.png)
Zagreb – Trgovanje zaposlenika Hrvatske narodne banke vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužena Hrvatska narodna banka bila je tema u četvrtak poslijepodne održane sjednice saborskoga Odbora za financije i državni proračun.
Sjednica je sazvana na zahtjev četvero članova Odbora, Zvonimira Troskota (Most), Vesne Vučemilović (Hrvatski suverenisti), Borisa Lalovca (SDP) i Marijane Puljak (Centar), a povodom napisa jednog portala o trgovanju 40-tak zaposlenika HNB-a obveznicama i dionicama banaka u protekle 22 godine, među kojima i guverner Boris Vujčić i viceguvernerka Sandra Švaljek.
Vujčić je izvijestio članove Odbora da je nakon medijskih napisa zbog sumnje u trgovanje temeljem povlaštenih informacija inicirao nadzor Hanfe nad HNB-om koji još nije dovršen. – Mi nemamo nikakvih indicija da je došlo do trgovanja temeljem povlaštenih informacija. Jedino Hanfa ima mogućnost nadzora nad ovim pitanjem, stoga budimo oprezni s ovakvim tvrdnjama, pričekajmo završetak Hanfinog nadzora, a i našeg internog, kazao je uvodno guverner Vujčić.
Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek, koja je 2012. godine, tada kao vanjska članica Savjeta HNB-a, uložila u korporativne obveznice Erste banke, poručila je da ni u jednom trenutku, tada ni sada, nije bilo zakonskog ograničenja držanja obveznica banaka za članove Savjeta. Ustvrdila je da postoji prilično velika razlika između dionica i obveznica, da je držanje obveznice u svim elementima imalo karakter štednje, jer ona nije aktivno trgovala tom obveznicom već ju je držala do dospijeća, a ostvarila je prinos koji je unaprijed bio definiran u prospektu. Informaciju o mogućnosti kupnje obveznice doznala je od osobnog bankara, dodavši da se o takvim stvarima na Savjetu HNB-a nikad nije raspravljalo.
–Uvjerena sam, iza toga stojim, da u ovom slučaju ne može biti nikakvog govora o manipulaciji tržištem vezano za obveznice koje sam svojedobno imala, a u vrijeme kada nisam bila zaposlena u HNB-u, poručila je Švaljek. Guverner Vujčić je dionice Riječke banke i Zagrebačke banke kupio tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća, kada još nije bio zamjenik guvernera niti član Savjeta HNB-a, ali i u vremenu kada Zakon o HNB-u ni guverneru HNB-a niti članovima Savjeta nije zabranjivao držanje dionica banaka koje HNB nadzire. –Upravo je ovo rukovodstvo HNB-a 2000. godine iniciralo promjene Zakona o HNB-u kojima se guverneru, članovima Savjeta i izvršnim direktorima HNB-a zabranjuje posjedovanje dionica i poslovnih udjela u bankama koje nadzire HNB, naglasio je Vujčić te dodao da je HNB po pitanju propisa u tom trenutku bio ispred ECB-a. Dodao je da je svoje tadašnje dionice dviju banaka, prodao u ožujku 2001., mjesec dana prije stupanja na snagu odredbi Zakona o HNB-u, o čemu su tada izvijestili i mediji.
Hanfa u sveobuhvatnom nadzoru jesu li zaposlenici HNB-a prekršili odredbe europske Uredbe o zlouporabi tržišta i Zakona o tržištu kapitala, odnosno je li prilikom njihova trgovanja vrijednosnim papirima došlo do trgovanja na temelju povlaštenih informacija, provjerava račune 725 trenutnih i 463 bivša zaposlenika HNB-a te druge dostupne račune, pri čemu je kod 58 od tih ukupno 1.188 bivših i sadašnjih zaposlenika utvrđena provedba 529 preknjižbi s količinom od 26.940 dionica kreditnih institucija, izvijestio je u četvrtak predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman koji je naglasio da preknjižbe, koje se nalaze u depozitoriju SKDD-a, ne znače da su provedena i trgovanja u tom obimu, već da se u depozitoriju bilježe sve promjene koje se tiču pravnog statusa transakcije, primjerice preknjižbe s jednog brokera na drugog. –To treba naglasiti, da se ne misli da je bilo toliko trgovanja, napomenuo je Žigman. Nadalje je izvijestio da su u depozitoriju SKDD-a inicijalno provjerili podatke o trgovanju za 41 osobu, pri čemu je utvrđeno da četiri osobe nisu zaposlenici HNB-a već moguće povezane osobe, a u deset slučajeva radilo se o bivšim zaposlenicima HNB-a. –S početkom 2022., analizirane osobe drže još ukupno 1.721 vrijednosni papir, rekao je između ostaloga Žigman.
Predsjednica Uprave Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) Dora Matošić poručila je da su podaci koji se vode u njihovom registru vrijednosnih papira nisu sami sebi svrha. – Pritom su ti podaci o vlasnicima vrijednosnih papira tajni, no nekoliko grupacija zakonski ima na njih pravo, pa tako između ostalog i Hanfa kao službeni regulator. Tako ni zahtjev Odbora za očitovanjem nije mogao naići na egzaktne odgovore jer SKDD nema ovlasti za potvrđivanje nekih medijskih špekulacija, je li netko vlasnik vrijednosnog papira te je li eventualno došlo do trgovanja na temelju povlaštenih informacija, poručila je Matošić.
