.png)
Zagreb – Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u petak tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o važnosti i ulozi pedijatrije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kako bi se skrenula pozornost javnosti, nadležnih institucija i svih dionika društva na velike probleme s kojima se suočava primarna pedijatrija, prije svega zbog kroničnog nedostatka specijalista primarne pedijatrije.
Uz saborske zastupnike, članove Odbora, na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, predstavnici Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju i predstavnici struke.
Predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac uvodno je napomenula kako je sjednica sazvana na inicijativu Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju koje upozorava na vrlo loše stanje u primarnoj pedijatriji zbog velikog nedostatka pedijatara i zbog čega se postavlja pitanje kadrovske održivosti ovog sustava. Sabljar-Dračevac je navela podatke prema kojima u Republici Hrvatskoj samo 253 pedijatra skrbi o oko 300 000 djece te da u Hrvatskoj već sada, u odnosu na planiranu mrežu HZZO-a, nedostaje 75 pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, što čini 23 posto od planirane mreže HZZO-a. - Koliko je izražen taj manjak sada zorno oslikava podatak da je praktički svako deseto predškolsko dijete bez skrbi primarnog pedijatra, a dodatno zabrinjava činjenica da je njihova prosječna dob 55 godina, a čak 40 posto ih je starije od 60 godina, kazala je Sabljar-Dračevac.
Predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju, Mirjana Kolarek Karakaš, dr. med., spec. pedijatrije istaknula je kako se primarna pedijatrija ne brine samo o fizičko zdravlju djeteta, već i njegovom mentalnom zdravlju. – Zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već fizičko, psihičko, socijalno i ekonomsko blagostanje, kazala je Kolarek Karakaš. Predstavila je rad Društva koje postoji od 1995., te dala povijesni prikaz zdravstvene skrbi o djeci. – Osnovni cilj nam je osigurati svakom djetetu optimalno zdravlje, djeca su ranjiva skupina, a naročito djeca s posebnim potrebama, istaknula je. Govoreći o problemima s kojima se primarna pedijatrija susreće podsjetila je kako je Sabor 1993. donio zakon prema kojemu pedijatar ostaje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, no kako je naglasila „zakon je jedno, a drugo su mogućnosti“. - Prema standardima EU-a, jedan tim trebao bi skrbiti o 850 djece, dok je danas slučaj da jedan, i to vrlo često nepotpun tim, skrbi za oko 1000 djece, upozorila je Kolarek Karakaš te dodala da se obim posla udvostručio, pa tako primarni pedijatri, koji bi prema standardima trebali pregledati 34 djece dnevno, pregledaju ih od 70 do 80, pada kvaliteta rada, a i liste čekanja su dulje. Naglasila je da iako je natalitet manji i ima manje djece, zahtjevi su veći, a načini liječenja su kompleksniji.
Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva prim. Željko Plazonić, dr. med. kazao je kako je mrežom javne zdravstvene službe definiran broj timova u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece te da je za područje RH predviđeno ukupno 330 timova, dok je s danom 28. veljače 2022. godine bilo ugovoreno 283 tima. Objasnio je da je kadrovski normativ za jedan tim u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece 950 djece do 7 godina života. Istaknuo je da se popunjenost službe prati se kontinuirano, a najveći problem je pedijatarska skrb u ruralnim područjima. Također je naglasio da je i velik problem što će do 2025. godine 93 specijalista pedijatra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti steći uvjete za mirovinu. Posebno je istaknuo kako brigu o primarnoj pedijatriji trebaju voditi i jedinice lokalne samouprave jer one najbolje poznaju stanje u svojim sredinama.
Govorio je i o važnosti specijalizacija iz primarne pedijatrije, financiranju specijalističkog usavršavanja iz EU fondova, te Nacionalnom planu specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje 2020. do 2024. koje obuhvaća i potrebe zdravstvenog sustava za odgovarajućim specijalnostima zdravstvenih radnika. Spomenuo je i kako se u narednom razdoblju planiraju uspostaviti dispanzeri za ranu rehabilitaciju djece s posebnim potrebama, te upozorio također na problem nedostatka dječjih psihijatara koji su itekako potrebni jer djeca, zbog okolnosti u kojima sada žive, imaju sve više problema i na njih se mora odmah reagirati.
