Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 72. sjednici održanoj 7. srpnja 2015. godine, o Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2015. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i prirode detaljnije je obrazložila cilj Protokola iz Nagoye koji su 2010. godine usvojile stranke Konvencije o biološkoj raznolikosti te istaknula da će donošenje ovoga Zakona omogućiti primjenu odredbi Protokola i  doprinijeti očuvanju genetskih resursa Republike Hrvatske te postizanju veće pravne sigurnosti prilikom korištenja genetskog materijala divljih vrsta, kako za znanstvena istraživanja i nekomercijalnu namjenu, tako i za komercijalne svrhe.

Nakon uvodnog obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je prepoznata važnost Protokola za očuvanje genetskih resursa Republike Hrvatske, ali je i zatraženo dodatno pojašnjenje nacionalnih mjera koje će Republika Hrvatska poduzeti u cilju provedbe Protokola. Od strane predstavnice Ministarstva zaštite okoliša i prirode pojašnjeno je da je Zakonom o zaštiti prirode („NN“, broj 80/2013.) regulirano da je za pristup i korištenje genetskog materijala zavičajnih divljih vrsta u prirodi (in situ) pravna i fizička osoba dužna ishoditi dopuštenje Ministarstva. Daljnja razrada nacionalnih odredbi s ciljem daljnjeg osiguravanja da se dobrobit vrati u sustav planira se detaljnije urediti kroz nacionalnu uredbu.
 
Uočeno je da je osiguravanje potpune zaštite genetskih resursa sukladno ovom Protokolu upitno budući da se većina kompanija koje su korisnici genetskih resursa većinom nalaze u razvijenim zemljama koje nisu potpisnice Konvencije o biološkoj raznolikosti pa samim time nisu ni potpisnice ovog Protokola (npr. SAD).
 
U kontekstu rasprave o zaštiti bogatog genetskog resursa Republike Hrvatske od moguće zlouporabe od strane kompanija koje su korisnici genetskih resursa istaknuto je da za očuvanje genetskih resursa Republike Hrvatske i implementaciju Protokola iz Nagoye ključan preduvjet kvalitetna genotipizacija vrsta, podvrsta i endema.
 
U nastavku rasprave istaknuto je kako su Strategijom bioraznolikosti Europske unije do 2020. godine postavljeni ciljevi zaustavljanja gubitka bioraznolikosti i ekosustava. Naglašeno je da važnu ulogu u zaustavljanju degradacije staništa i populacija vrsta ima ekološka mreža Natura. Postavljeno je pitanje u kojem se roku može očekivati dovršetak morskog dijela mreže Natura 2000 budući da je navedena ključna za očuvanje biološke raznolikosti Jadranskog mora i obalnog područja. Kritizirano je da je završena strateška procjena utjecaja na okoliš za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu i prihvaćena Strateška studija utjecaja na okoliš u uvjetima kada Republika Hrvatska nema dovršen morski dio mreže Natura 2000.

Predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i prirode pojasnila je da ekološka mreža Natura 2000 u morskom dijelu trenutno obuhvaća 16,39% teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda te da je Republika Hrvatska proglasila područja Natura 2000 temeljem postojećih znanstvenih podataka sukladno pravilima koja propisuje Direktiva o staništima. Pojašnjeno je da je tijekom Biogeografskog seminara održanog u rujnu 2014. godine Europska komisija zaključila da je ekološka mreža Natura 2000 Republike Hrvatske po svojoj distribuciji i površini koju obuhvaća uglavnom dostatna za očuvanje vrsta i stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju. Kad je u pitanju more, Europska komisija naložila je Republici Hrvatskoj provedbu dodatnih znanstvenih istraživanja određenih vrsta i stanišnih tipova radi sagledavanja dodatnih područja značajnih za očuvanje tih vrsta, odnosno stanišnih tipova. Budući da su znanstvena istraživanja pod kojima se podrazumijeva i kartiranje morskih stanišnih tipova u teritorijalnom moru, ali i u ZERP-u dugotrajna i skupa, navedena će se sufinancirati sredstvima Kohezijskog fonda. Odgovarajuće aktivnosti planirane su Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. unutar specifičnog cilja „6iii Poboljšano znanje o stanju bioraznolikosti kao temelj za učinkovito praćenje i upravljanje bioraznolikošću“. Početak provedbe navedenih istraživanja planira se za 2017., a završetak istekom financijskog razdoblja. Tek po analizi podataka prikupljenih planiranim istraživanjima bit će moguće, ako se pokaže opravdanim, predložiti dodatna područja ekološke mreže Natura 2000 u Jadranskom moru pod nacionalnom jurisdikcijom.
     
Zaključno je u raspravi naglašena važnost donošenja nove Strategije zaštite prirode Republike Hrvatske kako bi se njome odredili dugoročni ciljevi i smjernice očuvanja bioraznolikosti i georaznolikosti i način njezina provođenja. Upozoreno je da je navedeni prijedlog Strategije, sukladno članku 246. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode („NN“, broj 80/2013.), Vlada Republike Hrvatske bila dužna podnijeti Hrvatskom saboru do 31. prosinca 2014. godine. Zbog značajnog kašnjenja u donošenju ovog strateškog dokumenta istaknuta je potreba da se izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode koji je u javnoj raspravi ujedno definira novi rok donošenja ove Strategije.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA IZ NAGOYE O PRISTUPU GENETSKIM RESURSIMA TE POŠTENOJ I PRAVIČNOJ PODJELI DOBITI KOJA PROIZLAZI IZ NJIHOVA KORIŠTENJA UZ KONVENCIJU O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.