socijalnu i društvenu infrastrukturu.
- Uz sve navedeno, moramo razgovarati i o mogućnostima formalnog, stručnog i visokoškolskog obrazovanja, ali i drugih oblika savjetovanja i edukacije, koje su mladim ljudima dostupne na ruralnim područjima. Udio poljoprivrednika s visokim strukovnim obrazovanjem u Hrvatskoj i dalje je za 52 posto ispod prosjeka EU-a. Jedan savjetodavac u Hrvatskoj dolazi na 585 gospodarstava što je nedovoljno pa savjetodavnu službu treba kapacitirati i ulagati u znanja i vještine savjetnika, a osim javne, potrebno je financirati i privatnu savjetodavnu službu, naglasila je Petir.
- Sve ovo utječe na ostanak mladih u poljoprivredi i na ruralnim područjima. Ako mladima ne damo alate da od proizvodnje koju već obavljaju ili koju planiraju raditi u budućnosti stvore dodanu vrijednost, onda nećemo daleko stići. Puno je posla pred nama. I dok EU izdvaja 2 posto BDP-a za inovacije i razvoj, mi izdvajamo svega 0,81 posto, stoga projekcija u Strategiji poljoprivrede da ćemo do 2030. izdvajati 2,5 posto BDP-a budi nadu da ćemo povećati produktivnost poljoprivredne radne snage u Hrvatskoj te da ćemo se više okrenuti preradi poljoprivrednih proizvoda, rekla je Petr i dodala da ćemo otklanjanjem prepoznatih prepreka mladima olakšati odluku da ostanu na hrvatskom selu ili onima koji su otišli da se vrate.