Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici održanoj 4. studenoga 2020. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, Prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcija planova za 2021. i 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.    

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo. 

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženim izmjenama i dopunama  Državnog proračuna i  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, P.Z. br. 50.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se predloženim izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2020. godinu ukupni proračunski prihodi povećavaju za 9,2 milijarde kuna te iznose 131,1 milijardu kuna. Ujedno se ukupni rashodi povećavaju za 8,6 milijardi kuna te iznose 155,9 milijardi kuna. Slijedom toga manjak državnog proračuna za 2020. godinu planiran je u iznosu od 24,8 milijarde kuna ili 6,7% bruto domaćeg proizvoda.  Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 29,5 milijardi kuna ili 8% BDP-a. Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. zabilježiti rast za 14,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. godinu te će iznositi 87,3% BDP-a.
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknuo je da se predloženim  izmjenama i dopunama obzirom na promjenu djelokruga i ustrojstva bivši resor Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta seli  u razdjel 077-Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i to za rashode koji su ostvareni od 23. srpnja 2020. godine do donošenja ovih Izmjena i dopuna te rashode koji se planiraju izvršiti do kraja 2020. godine. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna novi plan razdjela koji uključuje sve proračunske korisnike, po svim izvorima financiranja iznosi 6.327.848.790 kn, od čega za samo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u užem smislu iznosi 3.201.932.352 kn. Najznačajnija sredstva odnose se na Fondove EU i to sveukupno 3,7 mlrd kuna, od čega Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u užem smislu 2,1 mlrd kuna i to za projekte vodno komunalne infrastrukture, promicanja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, smanjenja količina otpada koji se odlaže na odlagališta, za projekte iz područja zaštite prirode, kao i jačanja gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, investicijski prioriteta, promicanje ulaganja u inovacijama i istraživanju te razvoj veza i sinergija između poduzeća, istraživačko razvojnih centara i visokog obrazovanja, te za poslovnu konkurentnost. Što se tiče izvora koja utječu na visinu deficita, skupine računa 3 i 4, prijedlogom ovih Izmjena i dopuna oni iznose 1,4 mlrd kuna, od čega samo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u užem smislu 824 mil kuna. Dodatna sredstva predložena ovim izmjenama i dopunama predviđena  su za financiranje LNG terminala na otoku Krku u iznosu od 377 mil kn, sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku od 30. siječnja 2019. godine, te učešća za vodnokomunalne projekte u iznosu od 57 mil kn.   

Zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknula je da se ukupni prihodi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu smanjuju  za 117.194.535,00 kn i iznose 1.752.834.960,00 kn. Planirani rashodi Fonda za 2020. smanjuju se za 420.518.500,00 kn i iznose 1.448.948.000,00 kn. Najznačajnije smanjenje izvršeno je u okviru rashoda za programe i projekte u zaštiti okoliša i to za 282.511.700,00 kn (u najvećoj mjeri odnosi se na smanjenje sredstava za nabavu spremnika i to za 235 mil kn; smanjenje potpora prilagodbi klimatskim promjenama za 20 mil kn; smanjenje sredstava za sanaciju odlagališta opasnog otpada Sovjak za 16,7 mil kn). Programi i projekti energetske učinkovitosti smanjuju se za 41.747.600,00 kn (značajnije se smanjuju planirana sredstva za program nabave kondenzacijskih bojlera tj. za 22 mil kn budući da dinamika isplata ne prati ugovoreno jer su uvelike u tijeku postupci saniranja dimnjaka što utječe na dinamiku kupnje bojlera). Administrativno upravljanje i opremanje povećava se za 914.000,00 kn dok se rashodi za gospodarenje s posebnim kategorijama otpada smanjuju za 97.173.200,00 kn.  

