Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 56. sjednici održanoj 28. siječnja 2015. raspravljao je o Prijedlogu nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014.-2016., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2014.

Odbor je o Prijedlogu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U svom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je važnost Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014.-2016., što se ogleda ponajprije u povećanju dostupnosti zdravstvene zaštite, unapređenju kvalitete i učinkovitosti zdravstvenog sustava te povećanju djelotvornosti i smanjenju troškova poslovanja bolnica. Načelima supsidijarnosti i funkcionalne integracije bolnica, na kojima se temelji Nacionalni plan, ojačat će se rad u dnevnim bolnicama, ubrzati hospitalizacija pacijenata te smanjiti troškovi bolničkog liječenja, a formiranjem regionalnih centara izvrsnosti osigurat će se bolja kvaliteta, komunikacija te će se smanjiti liste čekanja.

Svrha Nacionalnog plana je detaljno definirati buduću strukturu i potrebne kapacitete bolničkog sustava, znatno izmijeniti sadašnji model pružanja zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj i uskladiti ga s najboljom suvremenom europskom praksom. Plan obuhvaća kliničke bolničke centre, kliničke bolnice, klinike i opće bolnice čiji je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Temelji se na četiri regije zdravstvenog planiranja: Središnjoj i sjevernoj, Istočnoj, Južnoj i Zapadnoj regiji, a u svakoj od njih bit će jedan klinički bolnički centar kao krovna bolnička institucija u regiji s kojom su povezane manje bolnice.

Prema Nacionalnom planu želi se smanjiti stopa akutnog bolničkog liječenja za 10 %, prosječnu stopu popunjenosti kreveta dovesti na optimalnu razinu od 80 do 85 % (ovisno o djelatnosti), smanjiti duljinu bolničkog liječenja za 10 do 40 % (ovisno o djelatnosti i ustanovi), povećati broj ambulantnih usluga za minimalno 10 % te povećati broj slučajeva dnevne bolnice i dnevne kirurgije za minimalno 10 %. 

Pojedini članovi Odbora izrazili su sumnju u planirano povećanje ambulantnih usluga,  razvitak dnevne bolnice, posebice dnevne kirurgije jer, kako su naglasili, nedostaje sredstava za investicije u zdravstvenom sustavu općenito. S tim u vezi, predstavnik Vlade RH skrenuo je pozornost na Europske strukturne i investicijske fondove te usvajanje operativnih programa, od kojih je znatan iznos predviđen za dnevne bolnice.

Nacionalnim planom definira se i uspostava Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite i u njemu će, uz osnovne podatke o zdravstvenim ustanovama, biti definiran maksimalan broj akutnih postelja, postelja u dnevnim bolnicama, u produljenoj i dugotrajnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i za kronično liječenje i palijativnu skrb. U raspravi se pojedini članovi Odbora nisu složili s kriterijem postelja kao pokazatelja aktivnosti odnosno plaćanja naglasivši pri tome važnost broja postupaka. Postavili su i pitanje kriterija po kojima je određen optimalan boravak u bolnici te vremensko ograničenje boravka u dnevnoj bolnici.  Predlagatelj je objasnio da se broj bolničkih postelja neće uzimati kao jedini ili čak najvažniji pokazatelj aktivnosti, već će se određivati i planirati tako da se može prilagođavati potrebama. Shodno tome, maksimalan broj postelja određene bolnice ukupno i po djelatnostima neće biti definiran Nacionalnim planom nego Nacionalnim registrom pružatelja zdravstvene zaštite. Međutim, potrebno je definirati minimalni broj postelja određene ustrojstvene jedinice kako bi se osigurala kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite, kao i racionalnost njezina postojanja.

Većina članova Odbora u raspravi je podržala primjenu modaliteta dnevne bolnice uz smanjenje akutnih stacionarnih kapaciteta, očekujući za krajnji ishod, uz smanjenje liste čekanja, povećanje kvalitete i racionalizaciju troškova.

Kako je naglašeno, dosadašnja sveobuhvatna ocjena stanja i analiza postojeće bolničke mreže pokazala je da nije dovoljno prilagođena potrebama stanovništva i ekonomskim mogućnostima, a dosadašnji sustavi upravljanja postaju zastarjeli i dugoročno neodrživi. Nacionalni plan trebao bi stoga predstavljati operativni dokument za budući razvoj.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (9 glasova „za“, 2 glasa „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

NACIONALNI PLAN RAZVOJA KLINIČKIH BOLNIČKIH CENTARA, KLINIČKIH  BOLNICA, KLINIKA I OPĆIH BOLNICA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2014.-2016.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc.dr.sc. Željka Jovanovića, dr.med., mr.oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.