.png)
Zagreb – Na inicijativu Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije (HKKOI) u Saboru je u četvrtak održana tematska sjednica Odbora za obranu s temom uvida u stanje i jačanje kapaciteta hrvatske obrambene industrije kao odgovor na krize.
Na sjednici su uz članove Odbora i HKKOI-a sudjelovali i predstavnici Ministarstva obrane, Glavnog stožera Oružanih snaga i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
–Trenutačno stanje kapaciteta obrambene industrije i uloga HKKOI-a, očekivanja sektora hrvatske obrambene industrije od novog Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske (DPR OSRH), povezivanje strateških i planskih dokumenata DPR-a sa Strategijom pametne specijalizacije RH 2021.–2027. i korištenje mogućnosti za financiranje razvoja te promišljanja o podizanju kapaciteta domaće obrambene industrije korištenjem robnih rezervi, aktiviranjem pričuvnog sastava OSRH ili uvođenjem oblika vojnog roka, kao otvorena pitanja za raspravu najavio je predsjednik Odbora za obranu Franko Vidović u svom uvodnom obraćanju sudionicima sjednice. Vidović je pritom izrazio nadu u otvoreni dijalog na stručnim podlogama o temama koje zbog utjecaja na obranu, nacionalnu sigurnost i svojih gospodarskih implikacija imaju sve veću važnost.
Imajući u vidu postojeće subjekte izvrsnosti i potencijale u sektoru obrambene industrije, a u kontekstu sve učestalijih kriza, predsjednik HKKOI-a Goran Basarac istaknuo je važnost razvoja hrvatske obrambene industrije, ali i jačanja svjesnosti dionika o važnosti ulaganja u sigurnost i obranu zemlje te jače suradnje zainteresiranih strana, od države do proizvođača. – Fokus treba biti na strateškom i dugoročnom planiranju hrvatskih potreba kako bi subjekti iz sektora obrambene industrije imali orijentir za ulaganja i proizvodnju, sažeo je Basarac dodavši kako strateško planiranje u obzir mora uzeti trenutačne i potencijalne okolnosti u svijetu, strateška partnerstva, odabir i dostupnost sirovina, istraživanje i realne razvojne projekte. –Imamo fragmentiranu industrijsku bazu, a potrebno je postići stratešku autonomiju, dodao je dopredsjednik HKKOI-a Gordan Pešić.
Državni tajnik u MORH-u Zdravko Jakop podsjetio je kako se hrvatski proračun za obranu više godina kontinuirano smanjivao, a da su nove okolnosti rusko-ukrajinskog rata Europu potaknule na buđenje. –Što se dostupnih europskih sredstava tiče, postoje značajne administrativne prepreke. U jednoj nabavi sudjeluju tri proizvođača iz tri zemlje, kao primjer je naveo Jakop. –Prigoda je da se Ministarstvo gospodarstva probudi. Klasteri i pametna specijalizacija su dobra stvar, ali nisu zaživjeli, kazao je zastupnik Rajko Ostojić i predložio uvođenje dužnosti potpredsjednika u Ministarstvu gospodarstva koji bi se bavio pitanjem obrane i sigurnosti. Na to se nadovezao i član HKKOI-a i direktor tvrtke Šestan-Busch Alojzije Šestan rekavši da je klasteru potrebna podrška svih institucija i temeljno razumijevanje autora strateških dokumenata kako industriji iz njih moraju biti vidljive i razumljive konkretne činjenice i podaci. –Prolazimo Covid, poplave, potrese, a sada nam prijeti i nuklearni napad. Što da se nešto dogodi Nuklearnoj elektrani Krško, je li Hrvatska spremna za takvu katastrofu - nije, ustvrdio je Šestan i dodao da su industriji kao podrška države potrebne nove strategije i novi dokumenti te suradnja, organizacija i bolje pozicioniranje koje će omogućiti bolje korištenje sredstava iz Europskog obrambenog fonda.