–Očitovanje HNB-a otvara određena pitanja kao što su postojanje svijest o moralnoj odgovornosti u HNB-u, započela je zastupnica Vesna Vučemilović svoju raspravu, zanimajući se zašto HNB pooštrenje propisa za djelatnike HNB-a nije traženo ranije i ustvrdivši kako ne postoji mehanizam za provjeru izjava zaposlenika HNB-a. –Do pooštravanja propisa u tom smislu od strane ECB-a dolazi počevši od 2015., a mi smo već 2001. godine sabi sebi zabranili držanje dionica, ponovio je Vujčić koji je dodao da su se etički principi u poslovanje HNB-a počeli uvoditi vrlo rano i da je Etički kodeks kontinuirano dorađivan u navedenom vremenu. –Ljudi imaju ili nasljeđuju dionice, to nije trgovanje, zaključio je Vujčić i dodao da se uvijek sve činilo kako bi HNB-ova reputacija bila bez ljage.
Zvonimira Troskota je između ostaloga zanimalo kako su mogli procuriti podaci iz Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), što je njegova čelnica Dora Matošić odbacila kao mogućnost što se SKDD-a tiče, a temeljem provedene interne informatičke istrage. –Postoji niz institucija koji raspolažu navedenim podacima i vjerujem da ćemo uskoro imati epilog Hanfine istrage, kazala je Matošić. Informatički stručnjak iz SKDD-a dodao je da postoje legalni i uvriježeni načini pristupa takvim informacijama, kao što primjerice svi dioničari imaju jednostavan pristup knjizi dionica.
Zastupnik Branko Grčić smatra da se cijela priča odnosi na nekoliko vodećih ljudi HNB-a – guvernera, viceguvernere i direktore sektora, dok zaposlenici nisu ograničeni u držanju dionica banaka. –Ja tu ne vidim velike probleme, pitanje je u startu etičko, a neke nepravilnosti su moguće. Teško da će se dokazati trgovanje povjerljivom informacijom, zato treba prevenirati, zaključio je Gačić svoju raspravu. Zastupnica Marijana Puljak složila se kako riječ o etičkom problemu i prigovorila na sporost usklađivanja nacionalne regulative s europskom. –Želimo društvo i visoke standarde za čelne ljude u hrvatskim institucijama, rekla je Puljak. Vujčić je odgovorio kako je tempo usklađivanja vrlo brz i da je osobno pregovarao sve financijske aspekte, a da se smjernice različito primjenjuju unutar EU-a. Zastupnik Marko Pavić naglasio je kako je potrebno sazvati novi sastanak kada Hanfa završi svoj nadzor i da je u ovakvim okolnostima nužno očuvati integritet institucija.
Vanjski član saborskog Odbora za financije smatra kako je predmetni slučaj u sferi javnog interesa te važnim smatra popis konkretnih imena zaposlenika, skrenuvši pozornost i na odgovornost HNB-a u sprječavanju glavnog rizika obveznica, pozvavši Hanfu da slučaj dostavi DORH-u. Žigman mu je odgovorio kako je riječ o zatvorenom upravnom postupku, da je u takvom slučaju potrebno dokazati javni interes te da je potrebno držati se pravnih uzusa. Ksenija Petričević, direktorica Sektora za superviziju tržišta kapitala u Hanfi, dodala je kako je Hanfa ograničena po pitanju davanja bilo kakvih tajnih i osobnih podataka te da ne može iznositi detalje postupka, s tim da su u kontaktu sa Županijskim DORH-om s kojim će surađivati. Podsjetila je da je riječ o razdoblju od 22 godine, da se primjenjivo zakonodavstvo mijenjalo i nekoliko puta, da je Hrvatska u međuvremenu ušla u članstvo EU-a i da su se u tom razdoblju mijenjale institucije i njihove ovlasti. – Hanfa nema rengen niti zna gdje je tko zaposlen i gdje nastaje povlaštena informacija, zaključila je Petričević.
Zastupnica Karolina Vidović Krišto poručila je Vujčiću i Švaljek kako oni nisu zaposlenici HNB-a nego zaposlenici hrvatskih građana i da skrivaju vrh ledene sante insajderske trgovine. –Vi štitite banke koje daju podatke lihvarskim agencijama, tko to ima pravo na bankarsku tajnu, pitala je. Vujčić je odgovorio da se rasprava o tome u Saboru vodila više puta i da se radi na novom zakonu o agencijama za naplatu što nema nikakve veze s današnjom sjednicom.
Predsjednica saborskog Odbora za financije i državni proračun zaključila je sjednicu zaključcima da je Odbor za financije i državni proračun temeljem svojih ovlasti sazvao tematsku sjednicu te prikupio podatke i informacije od nadležnih institucija (HNB, HANFA i SKDD), da je provedena rasprava o medijskim napisima i dostavljenim informacijama od nadležnih institucija te da će Odbor i dalje pratiti proces i tijek postupka te u skladu sa svojim ovlastima obavještavati članove Odbora.