Rukovoditeljica Službe za ugovaranje zdravstvene zaštite HZZO-a mr. Dubravka Pezelj Duliba, dr. med. spec., kazala je kako da u Hrvatskoj ima oko 257 tisuća osiguranih osoba mlađih od 7 godina, no da se zbog premalog broja pedijatara ne može smanjiti broj djece po timu. Članica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu HLK Ilonka Artuković, dr. med. spec. pedijatrije također je upozorila na katastrofalnu situaciju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Kazala je kako HLK vodi Digitalni atlas hrvatskog liječništva koji sadrži sveobuhvatan pregled liječništva u Hrvatskoj tako i pedijatara. Ponovila je kako su zahtjevi sve veći, a zbog preopterećenosti liječnika puno se propušta u pregledima te nema dovoljno sistematskih pregleda djece.
Aida Mujkić, dr.med., spec.pedijatrije iz Hrvatskog liječničkog zbora skrenula je pozornost na otegotne okolnosti zbog kojih pada interes za pedijatriju. - Specijalizacija je jako teška, primarna traje oko 5 godina, uža još 2 do 3 godine, što znači ukupno 7 do 8 godina, kazala je Mujkić. Dodala je da to nije samo problem u Hrvatskoj nego i na razini Europe jer su specijalizacije teške, rad je sve zahtjevniji, a i roditelji su sve zahtjevniji. – Postavlja se i pitanje je kakav je položaj pedijatra u društvu, jer pedijatri su također suočeni s napadima u javnosti i na društvenim mrežama, upozorila je. Podsjetila je da je kriza i u obiteljskoj medicini i ginekologiji, a sve manje mladih je zainteresirano za studij medicine i više se prepoznaju u drugim strukama koje su lakše.
Đurđa Španović, dr. med. spec. pedijatrije, bivša predsjednica HDPSP smatra da je nužno pravovremeno upućivanje dovoljnog broja liječnika na specijalizaciju za primarnu pedijatriju, da Nacionalni plan usavršavanja treba provoditi žurno te da mreža javnozdravstvene službe treba ići korekciju. - Imamo infrastrukturu, ali kadar je bazičan, naglasila je. Dr. med., specijalist pedijatar, Đurđica Šešo – Šimić iz specijalističke pedijatrijske ordinacija Sesvete također je upozorila kako nije važno samo imati raspisane specijalizacije, već podići dignitet struke, kako bi se primarni pedijatar osjećao prihvaćeno i poštovano. Istaknula je da je važno da primarni pedijatar bude uključen u donošenje odluka primarne pedijatrije, a ne da im se nameću određeni postupci bez prethodne konzultacije s njima.
Članice Odbora Andrea Marić i Maja Grba – Bujević, osvrnule su se na situaciju u jedinicama lokalne samouprave i regionalnoj upravi. – Najmlađe stanovništvo je upravo u Međimurskoj županiji, pogotovo romske populacije, djeca rađaju djecu, upozorila je Marić. – Na jedinicama lokalne samouprave i regionalnoj upravi je da planiraju zdravstvenu skrb, oni su vlasnici i upravljači koji trebaju voditi brigu o pedijatrima, istaknula je Grba-Bujević koja se ujedno založila za aktivnije promoviranje pedijatrije na katedrama medicinskih fakulteta, pozivanje studenata medicine na pedijatarske kongrese te omogućavanje dežurstva studenata viših godina na pedijatarskim odjelima.
Predsjednica Odbora Sabljar-Dračevac je kazala kako se iz svega iznesenog vidi da je stanje u pedijatriji alarmantno, te da najveći problem proizlazi iz kroničnog nedostatka pedijatara, zbog čega se postavlja i pitanje kadrovske održivosti sustava. - Ova tema mora ući u fokus javnosti, zaključila je Sabljar-Dračevac.