1.    Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 25. siječnja 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, P.Z.E. br. 242, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. prosinca 2021. godine.

2.    Utvrđuje se da tekst Prijedloga ovoga Zakona sadrži izjavu o usklađenosti Prijedloga s pravnom stečevinom Europske unije iz koje proizlazi da je ovaj Zakon u potpunosti usklađen s odredbama primarnih i sekundarnih izvora prava Europske unije.

3.    Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona.

4.    Na tekst Prijedloga Odbor ističe kako je potrebno izričaj pojedinih odredaba doraditi u pravnom i nomotehničkom smislu, a osobito:

-    kroz cijeli tekst zakona potrebno je ujednačiti izričaje „nacionalni propisi“/ „nacionalna prava“, „pravo Unije“/“pravo „Europske unije“

-    članak 2. – potrebno je navesti puni naziv Europske unije pa eventualno odrediti skraćenicu „Unija“ koja će se koristiti dalje u tekstu kroz cijeli zakon (ujednačiti kroz cijeli tekst)

-    članak 4. – u stavku 1. točki d) nejasno je na koje se „odredbe nacionalnih propisa“ odnosi. U stavku 2. odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na „području“ obrane i nacionalne sigurnosti. U stavku 3. potrebno je odrediti „u skladu sa stavkom 2. (ne „u svrhu primjene stavka 2.“)

-    članak 5. – potrebno je stavak 1. preformulirati radi jasnoće. U stavku 2. potrebno je doraditi izričaj jer nije jasno što znači da se ovim Zakonom „ne utječe na primjenu prava Europske unije ili nacionalnog zakonodavstva“. U stavku 3. potrebno je ujednačiti izričaj (u zakonu se govori o vanjskom ili unutarnjem prijavljivanju nepravilnosti, a ne „vanjskim ili unutarnjim kanalima…“, ako se radi o kanalima potrebno ih je definirati u pojmovniku)

-    članak 6. – u točki 1. potrebno je preispitati da se umjesto izraza „protupravni“ upotrijebi izraz „nezakoniti“. U točki 5. potrebno je izričaj preformulirati i doraditi radi jasnoće (koje su to aktivnosti „u okviru kojih bi te osobe mogle doživjeti osvetu“), i potrebno je doraditi navođenje pojedinih osoba koje navedene aktivnosti uključuju (u točki b) nejasan je položaj samozaposlenih osoba u odnosu s poslodavcem, u točki c) riječ: „poduzeće“ zamijeniti s  riječju: „pravna osoba“, nejasno je koga obuhvaćaju osobe navedene pod točkom d) i ujednačiti izričaj pod točkom e) s ostalim točkama … „osobe koje na bilo koji način sudjeluju u djelatnostima…“). U točki 6. potrebno je obuhvatiti i tijelo javne vlasti u drugom dijelu definicije. U točki 9. doraditi izričaj („uključujući prijetnje osvetom i pokušaje osvete“) i riječ: „neopravdanu“ je suvišna. U točki 10. nejasno je o kojoj se „trećoj osobi“ radi

-    članak 9. – u stavku 2. riječ: „posebice“ je suvišna. U točki a) nejasno je kakve su to „jednakokvrijedne mjere“. U točki b) potrebno je doraditi izričaj („nazadovanja“). U točki c) nejasno je što se smatra pod „prijenosom dužnosti“. U točki d) radi se o „usavršavanju“ (ne „osposobljavanju“). U točki j) doraditi izričaj „prijevremeni raskid“. U točki k) potrebno je izričaj vezan za štetu ujednačiti sa izričajem iz članka 31. stavka 2. točke 3. („imovinska i neimovinska šteta“. U točki l) nejasan je pojam „sektorskog sporazuma“. U točki o) dopuniti izričaj (upućivanja na što).

-    članak 10. – u stavku 1. izričaj: „ne dovodeći u pitanje“ nije primjeren našem pravnom sustavu (ako dovode u pitanje onda se eventualno propisuje iznimka od te odredbe, isto u članku 27.). U stavku 3. nejasno je kakvi su to „primjenjivi nacionalni propisi“. U stavku 4. potrebno je odrediti koji su to „svi postupci“. 

-    članak 14. – u stavku 2. potrebno je propisati iznimku od koje odredbe stavka

-    članak 17. i 18. – odredbe članaka sadržajno bi trebalo staviti u članak 11.

-    članak 20. – u stavku 3. potrebno je doraditi izričaj (riječ: „točnim“ je suvišna (isto u stavku 6. točki b) i preispitati izričaj: „član osoblja“ (isto u stavku 4.))

-    članak 21. – u stavku 4. nije jasno o kojim se „pravnim subjektima iz privatnog sektora“ radi

-    članak 22. – u stavku 1. točki 2. riječi: „iz članka 6. točke 10. ovoga Zakona“ su suvišne. U točki 4. nejasno je o kojem se zakonu radi. U stavku 4. ispraviti pisanje brojeva (brojevi zaključno sa deset pišu se slovima, a na više znamenkama, isto u člancima 24. , 27. i 37.)

-    članak 24. – u stavku 1. potrebno je jasnije doraditi izričaj točke 4. („od isteka sedmodnevnog razdoblja“, ujednačiti izričaj sa člankom 26. stavkom 2. točkom 2.). Stavak 3. je suvišan s obzirom na izričaj odredbe članka 9.

-    članak 26. – u stavku 1. točki 7. potrebno je navesti kojem zakonu. U točki 9. riječi: „prema potrebi“ su suvišne. U točki 10. u uvodnoj rečenici riječ: „poglavito“ je suvišna i nabrajanje bi bilo bolje označiti kao podtočke a ne podstavke. U podstavku 2. nejasno je o čijim se „kontakt podacima“ radi. U podstavku 4. potrebno je navesti „u skladu sa člankom 16.“ („ne imajući u vidu članak 16.“) i riječ: „relevantne“ je suvišna

-    članak 28. – u stavku 3. riječi: „domaćeg prava“ potrebno je zamijeniti riječima: „nacionalnog zakonodavstva“

-    članak 29. – odredba stavka 1. je suvišna s obzirom na sadržaj odredbe članka 11.

-    članak 30. – u stavku 3. riječi: „u odredbama kojima se uređuju radni sporovi“ su suvišne

-    članak 31. – u stavku 3. druga rečenica je suvišna

-    članak 32. – u stavku 1. ispred riječi: „osobe“ potrebno je dodati riječi: „fizičke ili pravne“

-    članak 37. – potrebno je odredbe točaka navesti redoslijedom prema člancima (isto u članku 38.). U točki 1. radi se o aktu iz članka 23. stavka 1. (ne članka 22. stavka 1.)

-    članak 40. – u točki 1. potrebno je navesti kojeg zakona

-    članak 43. – u stavku 1. potrebno je propisati rok u mjesece kako bi se izjednačio izričaj s ostalim stavcima članka.
 
5.    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Mariju Jelkovac, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo. 

    PREDSJEDNICA
    ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO

    Marija Jelkovac