Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 102. sjednici Odbora održanoj 12. svibnja 2020. raspravljao je o Prijedlogu zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 947, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2020. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se Predloženim zakonom namjerava uspostaviti sustav svojevrsne nacionalne potpore kao zamjenskog dohotka za određenu kategoriju starijih osoba, kako bi im se osigurao određeni stupanj socijalne sigurnosti i povećala kvaliteta života. Novi institut u okviru socijalne zaštite obuhvatit će kategorije osoba starijih od 65 godina koje nisu osigurale prihod za starost i nisu u mogućnosti isti ostvariti na drugi način. Također, ovim institutom se, u skladu s gospodarskim mogućnostima, osigurava prihod u starosti kao doprinos materijalnoj dobrobiti, odnosno socijalnoj sigurnosti građana s dugotrajnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

Broj osoba starijih od 65 godina u Republici Hrvatskoj je 861.333, od čega procijenjeni broj osoba starijih od 65 godina koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koje nisu korisnici mirovine, niti su zaposleni  iznosi 59.738. Ovim Prijedlogom zakona osiguravaju se preduvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju nedovoljan prihod u starosti. Zakonskim prijedlogom predviđeno je da nacionalna naknada za starije osobe od 1. siječnja 2021. godine, kada Zakon stupa na snagu, iznosi 800,00 kuna mjesečno. Usklađivanje počevši od 1. siječnja 2022. godine veže se uz stopu porasta indeksa potrošačkih cijena prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Odluku o usklađivanju nacionalne naknade za starije osobe donosi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Također, utvrđuje se postupak za ostvarivanje prava, kao i tijelo nadležno za provedbu postupka ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, a to je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji je zadužen za provedbu postupka u prvom i drugom stupnju. Propisana je i nadležnost za provedbu upravnog nadzora.

S obzirom na predložene kriterije za ostvarivanje nacionalne naknade za starije osobe, procijenjeno je da će nacionalnu naknadu za starije osobe ostvariti približno 19.700 osoba u 2021. godini te 21.550 osoba u 2022. godini. 

Sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona procijenjena su u iznosu od 134.000.000 kuna u 2021. godini i 184.000.000 kuna u 2022. godini. S obzirom da će istovremeno provedba Zakona rezultirati smanjenjem rashoda potrebnih za zajamčenu minimalnu naknadu u socijalnoj skrbi u procijenjenom iznosu od 1.700.000 kuna u 2021. godini i 2.500.000 kuna u 2022. godini,  ukupna sredstva procjenjuju se u iznosu od 132.300.000 kuna u 2021. godini i 181.500.000 kuna u 2022. godini.                                     U raspravi, svi članovi Odbora podržali su uvođenje nacionalne naknade za starije osobe, smatrajući da će na odgovarajući način pridonijeti smanjenju stigmatizacije starijih osoba, koje najčešće iz istih razloga ne koriste pojedine naknada iz sustava socijalne skrbi.    

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.