Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku

Izvješće Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku o Prijedlogu zakona o psihološkoj djelatnosti, prvo čitanje, P.Z. br. 551

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 63. sjednici Odbora, održanoj 24. siječnja 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o psihološkoj djelatnosti, prvo čitanje, P.Z. br. 551, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2018. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja istaknula je da je psihološka djelatnost prvi puta uređena Zakonom o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine, broj 47/03) te da je od tada nastala potreba da se Zakon osuvremeni i uredi. Također, potrebno ga je uskladiti i s odredbama Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji potrebno je jasnije uređenje rada osoba koje obavljaju psihološku djelatnost stranaca i državljana članica Europske unije.

Kako je istaknula, u svrhu usklađivanja s odredbama Zakona o uslugama i s ciljem administrativnog rasterećenja, briše se obveza pribavljanja i obnove općih i posebnih dopusnica za obavljanje psihološke djelatnosti svakih šest godina te mogućnost oduzimanja opće i posebne dopusnice psihologu koji u propisanom roku ne obnovi dopusnicu. 

U raspravi je pohvaljeno što se prišlo izradi novog Zakona koji bi trebao jasno i precizno propisati što se smatra psihološkom djelatnošću te urediti prava i obveze mentora i vježbenika u vezi obavljanja vježbeničkog staža i regulirati provođenje psihološkog stručnog ispita (ranije: stručni ispit) kao i djelokrug, nadležnost, način odlučivanja i sastav tijela Hrvatske psihološke komore.

Najčešće primjedbe iznesene u raspravi odnosile su se na potrebu jednake ingerencije Komore nad svim psiholozima, pogotovo onima u predškolskom i školskom odgojno -obrazovnom sustavu, upravo iz razloga jer bi na ovom području, prema njihovu mišljenju, trebali raditi najkompetentniji i najodgovorniji stručnjaci s obvezom stalnog stručnog usavršavanja. Primjedbe su se odnosile i na stručno usavršavanje te s tim u vezi obvezu poslodavca, zatim potrebu razlučenja pojma „naručitelj“ i „korisnik“ te na uređenje područja primijenjene psihologije u kojima se ovlaštenom psihologu može priznati specijalnost (članak 15. stavak 2.), za što smatraju da bi trebalo urediti Pravilnikom a ne Statutom Komore. Također predlažu nadopunu članka 23. s „i drugim upisnicima i evidencijama“ jer, kako navode, treba postojati mogućnost upisivanja psihologa koji obavljaju djelatnost i u civilnom sektoru. U dijelu disciplinske odgovornosti potrebnim nalaze i dopunu članka 42. s mogućnošću  privremenog oduzimanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti, što u Prijedlogu zakona nije predviđeno.

Na kraju rasprave prisutni su se složili s Prijedlogom zakona koji je svakako u cilju poboljšanja standarda obavljanja psihološke djelatnosti, ali koji i prvenstveno štiti interese korisnika.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10„za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o psihološkoj djelatnosti

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona


Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora,    


PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc.  Ines Strenja, dr. med.