.png)
Zagreb – Članica Europskog revizorskog suda (ERS) Ivana Maletić predstavila je u četvrtak, na zajedničkoj tematskoj sjednici Odbora za financije i državni proračun, Odbora za europske poslove i Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije, Godišnje izvješće ERS-a za 2020. godinu te govorila o važnosti pravodobnog i efikasnog korištenja sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost.
U izlaganju o Godišnjem izvješću Maletić je ukratko predstavila rad i ulogu ERS-a kao neovisnog čuvara financija Unije te iznijela glavne nalaze revizije u kojem se daje mišljenje o europskom proračunu i provjeravaju se regularnosti svih transakcija koje se iz njega plaćaju. – O nalazima smo dužni izvijestiti sve države članice, tako da svaki član ERS-a posjećuje institucije u svojoj državi, posebice parlament i predstavlja nalaze, ali i rizike koje smo uočili kako bi ih u budućnosti izbjegli, rekla je Maletić.
Kao najčešće pogreške i nepravilnosti u korištenju sredstava iz EU proračuna, za koje je uočeno da se vrte iz razdoblja u razdoblje, Maletić je istaknula nepoznavanje procedura, nepoznavanje prihvatljivih troškova, javne nabave i pravila javnih i državnih potpora. – Kako bi se nepravilnosti svele na minimum potrebno je ojačati kapacitete za korištenje fondova kao i promjene u sustavu koje će omogućiti pravovremeno korištenje tih sredstava koji su nam na raspolaganju, rekla je Maletić. Prema njezinim riječima Godišnje izvješće 2020. je pozitivno ocijenilo računovodstvenu dokumentaciju za koju je istaknuto da pruža istinit i vjeran prikaz stanja i prihode koji su ocijenjeni kao zakoniti i pravilni bez značajnih pogrešaka, dok je nepovoljno mišljenje dano rashodima u kojima su uočene značajne i raširene pogreške.
– Udio visokorizičnih rashoda u EU proračunu se zadnje dvije godine povećao jer kako se približava kraj financijske perspektive tako se više izvršavaju Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI), kohezijska politika, poljoprivredna politika, projekti znanstvenika, projekti za mlade kroz Erasmus i Horizon, a to su u pravilu područja proračuna u kojima se uočava najviše pogrešaka jer su u pitanju krajnji korisnici koji dobiju sredstva, a ne poznaju dovoljno procedure, objasnila je Maletić problematiku nepravilnosti navodeći ove primjere koji se kontinuirano ponavljaju u svim državama članicama.
Nadalje, u izvješću je posebno apostrofiran rizik neiskorištenosti ESI fondova u razdoblju 2014.-2020. gdje su, po riječima Maletić, države po iskorištenosti i isplaćenosti sredstava dosta nisko te postoji visoka zabrinutost ERS-a za stvarno korištenje sredstava iz iduće perspektive. U tom je kontekstu spomenula primjer Hrvatske koja je na kraju 2020. godine iskoristila 45 posto sredstava, te je ugovorila preko 13,2 milijarde eura, no kako je rekla, potrebno je osigurati administrativne kapacitete korištenje novih dvostruko većih sredstva iz razdoblja 2021.-2027. i kako bi se sredstva iskoristila čim prije, a ne po pravilu N+3 u kasnijim godinama.
Za kraj je istaknula kako je Hrvatska ušla u statistički uzorak koji je ERS provjerio i od 14 revidiranih transakcija u uzroku kohezijske politike nije pronađena ni jedna greška što pokazuje kako je sustav kontrole dobar i detaljan te spomenula kako je u uzroku za poljoprivredu od 4 pregledane transakcije u jednoj pronađena nepravilnost, ali ona nije bila vezana uz sustave kontrola domaćih tijela već na razini krajnjeg korisnika. – O greškama koje se uoče, a koje upućuju na organiziranu prijevaru ERS je dužan obavijestiti OLAF i ured europskog javnog tužitelja koji rade istrage, zaključila je Maletić te dodala kako se u posljednjih par godina uočava trend smanjivanja prijave sumnji na prijevaru.
Govoreći o pravovremenom i efikasnom korištenju sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost Maletić je rekla kako novo programsko razdoblje treba dobro isplanirati kako bi sredstvima iz EU fondova postigli oni ciljevi kojima će se osigurati promjene ne samo na razini države članice već i cijele Unije. – Bitno je koliko će ulaganja iz EU sredstava dovesti do poboljšanja života građana i zajednica i hoće li se ispunili ciljevi kako nacionalni tako i europski, istaknula je Maletić i rekla kako Nacionalni programi otpornosti i oporavka sadrže glavne tematske prioritete koji će se financirati u novom razdoblju navodeći kako su u slučaju Hrvatske, kao i u prošlom razdoblju, predviđena značajnija ulaganja u željeznicu, vode i zbrinjavanje otpada.
Kad je riječ o boljem iskorištavanju EU fondova u idućem razdoblju, u raspravi je istaknuta potreba pojednostavljivanja, digitalizacije i interoperabilnosti procesa kao i važnost jačanja kapaciteta ljudi u sustavu koji se bave fondovima. Posebno je naglašeno kako se treba koncentrirati na one projekte koji doprinose javnim politikama i dobrobiti lokalnih zajednica. Sudionici su se složili kako je potrebno moguće nepravilnosti, kako one iz neznanja i nerazumijevanja tako i one potencijalno usmjerene na zloporabu europskih sredstava, svesti na minimum detaljnijim kontrolnim mehanizmima na nacionalnoj razini.
Istaknuto je kako država treba preuzeti dio rizika i u državnome proračunu osigurati veću omotnicu za sufinanciranje ne samo pripreme projekata već i osiguranje sredstava za korekciju i potencijalne greške koje se mogu dogodili zbog nerazumijevanja procedure krajnjeg korisnika. U tom kontekstu posebno je istaknut pritisak na male lokalne zajednice i male poduzetnike koji nisu do kraja upoznati s procesima javnih nabava ili sukoba interesa i koji se zbog komplicirane procedure često radije odluče za uzimanje kredita HABOR-a i poslovnih banaka umjesto bespovratnih sredstava iz EU fondova koji su im na raspolaganju.