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je zatraženo detaljnije pojašnjenje predloženog smanjenja ukupnih sredstva za nacionalne parkove i parkove prirode za 83.979.639 te povećanja sredstva za gospodarenje otpadom za 48.715.781 kn te kn na način da se detaljnije prezentira na koje se projekte i stavke ove izmijene u najvećoj mjeri odnose.  Predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pojasnila je da je uslijed ovogodišnje situacije došlo do smanjenja vlastitih prihoda nacionalnih parkova i parkova prirode. Vezano za gospodarenje otpadom obrazloženo je da Ministarstvo vodi EU komponentu sredstava iz EU fondova te da je Operativnom programu Konkurentnost i kohezija, na izvorima Kohezijskog fonda, došlo do povećanja sredstava. Što se tiče same strukture na razini podprojekata istaknuto je da se ovi podaci mogu naknadno dostaviti.

U raspravi su zatražena dodatna obrazloženja vezano uz sanaciju crne točke jame Sovjak za koju je poništen postupak javne nabave za projektiranje i izvođenje radova sanacije. Izražena je kritika dinamike provedbe postupaka (posebice trajanja raspisivanja tendera) te postavljeno pitanje hoće li za ovu namjenu biti rezervirana EU sredstva. Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pojasnio je da je u tijeku provođenje svih radnji u cilju ponavljanja postupka javne nabave za projektiranje i izvođenje radova sanacije te da će financiranje ići kroz faze i biti iz ovog programa.
U raspravi su zatraženi podaci o objavljenim pozivima vezano za sortirnice, reciklažna dvorišta, spremnike za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja detaljno je naveo sve do sada objavljene pozive za EU sufinanciranje u području gospodarenja otpadom iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014-2020.  Objavljeni su sljedeći pozivi: 1) za izgradnju i/ili opremanje postrojenja za sortiranje u vrijednosti od 350 mil kn (zaprimljena 21 prijava, donesene 3 odluke o financiranju, evaluacija prijava u tijeku); 2) za izgradnju i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada  u vrijednosti od 100 mil kn (poziv je još otvoren, do sada je zaprimljeno 13 prijava, donesene 4 odluke o financiranju, evaluacija do sada pristiglih prijava u tijeku); 3) za uspostavu postrojenja za obradu građevnog i/ili glomaznog komunalnog otpada u vrijednosti od 150 mil kn (zaprimljeno 71 prijava, doneseno 18 odluka o financiranju, evaluacija u tijeku); 4) za nabavu komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada u vrijednosti od 150 mil kn (zaprimljeno 146 prijava, doneseno 37 odluka o financiranju, evaluacija u tijeku); 5) za uspostavu reciklažnih dvorišta u vrijednosti od 100 mil kn (poziv je još otvoren, do sada zaprimljena 71 prijava, donesena odluka o financiranju za 37 projekata, evaluacija do sada pristiglih prijava u tijeku). 

Zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pojasnila je da je predloženim izmjenama Financijskog plana Fonda za 2020. planirano smanjenje sredstava za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada za 235 milijuna kuna. Obrazložila je da je postupak javne nabave za grupu 1 (kante) poništen krajem 2019. godine te je pokrenut novi postupak javne nabave koji je završen te se očekuje, po dobivanju suglasnosti, sklapanje ugovora i isporuka kanti tijekom studenog i prosinca uz prolongiranje isplate narednu godinu. 
U nastavku rasprave je vezano uz objavljene pozive za sortirnice upozoreno na probleme s kojima se susreću jedinice lokalne samouprave u turističkim dijelovima, posebice na otocima. Naime, navedenima pri prijavi problem predstavlja isplativost po broju stanovnika budući da taj broj značajno varira u turističkoj sezoni, a isto se ne ponderira u navedenim pozivima. Stoga je izražen apel da se pri raspisivanju narednih natječaja vodi računa o ovome kako bi se olakšalo otočkim općinama prijava i izračun isplativosti. 