Osvrnuvši se na pripremu strateške dokumentacije, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman govorila je o izradi S3 strategije odnosno Strategije pametne specijalizacije kao podlozi za korištenje europskih sredstava u razdoblju od 2021. do 2027., a kako bi se utvrdile konkurentske sposobnosti unutar EU-a. –To podrazumijeva usku suradnju državne uprave, akademske zajednice i poslovnog sektora, tako se stvara dodana vrijednost u društvu, naglasila je Mikuš Žigman i potvrdila nastavak suradnje s klasterom. –Obrambeno planiranje je dugoročan proces i svjesni smo potrebe za horizontalnim povezivanjem, no nedostaju nam stručnjaci, ljudski resursi i znanje u sustavu, priznao je Ivica Grebenar, ravnatelj Uprave za materijalne resurse u MORH-u, govoreći o realnim materijalnim mogućnostima i novim okolnostima koje DPR, koji je u izradi, treba uzeti u obzir.
Tijekom rasprave u kojoj su sudjelovali članovi Odbora naglašena je, među ostalim, potreba za promjenom poimanja privatne tvrtke u sektoru obrambene industrije koju država u svom djelovanju treba bezrezervno podržavati, a osobito u okviru gospodarske diplomacije. Kao prioritet su naglašene potrebe osiguravanja sigurnosti građana, a u tom kontekstu osiguravanje skloništa i zaštitne opreme, robnih zaliha. –Glavni stožer može donijeti odluku o dizanju 30 tisuća ročnika, što će obući, gdje će biti smješteni, što će jesti. Fokusiramo se na visoku stratešku razinu, a zaboravimo napraviti korak. Sigurnost je dobila novu dimenziju i sada sredstva više nikome nisu problem, rekao je zastupnik Željko Sačić.
–Ovdje je riječ o državnim poslovima, ne poslovima jednog ili drugog ministarstva, a naš je problem utoliko veći što nam ministarstva ne surađuju, jer su previše zatvorena. Država nam je izbirokratizirana i ne funkcionira na pravi način. Ni ministar se ništa ne pita, nego se čeka premijer. Mora postojati suradnja, povjerenje, podjela poslova i odgovornosti, a ne dugoročne planove od kojih se prvom prigodom odstupa. Planiranje mora biti strateški postavljeno, sažela je bivša ministrica obrane Željka Antunović.
–Danas raspravljamo o tome je li 50 milijuna eura za tvornicu streljiva previše. Rusija raspolaže nuklearnim oružjem, no za to vrijeme kalašnjikovi razaraju ruske tenkove čiji je omjer cijena neusporediv. Stoga moramo razmišljati unaprijed, a ne nakon što se katastrofa dogodi, kazao je bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Josip Lucić i kritizirao sustav koji ne cijeni i ne koristi sve raspoložive ljudske potencijale koji raspolažu odgovarajućim iskustvom.
Članovi Odbora Josip Đakić i Ante Deur ustvrdili su, između ostaloga, da je rasprava dala uvid u postojeće nedostatke i izazove te da su otvorena brojna pitanja koja Vlada prepoznaje. –Potrebno je osigurati sredstva kako bi se razvijali programi i inovacije, dostatne zalihe i oprema, ali je potrebno i provjeriti vode li nadležna županijska tijela računa o potrebama stanovništva kako bi trebali, naglasio je Đakić.
Predstavnici HKKOI-a zaključno su uputili poziv izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za detaljnom razradom Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske u smislu definiranja strateških razvojnih projekata kako bi se klasteru pružile smjernice i olakšao posao. Dodatno je zatražena podrška profesionalizaciji i financiranju klastera u interesu države, a kako su to učinile Danska, Njemačka, Grčka i druge napredne zemlje.
Na kraju rasprave donesen je jednoglasan zaključak da se Odbor za obranu zalaže da se u procesu donošenja strateških i planskih dokumenata razmotre analize i prijedlozi javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora u svrhu olakšavanja pristupa hrvatskih poduzetnika međunarodnom i europskom tržištu i podizanja konkurentnosti obrambeno-sigurnosne industrije u RH.
Pozadinske informacije: Vrijednost proizvodnje vojne industrije iznosi 209 milijuna eura u usporedbi s ukupnim godišnjim prihodom prerađivačke industrije koji iznosi 24 milijarde eura. Vojna industrija u 2020. i 2021. bilježi značajan rast prihoda, izvoza i broja zaposlenih. Broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji iznosi 230 tisuća, dok broj zaposlenih za potrebe vojne industrije iznosi oko 2.500. Po proizvodnji, prihodima i broju zaposlenih dvije tvrtke čine više od 70 posto ukupne hrvatske vojne industrije – HS-Produkt i Šestan-Busch.