Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 22. sjednici održanoj 27. listopada 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2021. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo. 

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, prvo čitanje, P.Z.E. br. 178 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 179.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je Zakonom o Fondu propisano je da djelatnost Fonda obuhvaća poslove u svezi s prikupljanjem, očuvanjem i povećanjem vrijednosti sredstava za financiranje izrade, revizije i provedbe Programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško i odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva sukladno članku 10. i 11. Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško. Prijedlog zakona je potrebno uskladiti s odrednicama koje se odnose na ustrojavanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti  te s Odlukom o donošenju Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenoga nuklearnog goriva (Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godinu).

Predstavnik predlagatelja također je istaknuo da se sredstva za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško ostvaruju tromjesečnim uplatama u Fond do prestanka rada Nuklearne elektrane Krško sukladno Ugovoru, odnosno dok se ne ostvari planirani iznos sredstava utvrđen važećim Programom razgradnje i odlaganja. Obveznik uplate sredstava na račun Fonda je Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb, a iznos, rok i način uplate sredstava sukladno Programu razgradnje i odlaganja, propisuje Vlada Republike Hrvatske. Naglašeno je nadalje da se ovaj Prijedlog zakona  predlaže paralelno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti. Naime, u važećem članku 52. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti određuju se naknade od kojih će se financirati Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (u daljnjem tekstu: Centar) kao i izrada podzakonskih akata, odnosno propisano je donošenje uredbi kojima se uređuju naknade zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i naknade lokalnoj zajednici. Sadržaj navedenog članka 52. preuzet će se ovim Prijedlogom zakona, konkretno člankom 8. kojim se mijenja članak 10. Zakona o Fondu.

Zastupnici su se u raspravi osvrnuli na pitanje odabira lokacije za skladištenje istrošenog radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško obzirom da je predviđeno zbrinjavanje na području Općine Dvor točnije u mjestu Čerkezovac. Istaknuto je da se predviđena lokacija nalazi na trusnom području. Isto tako naznačeno je da se prilikom donošenja konačne odluke o odabiru lokacije treba provesti široka javna rasprava u kojoj bi se građanima detaljno objasnili svi aspekti takve odluke.

Nadalje u raspravi neki od zastupnika naznačili su da sama nuklearna energija kao takva je sigurna, čista te je jedan od preduvjeta da u budućnosti Republika Hrvatska ima energetsku samodostatnost. Neki od članova Odbora smatraju da nuklearna energija nije rješenje zbog štetnih emisija u okoliš i prijetnje zdravlju ljudi.
U raspravi se postavilo i pitanje visine sredstava koje će se godišnje uplaćivati u Fond, odnosno koliko je realna opcija da Republika Hrvatska krene u izgradnju drugog krila NE Krško zajedno sa Republikom Slovenijom. Isto tako postavilo se i pitanje koliki je udio električne energije proizveden u NE Krško u ukupnoj godišnjoj potrošnji u Republici Hrvatskoj.

Predstavnik predlagatelja u svom odgovoru naznačio je da je do sada sredstva u Fond uplaćivao HEP u iznosu od cca 14. milijuna kuna godišnje, a da je udio električne energije proizveden u NE Krško između 15-16% ukupne godišnje potrošnje u Republici Hrvatskoj. Osvrćući se na pitanje lokacije za odlaganje istrošenog nuklearnog goriva iz NE Krško predstavnik predlagatelja napominje da se radi o vrlo sigurnoj destinaciji kao i već postojećim objektima (vojni hangari) bivše JNA koji su izuzetno kvalitetno i protupotresno građeni.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 “za“ i 3 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Sandra Benčić