Odbor za zaštitu okoliša i prirode održao tematsku sjednicu o infrastrukturi i tehnologiji za razvrstavanje otpada u jedinicama lokalne samouprave

Prelog - Odbor za zaštitu okoliša i prirode održao u utorak sjednicu o temi "Infrastruktura i tehnologija za razvrstavanje otpada u jedinicama lokalne samouprave – primjeri dobre prakse". 

Polazeći od ambicioznijih ciljeva u pogledu gospodarenja komunalnim otpadom definiranih novim Zakonom o gospodarenju otpadom te uvažavajući činjenicu da je velik dio jedinica lokalne samouprave još daleko od ostvarenih ciljeva, Odbor je održao sjednicu s ciljem detektiranja postojećih dobrih praksi gospodarenja komunalnim i drugim vrstama otpada na lokalnim razinama. Naime, RH u cjelini, a i velik dio jedinica lokalne samouprave još su daleko od zadanih nacionalnih ciljeva. 

Kao primjer dobre prakse među jedinicama lokalne samouprave i jedan od lidera održivog gospodarenja otpadom u RH ističe se Grad Prelog koji je u pet godina trostruko povećao postotak odvojeno prikupljenog otpada te danas postiže 70 posto odvojenog prikupljanja. Lokalni je to primjer koji dokazuje da je upravo sustav razdvajanja otpada na kućnom pragu i uspostava vlastite lokalne infrastrukture za obradu i oporabu otpada, uz neizostavnu edukaciju stanovništva, ključni element u dostizanju zadanih ciljeva.

Gradonačelnik Grada Preloga i ujedno član Odbora za zaštitu okoliša i prirode Ljubomir Kolarek uvodno je istaknuo da je respektabilan postotak odvajanja otpada rezultat dugogodišnjeg rada Grada Preloga odnosno svih 14 jedinica lokalne samouprave okupljenih u GKP PRE-KOM d.o.o. Naglasio je da je ovo gradsko komunalno poduzeće osnovano prije dvadeset godina te je kroz to vrijeme uloženo preko 40 milijuna kuna u sustav gospodarenja otpadom. Pri tome velik je uzlet u ulaganjima uslijedio nakon 2013. ulaskom RH u Europsku uniju i dostupnošću fondova. 

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat detaljnije se osvrnuo na obveze koje su jedinicama lokalne samouprave propisane novim Zakonom o gospodarenju otpadom radi ispunjenja ciljeva smanjenja odlaganja otpada i povećanja odvajanja i recikliranja otpada. Prezentirao je strukturu odobrenih i potpisanih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija za 2014.-2020. godinu odnosno ukupno ugovorenih 3,86 milijarde kuna, kao i mogućnosti za daljnja ulaganja u infrastrukturu kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine od ukupno 1,25 milijarda kuna. Nastavno na informaciju o statusu pripreme CGO-a istaknuo je kako u novom programskom razdoblju odnosno u Programu konkurentnost i kohezija za razdoblje 2021.-2027. nije prihvatljivo sufinanciranje EU-a sredstvima ulaganja u odlagališta te ulaganje u postrojenja za obradu preostalog otpada tj. obrada miješanog komunalnog otpada u postrojenju za mehaničko-biološku obradu. Kod CGO-a umjesto ulaganja u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada predlažu se ulaganja u postrojenja za recikliranje i oporabu. Ukupna planiranja ulaganja u kružno gospodarstvo iznose 166 milijuna eura, a od toga za program sprječavanja nastanka otpada i jačanja kružnosti je planirano 66 milijuna eura, u sklopu te investicije sufinancirat će se i postrojenja za recikliranje i oporabu. 

Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknula je da je Fond sufinancirao Gradu Prelogu izgradnju sortirnice i kompostane 2014. i 2015. u visini 80 posto ukupne investicije te nabavu razne komunalne opreme i vozila za odvojeno prikupljanje otpada, edukaciju građana i  izgradnju reciklažnog dvorišta u visini 40 posto ukupne investicije. U međuvremenu Grad Prelog je ostvario EU sredstva na javnim pozivima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja  koja su uložena u povećanje kapaciteta kompostane i nabavu dodatnih strojeva tako da danas kapacitet kompostane prelazi 7000 tona godišnje. Osim navedenog, putem sredstava EU-a izgrađeno je reciklažno dvorište za građevinski i glomazni otpad te centar za ponovnu uporabu. Grad Prelog i svih 12 JLS-ova sudjelovalo je u projektu nabave spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada koji je provodio Fond u ime 407 JLS-ova i za koji je nabavljeno preko 1.200.000 kom spremnika raznih vrsta i zapremina i za koja su ostvarena bespovratna sredstva EU-a u visini 85 posti ukupne vrijednosti, dok su 15 posto osigurale JLS-ovi koje su sudjelovali u ovom projektu. Vrijednost ukupne investicije iznosila je 362 milijuna kuna. 

Direktor GKP PRE-KOM d.o.o. Siniša Radiković istaknuo je da putem ovog komunalnog poduzeća 14 JLS sporazumno gospodare otpadom te ono pokriva 43,5 posto Međimurske i 7,4 posto Varaždinske županije s potencijalom za širenje. Rezultat navedenog je da je u 2020. skupljeno blizu 11000 tona otpada, odloženo samo 3344 t dok su sve ostalo sami obradili. Pri izgradnji ovog sustava ključna je bila suradnja te je puno ulagano u edukaciju i informiranje korisnika usluge. Izuzetno lošim ocijenio je podatak da  69,07posto JLS odvaja ispod 15 posto. Istaknuo je da, ukoliko se ne poveća odvojeno sakupljanje i obrada korisnog otpada neke JLS-ove s početkom rada centara za gospodarenje otpadom očekuje jedno veliko poskupljenje. S druge strane dobre rezultate bilježi svega 23 JLS koje su odvojeno sakupile više od 50 posto. Riječ je o 4,14 posto JLS-a, svih 12 iz grupacije PRE-KOM. Ovdje prednjači Prelog s 70,98 posto odvojeno prikupljenog otpada, Koprivnica s 55,75 posto, Krk s 53,29 posto te Čakovec s 48,95 posto. Naglasio je da su nažalost JLS i komunalna društva nespremna i nezainteresirana za raspisane nacionalne i javne pozive EU-a za gradnju infrastrukture za gospodarenje otpadom. Sa stajališta JLS najveći problem vidi u sakupljanju biorazgradivog komunalnog otpada, nedostatku kompostana, obradi glomaznog otpada, sortirnica i kašnjenju CGO-a. 

Članovi Odbora u raspravi su pozdravili primjer dobre prakse Grada Preloga te je ujedno iznesen prijedlog organizacije tematske sjednice Odbora u jednoj od JLS koje ne funkcioniraju dobro po pitanju uspostave sustava odvojenog sakupljanja otpada. Otvoreno je i pitanje opravdanosti termičke obrade otpada i izgradnje energana u Republici Hrvatskoj.  

Nakon održane sjednice članovi Odbora obišli su Gradsko komunalno poduzeće PRE-KOM d.o.o. te kompaniju Tehnix d.o.o. u Donjem Kraljevcu.