U raspravi je iznesena pohvala provedenim pozivima za nabavu komunalnih vozila i obradu građevnog otpada. Ujedno je istaknuto da kod realizacije poziva za sortirnice treba voditi računa o njihovoj specifičnosti, tj. potrebi da iste budu ekonomski održive što nije lako postići. Nadalje, izražen je apel da se pri provedbi poziva vodi računa i o interesima domaćih proizvođača kako se ne bi događalo da otpadne domaći proizvođač kanti kao neprihvatljiv. U tom smislu dodatno je podcrtana potreba uvođenja kriterija zelene javne nabave i kriterija transporta i blizine proizvodnje. Ovime se ne bi omogućilo pogodovanje domaćim proizvođačima već bi im se, uvažavanjem kriterija blizine proizvodnje i transporta, dala mala prednost.    
U dijelu rasprave koji je bio usmjeren na predložena dodatna sredstva za financiranje prve faze projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku kako bi se osigurao  kontinuitet i sigurnost opskrbe prirodnim plinom u RH i EU, izražena su oprečna stajališta. Izraženo je stajalište o neprihvatljivosti ovog projekta s aspekta zaštite okoliša posebice ima li se u vidu Studija utjecaja na okoliš i ekološke metode te je ovo navedeno kao osnovni razlog za neprihvaćanje predloženih izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2020. godinu. Ujedno je iznesen stav kako je riječ o kontroverznom projektu budući da je ovdje riječ o velikim ulaganjima u fosilne izvore energije s dugim razdobljem povrata u smislu financijske isplativosti u uvjetima kada preuzimamo europsku politiku smanjenja emisija stakleničkih plinova i cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine iz Europskog zelenog plana.  
S druge strane neprihvatljivim je ocijenjen prijedlog da se izmjene i dopune Državnog proračuna za 2020. godinu ne prihvate iz razloga realizacije projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku. Izražen je stav kako je riječ o realizaciji strateškog projekta za Republiku Hrvatsku i da su poštujući sva pravila struke provedeni svi nužni postupci za realizaciju ovog projekta. Ujedno je pomoćnica ministra gospodarstva i održivog razvoja podcrtala da, kada se govori o projekt terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku i daje ocjena Studije utjecaja na okoliš, treba voditi računa o tome da je ovaj postupak proveden sukladno EU direktivama te da je tužba osporena na dvije sudske razine. 

U nastavku rasprave podržane su predložene izmjene i dopune Državnog proračuna te je izražena pozitivna ocjena aktivnosti i mjera koje poduzimaju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj. Ocijenjeno je kako je napravljen iskorak u gospodarenju otpadom u Republici Hrvatskoj te je naglašeno da je za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom ključna izgradnja centara za gospodarenje otpadom. U tom smislu podcrtana je uloga i važnost djelovanja na lokalnoj razini. 
Nastavno na pitanje uspostave centara za gospodarenje otpadom istaknuto je kako predstavke građane upozoravaju na upitnost primijenjenog modela te tehnologije koja uzrokuje emisije onečišćujućih tvari i utječe na kvalitetu života i zdravlje građana u neposrednoj blizini centara za gospodarenje otpadom. U tom smislu upozoreno je na potrebu otvaranja tematske rasprave o poboljšanju postojećeg sustava gospodarenja otpadom te definiraju novih modela za novu financijsku perspektivu sukladno politici i ciljevima Zelenog europskog plana. Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknuo je da je u takvu raspravu potrebno uključiti sve glavne aktere sustava, uključivo i direktore centara za gospodarenje otpadom. 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“,  4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU 

te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcija plana za 2021. i 2022. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2020. i projekcija za 2021. i 2022. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcija plana za 2021. i 2022. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu i projekcija plana za 2021. i 2022. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. i projekcija plana za 2021. i 2022.  godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2020. godinu i projekcija plana za 2021. i 2022. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Autoceste Rijeka-Zagreb za 2020. godinu i projekcija plana za 2021. i 2022. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ putničkog prijevoza za 2020. godinu i projekcija plana za 2021. i 2022. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ infrastrukture za 2020. godinu i projekcija plana za 2021. i 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA ODBORA

Sandra Benčić